Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske stupila je na snagu u utorak, 22. studenog 2022. godine te je objavljena u Narodnim novinama broj 135/2022. Mjere se odnose na područje cijele Republike Hrvatske, a određuju obvezno držanje sve peradi i ptica u zatočeništvu u zatvorenim nastambama kako bi se spriječio svaki kontakt s divljim pticama. Vodena perad (patke i guske) moraju se držati odvojeno od ostale peradi, a obavezna je provedba higijenskih i biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi.

U zonama ograničenja (zona zaštite i zona nadziranja) određenima zbog pojave visokopatogene influence ptica na području Zagrebačke županije, zabranjeno je premještanje peradi i ptica u zatočeništvu i njihovih proizvoda, nusproizvoda i drugih materijala kojima bi se mogla proširiti influenca ptica. U svrhu ranog otkrivanja visokopatogene influence ptica iznimno je važno nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji odmah prijaviti svaku promjenu zdravstvenog stanja i ponašanja peradi, smanjenje proizvodnje, smanjenje unosa hrane i/ili vode te uginuća peradi i ptica u zatočeništvu. 

Ovim putem Ministarstvo poljoprivrede apelira na odgovorno ponašanje svih posjednika peradi i ptica u zatočeništvu sa zamolbom da se pridržavaju odredbi Naredbe kako bi se spriječila daljnja pojava bolesti u domaćim uzgojima peradi te širenje ove bolesti i time umanjili mogući veliki gubici u peradarstvu i gospodarstvu općenito. Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 24-satnu pripravnost na broju telefona 099/4392-507 na koji građani mogu dojaviti svako povećano uginuće ili znakove bolesti u ptica. 

Većina zaposlenika u Hrvatskoj smatra kako bi im poslodavci tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva u Katru trebali omogućiti fleksibilnije radno vrijeme. Otkrilo je to istraživanje portala Posao.hr.

  - Fleksibilnije radno vrijeme u idućih mjesec dana priželjkuje čak 81,4 posto zaposlenika. Među sudionicima našeg istraživanja 36 posto njih ističe argument da je Mundijal jedinstven događaj, a 45,4 posto njih smatra da se unatoč fleksibilnijem radnom vremenu zbog utakmica posao mora odraditi. Ostali pak smatraju da takvi događaji ne bi smjeli ometati posao - kazala je Ines Bokan, voditeljica portala Posao.hr.

Istraživanje je otkrilo kako čak 45 posto zaposlenika u Hrvatskoj namjerava pratiti Svjetsko prvenstvo. Većina njih utakmice će gledati nakon posla – kod kuće ili u kafiću, no više od trećine ispitanika spremno je utakmice pratiti i na radnom mjestu

 - Neki su navijači tijekom proteklih svjetskih prvenstava u pitanje dovodili izreku da je nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu. Zbog praćenja utakmica uzimali su čak i lažna bolovanja. U što će izrasti navijačko ludilo ove godine, nemoguće je prognozirati, no jasno je da će sada porasti korištenje slobodnih dana i godišnjih odmora. Gotovo 8 posto zaposlenika uzimat će slobodne dane kako bi mogli pratiti utakmice hrvatske i drugih zanimljivih im reprezentacija, a za godišnjim će odmorom zbog Svjetskog prvenstva posegnuti 4,6 posto ispitanika - kazala je Ines Bokan.

U svakoj se četvrtoj tvrtki organizira zajedničko gledanje utakmice za zaposlenike nakon radnog vremena, a 20,5 posto ljudi utakmice će gledati u društvu nekoliko kolega.

Čak 12 posto djelatnika u istraživanju je kazalo kako njihovi poslodavci u potpunosti imaju razumijevanja za navijačko ludilo, a 40 posto njih smatra kako poslodavci to razumiju, ali da posao zbog toga ne smije trpjeti.

Da su poslodavci u Hrvatskoj tolerantni kad je nogomet u pitanju, potvrđuje i činjenica da 30 posto zaposlenika smatra kako bi poslodavci imali razumijevanja za njihovo kašnjenje na posao zbog slavlja nakon utakmice prethodne večeri.

U istraživanju portala Posao.hr sudjelovalo je 440 ljudi.

69-godišnjak skrivio prometnu nesreću -

U ponedjeljak 21. studenoga 2022. oko 10.25 sati u Požegi u Ulici Pavla Radića na parkiralištu trgovačkog centra, 69-godišnji vozač koji je upravljao teretnim automobilom marke „Mitsubishi“, požeških registarskih oznaka, uslijed nepropisne vožnje unazad udario je zadnjim dijelom vozila u zadnji dio osobnog automobila marke „Daewoo“, požeških registarskih oznaka, a kojim je upravljala 68-godišnjakinja.

