Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ uz domaćinstvo Osječko-baranjske županije organizira svečanost dodjele nacionalne nagrade „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske – SunflowerAward“  koja će se održati 30. studenog 2023. godine u Osijeku, u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije, Gospodarska zona 10, s početkom u 19,00 sati.

Ruralni turizam važan je čimbenik reaktivacije i razvoja ruralnih područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu i ekološku proizvodnju te ga s pravom možemo nazvati budućnošću svjetskog turizma.

Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ po jedanaesti put dodjeljuje nagrade onim najboljima, a ove godine za nju se natječe čak 197 prijavitelja u osam kategorija. Ove će godine na svečanosti prvi put biti dodijeljena Povelja za poseban doprinos razvoju i promociji ruralnog turizma „Nagrada dr. sc. Eduard Kušen“ kojom se odaje priznanje osobi koja je ostvarila izvanredne napore, trud i postignuća u razvoju i promociji ruralnog turizma.

  Iz Požeško-slavonske županije prijavljeno je 10 projekata:

U kategoriji Turistička seljačka gospodarstva prijavljen je OPG Terzić Viktorija s projektom Ruralna kuća za odmor Viktorija, koja nudi kuću s dvorištem, terasom, roštiljem i mogućnošću punog pansiona s domaćim uzgojenim namirnicama s navedenog OPG-a

U kategoriji Tradicionalna ruralna domaćinstva prijavljen je OPG ŠochLožnar Ljiljana s projektom Ruralna kuća za odmor Na Orljavi, koja uz smještajne kapacitete nudi niz dodatnih usluga za turiste koji žele doživjeti izvorno, tradicionalno i domaće. Nudi domaći, slavonski doručak, mogućnost ribolova, vožnju čamcem, šetnje i promatranje ptica, mirno okruženje uz puno domaćih životinja.

U kategoriji Moderna ruralna domaćinstva prijavljen je Tandara, obrt za vinarstvo i usluge s projektom Kuće za odmor Rose i Graševina. Svaka kuća je opremljena adekvatnom opremom gdje u svakoj mogu smjesti do 4 osobe. Svi turisti koji koriste njihove usluge smještaja, u ponudi imaju i besplatnu degustaciju u podrumu.

U istoj kategoriji prijavljena je Vallirea s projektom Kuća za odmor Vallirea, sa sobama kategorizacije 3 i 4* koje pružaju smještaj za 12 osoba, te dodanim sadržajem.

U kategoriji Moderna ruralna domaćinstva prijavljen je Konak s istoimenim projektom, koji nastoji pokriti želje i potrebe svih korisnika stoga su sobe uređene u posebnom stilu, od kojih se ističe soba uređena u slavonskom ruhu sa tradicionalnim elementima.

U kategoriji Tradicijska (ruralna) gastronomija prijavljen je OPG Ribičić Marija s istoimenim projektom, koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, posjeduje mini siranu, proizvodi kravlji sir i ima kušaonicu kapaciteta do 80 osoba.

U kategoriji Craft turizam prijavljena je Pivovara Franz s istoimenim projektom, koja se  tijekom poslovanja vodi tradicijom i povijesnom baštinom kako bi stvorili domaće kvalitetno i prepoznatljivo pivo pleterničkog kraja.

U kategoriji Aktivni turistički sadržaji prijavljen je Venite d.o.o. s projektom Venite, koji objedinjuje jedinstvene tematske ture i kampove s edukativnim programima objedinjuju sve ono što ovo područje nudi.

U kategoriji Ruralno turistički projekti prijavljena je Turistička zajednica Grada Pakraca s projektom Sajam Slavonski banovac, čiji se cilj da se očuva tradicija, te da se ne zaboravi važnost ove važne povijesne činjenice objedinivši pritom gastronomiju, prezentaciju proizvoda ruralnih područja i kulturnu baštinu.

U istoj kategoriji prijavljen je Interpretacijski centar muzej bećarca s projektom Muzej bećarca, čiji je sadržaj utkan u prostorne elemente postava upravo kao što je bećarac utkan u život lokalnih zajednica koje ga žive i prenose na generacije koje dolaze.

Europska Unija je pozvala države članice da do 1. ožujka 2024. uspostave, objave i provedu nacionalni akcijski plan za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „Jedno zdravlje” ovogodišnji Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima (WAAW) obilježava se pod nazivom „Na vrijeme promijenite navike. Djelujte sada!“

Zagreb - Pojava i širenje patogena otpornih na antibiotike i antimikrobne lijekove ozbiljna su prijetnja u sprječavanju i liječenju uobičajenih infekcija te obavljanju rutinskih medicinskih postupaka čije je uspješne ishode i omogućila upravo ova vrsta lijekova iz tog razloga, Europska komisija je prošle godine, u suradnji s državama članicama, antimikrobnu otpornost označila kao jednu od tri najveće prijetnje zdravlju.

O ozbiljnosti rezistencije mikroba, bakterija i gljiva na antimikrobne lijekove govore i brojke. U EU je antimikrobna rezistencija (AMR) odgovorna za više od 35.000 smrtnih slučajeva godišnje – dnevno gotovo 100 ljudi umire od infekcija otpornih na te lijekove, posebno onih koje su otporne na posljednju liniju antimikrobnog liječenja.

Kada je u pitanju Hrvatska, prema dostupnim podacima za 2019. godinu, zabilježeno je 2.546 smrtnih slučajeva povezanih s antimikrobnom rezistencijom. S druge strane, procjenjuje se da je iste godine globalno bilo 4,95 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s bakterijskom antimikrobnom rezistencijom. Unatoč procjenama da će rezistencija na antimikrobne lijekove do 2050. uzrokovati godišnje čak 10 milijuna smrti diljem svijeta – više nego što trenutno ljudi umire od raka, neodgovorna upotreba antibiotika još je uvijek veliki problem.

Zbog takvih trendova, EU je Rezolucijom o mjerama za borbu protiv antimikrobne rezistencije pozvala države članice da do 1. ožujka 2024. uspostave, objave i provedu nacionalni akcijski plan za borbu protiv antimikrobne otpornosti. To je u skladu s Europskim akcijskim planom koji se temelji na pristupu „Jedno zdravlje”, ali i s ciljevima Globalnog akcijskog plana Svjetske zdravstvene organizacije, koja poziva na holistički pristup više usmjeren na čovjeka, kako bi se pojačala svijest i razumijevanje antimikrobne rezistencije među stanovništvom, ali i donositeljima odluka, s ciljem rješavanja ovog javno-zdravstvenog izazova.

Osim toga, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, engl. World Health Organization) kontinuirano naglašava i važnost promicanja odgovorne upotrebe antimikrobnih lijekova, odnosno antimikrobnog upravljanja (AMS) koje je ključno za očuvanje učinkovitosti antimikrobnih lijekova i poboljšanje ishoda liječenja u cjelokupnom sustavu zdravstvene skrbi. Antimikrobno upravljanje podrazumijeva multidisciplinarni pristup koji promiče odgovornu upotrebu antiinfektivnih sredstava – i naše je oružje protiv AMR-a. Ono se može nadopuniti intervencijama koje sprječavaju infekcije, kao što je imunizacija, čime bi se, prema procjenama, moglo spriječiti više od pola milijuna smrti povezanih s AMR-om.

„Hrvatska, nažalost, ne zaostaje za trendovima koji ukazuju na rastuću potrošnju antibiotika i antimikrobnih lijekova. I to je zabrinjavajuće. Čini se da javnost još nije dovoljno svjesna posljedica koje za sobom donosi antimikrobna rezistencija, za koju se ne kaže uzalud kako je pošast 21. stoljeća. Mnogi građani i dalje inzistiraju na uzimanju antibiotika bez preporuke liječnika, prekidaju terapije i koriste ostatke lijekova kad se pojave neki drugi simptomi, prakticiraju samoliječenje. To svakako treba prekinuti jer su posljedice ozbiljne, moramo kontinuirano o tome informirati i građane i struku kako bismo zajednički djelovali u prevenciji antimikrobne rezistencije, što nije nemoguće. Uza sve, trebamo i akcijski plan koji uključuje, prevenciju, lijekove i imunizaciju protiv infektivnih bolesti i protokole koji se oslanjaju na realnu epidemiološku situaciju u našoj zemlji“, naglasila je izv. prof. dr. sc.  Arjana Tambić Andrašević, dr. med., specijalistica kliničke mikrobiologije iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” na konferenciji za medije „Na vrijeme promijenite navike. Djelujte sada!“ povodom Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima (WAAW), koji se svake godine obilježava od 18. do 24. studenoga.