Protiv 69-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 18 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 8 osoba je hospitalizirano, 10 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 108426 osoba.  Na posljednjem testiranju obrađen je 51 uzorak, od kojih je 5 pozitivnih. Tijekom dana će se nastaviti s testiranjem kontakata zaraženih osoba kao i svih suspektnih osoba.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

PAKRAC - Kao rezultat kontinuiranog razvoja i rada hrvatskog sustava protuminskog djelovanja, ostvaren je strateški cilj od iznimne važnosti po pitanju sigurnosti Republike Hrvatske, a u prostoru Gradske vijećnice Grada Pakraca - kuriji Janković, svečanom dodjelom potvrde o isključenju iz minsko sumnjivih područja obilježen je završetak razminiranja Požeško-slavonske županije, jedan od osnovnih preduvjeta županijskog gospodarskog razvoja.

Početkom godine minski sumnjivo područje Požeško-slavonske županije iznosilo je 6,3 km2 i nalazilo se na području grada Pakraca. Cjelovito rješavanje minskog problema ostvareno je početkom listopada, kada su završetkom razminiranja na području Pakraca izdane potvrde o isključenju Županije iz minski sumnjivog područja.

Saborska zastupnica i gradonačelnica Grada Pakraca Anamarija Blažević ovog prigodom istaknula je kako su minski sumnjivi prostori na našem području detektirani 1996. godine te kako su prije svega desetak godina grad Pakrac i okolna naselja imali 50,5 četvornih kilometara miniranih područja. - Danas se nalazimo ovdje s jednim posebnim razlogom - više nemamo mina, Požeško-slavonska županija i grad Pakrac su razminirani! Upravo razminiranost našeg područja daje nam još jedan dodatan zamah da možemo planirati budućnost našeg društva i naše djece. Porezni prihod na nekretnine iz godine u godinu kod nas raste, a to je znak da se naše područje može razvijati, da smo prepoznati kao područje u koje vrijedi ulagati kroz gospodarstvo i turizam.

Županica Antonija Jozić istaknula je zadovoljstvo današnjim svečanim događanjem te istaknula kako je Požeško-slavonska županija nakon Domovinskog rata imala minski sumnjiva područja na dijelovima dvije općine i dva grada te kako je gotovo trećina stanovništva živjela okružena minama. - Današnji dan izuzetno je bitan, jer imati županiju bez mina znači imati slobodu, razvijati se u gospodarskom smislu, razvijati šumarstvo, poljoprivredu, ali i turizam. Sjećamo se kada smo do prije par godina iz Požege dolazili u Pakrac, a kroz šume kroz koje smo prolazili nalazile su oznake „Mine“. To zasigurno nije bilo ugodno ni nama koji ovdje živimo, ali ni onim ljudima koji dolaze otkrivati Požeško-slavonsku županiju u gospodarskom i turističkom smislu. U ime županije i svih njezinih žitelja zahvaljujem Vladi RH što je prepoznala važnost ovog pothvata, kao i Ministarstvu unutarnjih poslova te Ravnateljstvu civilne zaštite. Velika zahvala i svim donatorima, svim onim pirotehničarima i ljudima koji su kroz cijelo ovo vrijeme čistili naše područje od mina.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova ovom prigodom istaknuo je kako je razminiranje jedan od prioriteta na području sigurnosti te kako se u njega sustavno ulaže. - Nakon Zadarske županije, Požeško-slavonska županija druga je županija bez mina u Republici Hrvatskoj. Danas predajemo potvrdu kojom struka označava kraj operacije čišćenja mina u Požeško-slavonskoj županiji, a time i ostale kontaminirane kilometre vraćamo stanovnicima županije što je trajan doprinos svakodnevnom životu ljudi. Iako proteklih 17 godina na području Požeško-slavonske županije nije bilo minskih nesreća, 1996. godine ovdje je od mina stradalo 16 osoba, od toga 4 smrtno. Svim stradalima i smrtno stradalima Republika Hrvatska odaje počast, a njihovim obiteljima kontinuirano pomaže. Mi smo se ovdje suočili sa zlim ljudima pomračenog uma koji su doveli ljude ovoga kraja da svoj život žive u strahu i da ne mogu slobodno hodati vlastitim gradovima, općinama i županijom.