Uz Svena Pala, dr. med., nacionalnog koordinatora WAAW-a (World Antimicrobial Awareness Week), ispred ISKRA-e (Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike) za Hrvatsku, na konferenciji je sudjelovao i prof. dr. sc. Radovan Vrhovac, dr. med., specijalist internist, subspecijalist hematologije u KBC-u Zagreb koji je objasnio na koji način se antimikrobna rezistencija odražava na liječenje hematoloških te imunokompromitiranih pacijenata u našim bolnicama. 

„Antimikrobna rezistencija nije problem samo u liječenju bakterijskih infekcija, već je prisutna i kod gljivičnih mikroorganizama i kod virusa. Kad govorimo o invazivnim hematološkim postupcima, pacijenti su izravno izloženi rizicima infekcija uslijed liječenja. Antimikrobna rezistencija može uvelike ugroziti uspješnost liječenja tih izuzetno imunokompromitiranih pacijenata, ako mikrobi ne daju odgovor na antimikrobne lijekove“, izjavio je prof. dr. sc. Vrhovac, upozoravajući da je očuvanje djelotvornosti antimikrobnih lijekova od velike važnosti za liječenje ozbiljnih infekcija kojima su izloženi imunokompromitirani bolesnici. Bez učinkovitosti ove vrste lijekova, ne samo da bi ozbiljne infekcije mogle postati nemoguće liječiti, već bi čak i manje infekcije mogle postati ozbiljne po život.

Očuvanje djelotvornosti antimikrobnih lijekova od velike je važnosti i za stabilnost zdravstvenog sustava, jer antimikrobna rezistencija ima ozbiljne posljedice na ishode liječenja infekcija i na financijski aspekt zdravstvenog sustava. Zato je sprječavanje antimikrobne rezistencije odgovornost cjelokupnog društva. To se postiže, poručili su stručnjaci, prevencijom u koju spada: odgovorno ponašanje, higijena, edukacija, imunizacija protiv zaraznih bolesti, osobito odgovorno propisivanje i korištenje antimikrobnih lijekova te upravljanje antimikrobnom rezistencijom.

Više o važnosti odgovorne upotrebe antibiotika i ostalih antimikrobnih lijekova građani mogu saznati i putem edukativne i informativne web stranice antibiotici.hr.

POŽEGA - U četvrtak, 23.11.2023. u Art kinu prikazujemo novi program. Veselimo se Vašem dolasku!

 PROGRAM 239/XXX 

 GRAND OFF

izbor nagrađenih igranih filmova

 Grand Off filmski festival  kratkih i srednjemetražnih filmova

održava se svake godine u Varšavi i na festival pristigne između

 3500 do 4000 filmova. U ovom programu prikazat ćemo 3 igrana filma

CAR, igrani film, Njemačka, 30 min.
PIKNIK, igrani film, Poljska, 20 min.
SABA, igrani film, Iran, 13 m

U cijeni ulaznice, koja je besplatna, dobijete i kokice! 

HRVATSKI PODNASLOVI

Art kino, Grgin dol 20

četvrtak, 23.11. 2023. u 20:00 sati

ULAZ SLOBODAN

Protiv 19-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga  -

U utorak 21. studenoga 2023. oko 23.30 sati na području grada Požege, 19-godišnjak je policijskim službenicima dragovoljno predao oko dva grama cannabis marihuane. 

Protiv 19-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

Protiv 60-godišnjakinje slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U utorak 21. studenoga 2023. oko 13 sati u Požegi u Industrijskoj ulici na parkiralištu trgovačkog centra, 60-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, uključivala se u promet vožnjom unazad, a da se nije uvjerila da to može učiniti na siguran način te je zadnjim dijelom vozila udarila u zadnji dio parkiranog osobnog automobila u vlasništvu 49-godišnjaka.

Nakon udara 60-godišnjakinja je napustila mjesto događaja, a da nije ostavila svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljala te su je naknadno pronašli policijski službenici.

Protiv 60-godišnjakinje slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

zagreb - Dana 21.11.2023. Predsjednik RH Zoran Milanović primio je osvajače Europskih i Svjetskih sveučilišnih medalja u 2023. godini. Tom prilikom natjecatelji KBK Borca Požega, seniori Franjo Gucić i Matej Babić predstavljali su uz klub i Zagrebačko Sveučilište s obzirom da su osvojili srebro i broncu na Europskom prvenstvu proteklog ljeta "u bojama" sveučilišne reprezentacije.