U razdoblju od 1998. do 2022. godine ukupno je u aktivnosti protuminskog djelovanja uloženo gotovo 373,7 milijuna kuna. Minski sumnjivo područje u Požeško-slavonskoj županiji 2005. godine iznosilo je ukupno 70,6 km2, uz procijenjeni broj eksplozivnih ostataka rata od gotovo 6.600 komada, a kako je tekao put do cjelovitog rješavanja minskog problema u Županiji, prezentirao je dr.sc. Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite.  - Iz minsko sumnjivih područja koja su se radila razminiranjem isključeno je ukupno 42,14 km2, tehničkim izvidom, općim i dopunskim izvidom 51 km2, a pronađeno je ukupno 1.741 komad eksplozivnih ostataka rata. Posljednji odrađeni poslovi razminiranja u Požeško-slavonskoj županiji bili su na području grada Pakraca - „Novakovo brdo 2. dio“, veličine 675.295 m2, gdje je pronađeno 10 komada protupješačkih mina i četiri komada neeksplodiranih ubojitih sredstava s čime smo došli do situacije da je Požeško-slavonska županija županija bez mina.

Ovom prigodom potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova županici Jozić predao je potvrdu o isključenju Požeško-slavonske županije iz minski sumnjivih prostora, dok je saborskoj zastupnici i gradonačelnici Grada Pakraca Anamariji Blažević, na čijem su području izvršeni posljednji poslovi razminiranja u Županiji, simbolično uručena „zadnja mina“.

Po završetku svečanosti uzvanici su obišli Muzej vojne i ratne povijesti u Pakracu koji ima veliki značaj za sva povijesna razdoblja od Templara, turskih osvajanja, Trenkovih pandura, prvi i drugi svjetski rat, razdoblje između 1945.-1991. godine, a posebno mjesto u muzeju zauzima Domovinski rat i moderna Hrvatska vojska i policija.

Županijski centar 112 obaviještava vozače o obustavi prometa na DC51:

 - Privremeno zatvaranje državne ceste DC51, dionica 001 (Gradište-Požega) od km 22+800 do km 23+500 (između mjesta Eminovci i grada Požege), radi izvođenja radova na sječi stabala.

Promet se propušta svakih 30 minuta, po 15 minuta.

 Europska komisija je u Službenom listu Europske unije od 21. studenog 2022. godine objavila da je Meso istarskog goveda-boškarina / Meso istrskega goveda-boškarina dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti, a Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Time Hrvatska ima čak 37 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda upisanih u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićena na području cijele Europske unije, a nalazi se na visokom sedmom mjestu među državama članicama. 

EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda. Postupak zaštite naziva Meso istarskog goveda-boškarina / Meso istrskega goveda-boškarina započeo je u kolovozu 2019. godine, a radi se o zajedničkoj zaštiti naziva proizvoda hrvatskih i slovenskih proizvođača odnosno Saveza uzgajivača istarskog goveda i Kmetijske zadruge Agraria Koper, koji su nadležnim Ministarstvima podnijeli zajednički zahtjev za zaštitu oznake izvornosti za naziv Meso istarskog goveda-boškarina / Meso istrskega goveda-boškarina. Riječ je o svježem mesu podvrgnutom kontroliranom postupku zrenja u trajanju od najmanje 15 dana, dobiveno od goveda izvorne pasmine istarsko govedo. Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina je svijetloružičaste do tamnocrvene boje, umjereno prožeto intramuskularnim masnim tkivom, aromatično, ugodnog mirisa, punog karakterističnog okusa govedine, meko i sočno te kao takvo pogodno za pripremu različitih mesnih jela. Proizvodi se na području istarskog poluotoka, kvarnerskog otočja, na Krasu, Čičariji i na Podgrajskom podolju s južnim padinama Brkina. Govedo je u nekadašnjim istarskim seoskim domaćinstvima služilo prvenstveno kao radna stoka, a kako bi izdržao teške uvjete rada s vremenom je razvilo snažnu genetsku konstituciju te se prilagodilo klimi i vegetaciji uzgojnog područja te skromnom načinu hranidbe. Upravo zbog ovakvog načina uzgoja i hranidbe, mnogi su vlasnici svoja grla nazivali „Boškarin“, budući da riječ „boška“ označava naziv za šumu ili visoku makiju.

Specifikaciju proizvoda Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina možete pogledati ovdje.

Postupak zaštite naziva Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka započeo je u svibnju 2020. godine, kada je Udruga „Samoborska češnofka“ Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla za naziv Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka.

Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka je dimljena kobasica za kuhanje proizvedena od usitnjenog svinjskog, goveđeg i/ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. Jedna od posebnosti Samoborske češnjovke / Samoborske češnofke, koja ovisi o vještini majstora, je i špajlanje odnosno ručno povezivanje kobasica u par drvenim malim štapićem za što je potrebno puno iskustva. Proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih naselja smještenih u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, na istočnim obroncima Samoborskog gorja. Koliko je Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka značajna za zemljopisno područje u kojem se proizvodi i koliki ugled uživa, u najvećoj mjeri svjedoči Festival Samoborske češnofke, koji održava grad Samobor u okviru proljetnog sajma već 10 godina. Specifikaciju proizvoda Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka možete pogledati ovdje.