Podsjetimo, Matej Babić osvojio je srebro u disciplini Full Contact, dok je Franjo osvojio broncu u Point Fighting-u, kao i srebro u WT taekwondo-u. Prijem je organiziran s obzirom na veliki razvoj i rast studentskog (vrhunskog) sporta u proteklom periodu, što je predsjednik Milanović naglasio u svojem obraćanju. Nakon službenih riječi uslijedilo je neformalno druženje i piće.

  - Zbilja ugodan prijem i druženje, sportsko i studentsko ozračje kao što je i predsjednik napomenio. Na druženju poslije razmijenili smo nekoliko riječi sa predsjednikom, zaželio nam je puno sreće i pohvalio sav naš trud i ustrajanje - ispričao je Matej Babić, trener u KBK Borac Požega.

Stožer za obranu hrvatskog sela na današnjoj sjednici u Retkovcima, ali sada kao Sindikat zaposlenih u poljoprivredi Slavonije i Baranje odlučio se za prosvjede, izlazak na ulice i blokadu pojedini prometnica u Slavoniji i Baranji, pa čak i nekih graničnih prijelaza, a prosvjed će održati i ispred zgrade Ministarstva poljoprivrede u Zagrebu.

Najrasprostranjeniji znak za označavanje veganskih proizvoda i na hrvatskim proizvodima   -

V-Label je licenca koja jamči pouzdanost sastava proizvoda te privlači kupce koji neovisno o načinu prehrane rado biraju certificirani veganski proizvod. U Europskoj uniji trenutačno je V-Label najpoznatija oznaka koja se nalazi na proizvodima biljnog podrijetla, s više od 50 000 licenciranih proizvoda diljem svijeta.

Sve više potrošača traži i bira veganske proizvode jer žele proizvode kojima mogu utjecati na zaustavljanje klimatskih promjena te zaštitu okoliša, životinja i vlastitoga zdravlja, a V-Label odmah im ukazuje da se pouzdano radi o upravo takvom proizvodu. Prema neovisnoj globalnoj tvrtki za istraživanje tržišta Euromonitor International, tržište biljnih proizvoda samo se u proteklom desetljeću u zapadnoj Europi udvostručilo čineći tako 38,5 % ukupnog globalnog prihoda. V-Label utječe na veću popularnost proizvoda među svim potrošačima.

Pokazatelj rastuće popularnosti ove oznake među domaćim proizvođačima je informacija da su u proteklom razdoblju certifikat V-Label  za svoje proizvode uspješno dobile i neke velike hrvatske tvrtke kao što su Franck, Anamaria Company i Kraš. Tako mnogima omiljeni proizvodi poput kapučina, kave i slastica, zahvaljujući certificiranju, odsad svojim potrošačima jamče da su potpuno veganski. Navedene tvrtke pridružile su se drugim hrvatskim proizvođačima koji godinama ponosno nose V-Label na svojim proizvodima. Redom su to velike kompanije poput Podravke, Vindije i Zvijezde, ali i mnogi manji proizvođači, koji su prepoznali vrijednost certificiranja svojih proizvoda V-Labelom.

Nadaleko poznata Bajadera svoju recepturu njeguje već skoro 70 godina, a za njenu su neodoljivu teksturu i kremasti ukus oduvijek zaslužni isključivo biljni sastojci. To odnedavno potvrđuje i certifikat V-Label, oznaka koju kupci već primjećuju i dodatno cijene. Upravo će V-Label dodatno privući potrošače te će svi uživati u njezinu bogatom okusu.

Prednost proizvoda koji nose V-Label isticanje je i prepoznatljivost na tržištu. Upečatljivi žuto-zeleni znak već se više od 20 godina nalazi na proizvodima diljem svijeta, pa domaće proizvode s V-Labelom dodatno prepoznaju i turisti, a proizvodi koji nose V-Label lakše se probiju na inozemnom tržištu. 

U svijetu mnoge tvrtke poput dm-a, SPAR-a, Lidla, Raucha, Kauflanda, Starbucksa i mnogih drugih svoje proizvode iz godine u godinu licenciraju V-Labelom, nudeći svojim kupcima transparentnost i sigurnosti pri odabiru. I domaći proizvođači sve više prepoznaju prednost licenciranja svojih proizvoda, a još više koristi imaju kupci kojima V-Label ulijeva dodatno povjerenje u proizvod neovisno o načinu njihove prehrane. 

Udruga Prijatelji životinja je zastupnik V-Labela u Hrvatskoj, gdje se bilježi stalni porast interesa i broj novih korisnika, te tako prati pozitivne trendove u inozemstvu. 

Popis hrvatskih proizvođača i njihovih proizvoda koji nose V-Label mogu se pronaći na www.v-label.com i www.prijatelji-zivotinja.hr.                       

 – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 22. studenog 2023. novu prigodnu poštansku marku „Božić 2023.“ Marke u povodu Božića Hrvatska pošta izdaje od 1991., te su dosad objavljena ukupno 33 prigodna izdanja. Autorica ovogodišnje marke je Ariana Noršić, dizajnerica iz Samobora, a marka je tiskana u arku od 20 maraka u nakladi od 400 000 primjeraka te kao samoljepljiva marka otisnuta u 100 000 primjeraka u karnetima od 10 maraka. Marka je označena slovnom oznakom A što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te poštarine za dopisnicu, odnosno razglednicu u unutarnjem prometu. Motiv na marki je detalj bora s hrvatskim tradicijskim ukrasima – licitarima. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Tekst pratećeg letka uz marku napisala je akademkinja Željka Čorak.

Božić je blagdan koji svojim čarobnim ozračjem prelazi granice vjerskog štovanja i na nekoj je, doduše površnijoj, potrošnijoj razini gotovo globalno prihvaćen. Bogata, simbolična ikonografija slavlja Rođenja u sinkretizmu kultura i civilizacija svodi se uglavnom na nadmetanje blještavilom. Tiho treperenje vječnih betlehemskih zvijezda ionako je ugašeno na suvremenim gradskim nebesima. Ipak, zaraznom poopćenju rituala i slika opiru se neki znakovi dugog trajanja, neki običaji kojima su ocrtane stanovite zone; svakako je Božić još uvijek i jedan od elemenata razaznavanja zavičaja. Moglo bi se reći i da svaka kuća u koju Božić ulazi ima svoj Božić: Božić kao baštinu.

U božićnu baštinu Hrvatske, posebno sjeverne i srednje Hrvatske, ulazi licitarski nakit za božićna drvca. Licitari su trajni kolači od slatkog tijesta, najrazličitijih oblika, među kojima je omiljeno srce kao simbol i dar ljubavi, zatim dijete u povojima – dar za rođenje, pa konjići, jele, ptice, sve moguće životinjice, cvjetovi, plodovi, vjenčići – darovi za veselje. Ikonografija licitara s vremenom se neslućeno razrasla i osuvremenila. Kolačići su glazirani u različitim bojama, nekada je to u prvom redu bila crvena, pa žuta, zelena, plava – danas je i repertoar boja i nijansi proširen, tu je sve od bijele do crne. Osnovni oblik raskošno se ukrašava istisnutom slatkom masom kojom se iscrtavaju šare, vrpce, cvjetići, točkice, valovite i iskrižane linije u bijeloj ili nekoj kontrastnoj boji. U gotove oblike ponekad se umeću ogledalca (pučka varijanta za „flirtationmirror“), ili pak otisnute sličice ljupkih djevojačkih i dječjih lica.

Licitari se izrađuju u kalupima koji su nekad bili drveni, a danas su limeni. Za izradu tih kolačića, od onih sitnih pa sve do dimenzija ovećih zidnih ukrasa, potrebna je velika vještina i poneka obiteljska tajna. Nekada su oni bili slikoviti sajmišni proizvodi, a to su, na sve rjeđoj primarnoj razini, još i danas; na sekundarnoj razini, stekli su status cijenjenih, maštovito dizajniranih lokalnih, pa onda i nacionalnih suvenira. 2010. upisani su na listu UNESCO-ove nematerijalne svjetske baštine. Njihovih proizvođača, međutim, sve je manje, tako da i u ovom slučaju čovjek ljubi kad izgubi. Jedno od središta još postojeće proizvodnje svakako je Samobor, gdje se u predblagdanske i blagdanske dane na trgu, na sajmu, mogu vidjeti najljepši primjerci tih čudesnih malih umjetnina.