Republika Hrvatska sada ima 37 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz sada registrirane nazive Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina i Samoborsku češnjovku / Samoborsku češnofku, registrirani su i nazivi proizvoda: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med i Zagorski štrukli / Zagorski štruklji.

Proteklog vikenda Hrvatska bilježi 242 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 1.329  -

Među njima je 377 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru šest pacijenata.

Preminulo je 14 osoba a ukupno do sada imamo 17.268 preminulih osoba od Covid 19..

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.251.441 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 1.232.844 osoba od toga 217 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 714 osoba.

Do danas je ukupno testirano 5.343.116 osoba, od toga 495 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 20.11.2022 utrošeno je 5.341.097 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,66% ukupnog stanovništva, odnosno 70,95% odraslog stanovništva. Na dan 20.11.2022 utrošeno je 0 doza cjepiva, a od toga je 0 osoba cijepljeno prvom dozom. Zaključno s 20.11.2022 2.320.028 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.249.946 osoba (2.044.985 osoba cijepljeno s dvije doze te 204.961 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 68,92% odraslog stanovništva.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr. 

KUTJEVO / BOSANSKA GRADIŠKA - Judo klub "Jigoro" iz Kutjeva nastupio je na prvom Međunarodnom judo natjecanju u Bosanskoj Gradišci. U konkurenciji preko 500 natjecatelja iz 50 klubova, "Jigoro" je nastupio s 12 natjecatelja i u Hrvatsku donijeli čak 11 medalja. Dvije zlatne, tri srebrne i šest brončanih medalja.

  - Naša zlatna djevojčica Veronika Grbeš, osvojila je obje zlate medalje, jednu u svojoj kategoriji, drugu u starijoj uzrasnoj skupini. Srebrne medalje su osvojili Rebeka Voštog, Lucija Marijanović i Lpovro Marijanović. Brončanu medalju osvojili su Rea Kir, Leo Ećimivić, Mate Špeljak, Marin Uršić, Maksimilian Voštog i Gabrijel Kajan - istakao je trener i voditelj ekipe na natjecanje Hrvoje Prevolšek, mag. ing. silv.

Ovo je ujedno i zadnje natjecanje u ovoj godini, slijede pripreme za polaganje pojasa kao i pripreme za početak sljedeće sezone.

VUKOVAR - Pjesnik Pejo Šimić na otvaranju višednevnih svečanosti u povodu Dana sjećanja na Vukovar i Škabrnju dobio je književno priznanje "Jean-Michel Nicolier." To je dvostruka čast za pjesnika Peju - dobio je nagradu ustoličenu po Jean-Michel Nicolieru, Francuzu koji je dragovoljno napustio svoju zemlju i priključio se hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu, a priznanje Peji uručeno je za domovinsko i duhovno pjesništvo. Pejo Šimić, značajno je poetsko ime, a nadasve u svijetu duhovne i domoljubne pjesme. Svrstava se u sam poetski vrh. A kad govorimo o domoljubnim pjesnicima, govorimo o svim najvećim našim pjesnicima, koje su rane domovine boljele, kao što su boljele Matoša i tolike druge naše pjesnike.

U duhovnoj poeziji, Pejo je svoj na svome, u pjesmi molitvi, u poetskome nebeskome sazviježđu. Dubok je to trag u beskraju, brazda na svjetskoj poetskoj oranici, onoj istoj, onakvoj, plodne njegove Posavine, koja je dala tolike ljudske veličine, među njima značajno mjesto zauzima i Pejo Šimić.

Ovo Vukovarsko priznanje ima dodatnu vrijednost za pjesnika Peju jer to mu je šesta ovogodišnja nagrada. - Mislio sam da će mi prošla godina, u kojoj sam dobio pet nagrada biti najuspješnija ali ovom nagradom u Vukovaru dobio sam šesto priznanje ove godine i tako nadmašio prošlogodišnji rekord," kaže Pejo.

Njemu će ova godina osti u pamćenju još po nečemu - dobio je i dvije nagrade međunarodnog ranga: Zlatno pero na Međunarodnom festivalu književnosti Rijeci te priznanje na međunarodnoj pjesničkoj motri Struške večeri poezije u Ohridu (Republika Sjeverna Makedonija). Uistinu plodna i velika godina godina za pjesnika Posavskih korijena Peju Šimić. Pejo je zaslužio sva ta priznanja jer iz njegove pjesničke radionice izlaze pažljivo isklesane pjesme u koje Pejo ulaže svoj talent, kreativni potencijal, rad i požrtvovnost.