Porijeklo licitara seže duboko u srednji vijek, a veže se posebno uz sjevernoeuropske i srednjoeuropske samostane i njihovu proizvodnju medenih slatkiša. U šesnaestom i sedamnaestom stoljeću zna se za male obojene i ukrašene kolače stilizirane prema realističnim predlošcima. Zanimljivo je da je to razdoblje upravo razdoblje manirizma (u sjevernoj Europi on traje dulje), vrijeme kulture metafore, dakle kulture onoga „kao“: jedan materijal oponaša drugi materijal, mali predmet oponaša veliki i obratno… Moglo bi se reći da je licitar duboka povijesna naplavina, poput motiva morčića u nakitu, ili poput paške čipke, koji su također ostavština manirizma, a preživjeli su ondje gdje je vrijeme sporije teklo…

Na ovogodišnjoj hrvatskoj poštanskoj marki prikazane su guste zimzelene grane i nekoliko licitara. Tu su zvijezde koje su pale s neba, zvijezda-pahuljica koja se zacrvenjela u toplini doma, i napokon mala jela na velikoj jeli… U božićnoj ikonografiji, uz bijelu boju snijega, prevladavaju tamna zelena i crvena. Ta zelena je boja zaspalih šuma, onoga što čeka i što će se probuditi. Crvena je boja srca, života, radosti. Boja obećanja i boja ispunjenja: i jedno i drugo je božićna baština koju ju je zavičaj sačuvao, a ona ga je obilježila.

Iako je isplata avansa u tijeku, nisu još svi poljoprivrednici dobili isplatu, stoga zbog velikog broja upita donosimo sljedeću obavijest:

Administrativne kontrole još uvijek se provode za određeni broj korisnika i to za one kod kojih na njihovim parcelama automatskom procjenom satelitskim podacima nije vidljiva poljoprivredna aktivnost, tj. parcele su im na semaforu crvene ili žute boje.

Takve parcele predmet su administrativnih kontrola, odnosno stručne procjene koju provode djelatnici Agencije za plaćanja.  Više od sedamdeset djelatnika Agencije provjerava parcele, utvrđuju njenu prihvatljivost te potom parcela prelazi u zeleno. Pri tom postupku, ukoliko je potrebno, djelatnik Agencije kontaktira poljoprivrednika i traži dodatne dokaze poljoprivredne aktivnosti kao što su npr. geotagirane fotografije.

Nakon provedbe postupka stručne procjene sve prihvatljive (zelene) parcele prelaze u proces odobravanja, koja se provode jednom tjedno. Stoga naglašavamo kako je isplata avansa i dalje u tijeku i svi poljoprivrednici kojima će se utvrditi prihvatljivost parcela (poljoprivredna aktivnost/zeleno) bit će odobreni za isplatu.

Sve stručne provjere vezane uz utvrđivanje poljoprivredne aktivnosti biti će konačno završene do 15. prosinca 2023. a za parcele za koje je u međuvremenu utvrđena poljoprivredna aktivnost biti će plaćene i prije, zavisno od dinamike provođenja stručne provjere.

Postupak administrativne kontrole putem automatske procjene satelitskim podacima provodi se na svih 107.000 poljoprivrednika koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2023. godinu i na preko 1,3 milijun poljoprivrednih parcela, a stručna procjena provodi se na 18 488 poljoprivrednika i 42 452 parcela. Za više od 88 000 poljoprivrednika i više od 1,25 milijuna parcela već je isplaćen avans tj. potvrđena je poljoprivredna aktivnost (prihvatljivost-zeleno).

Prethodne godine kontrola prihvatljivosti, tj. poljoprivredne aktivnosti provedena je na uzorku od 12.000 poljoprivrednika, odnosno na 11% svih korisnika. Ove godine kontrola poljoprivredne aktivnosti provedena je na svih 107.000 poljoprivrednika (100%) što je devet puta više kontrola.

Ukoliko se postupkom stručne procjene utvrdi da nema dokaza poljoprivredne aktivnosti (crveno) parcela nije prihvatljiva za isplatu potpore. U  tom slučaju poljoprivrednik ima pravo prigovora temeljem kojega će se provesti supervizija (ponovna provjera svih elemenata prihvatljivosti) uzimajući u obzir činjenice iz samog prigovora.