Anonimni građanin dragovoljno predao poušku i streljivo  -

Foto: Ilustracija

U utorak 20. kolovoza 2024. u mjestu Stara Lipa, anonimni građanin je policijskim službenicima dragovoljno predao pušku i 182 komada streljiva.

Navedeno je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja-manje tragedija".

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava  -

Foto: Ilustracija

U razdoblju 19./20. 2024. u Požegi u Sokolovoj ulici, nepoznati počinitelj (ili više njih) je oštetio pneumatike na osobnom automobilu u vlasništvu 64-godišnjaka.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Oštećenje tuđe stvari“.

Prometna nesreća se dogodila u Požegi u Osječkoj ulici  -

Foto: Ilustracija

U utorak 20. kolovoza 2024. oko 19.25 sati u Požegi u Osječkoj ulici na parkiralištu trgovačkog centra, nepoznati vozač koji je upravljao nepoznati vozilom, kretao se vožnjom unazad, a da se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike prilikom čega je prednjim lijevim dijelom vozila udario u zadnji desni dio parkiranog osobnog automobila u vlasništvu 44-godišnjakinje.

Nakon udara vozač je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem.

Da 29-godišnji vozač nije bio alkoholiziran i nije kršio brzinsko ograničenje te da je brzinu prilagodio uvjetima, nesreća se ne bi dogodila! A tako se ponašao jer je znao da nema rizika kažnjavanja…

Autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić

Zbog lošeg prometnog planiranja i bespravne gradnje stanje na glavnoj cesti u Viru, kojemu tijekom ljetne sezone broj stanovnika s 3.000 poraste na gotovo 70.000, je kaotična. Cesta je prometno preopterećena, a usto bez nogostupa (osim stotinjak metara u središtu) je stanje kaotično. Česta su prometna zagušenja, a i ugroze pješaka.

Ali to stanje ne može biti uzrok užasne tragične nesreće koja 17. kolovoza 2024. oko 23:40 dogodila oko 23:40 sati na Putu Lozica, koja centar otoka spaja sa zaseocima Lozice i Torovi, kad je krajnje neodgovorni 29-godišnjak Fiat Puntom, u teško alkoholiziranom stanju (1,75 promila), teško kršeći ograničenje brzina od 50 km/h i obvezu prilagodbe brzine uvjetima (čl. 53. i čl. 51. st. 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama) pokosio 5-članu obitelj, pričem je 24-godišnja majka poginula, a otac i dvoje djece teško ozlijeđeno (3-godišnje dijete je životno ugroženo). Ne može čak biti ni olakotna okolnost.

Vozač je primarno odgovoran, jer da je vozio bez utjecaja alkohola, poštivao ograničenje brzine te je dodatno prilagodio uvjetima nesreća se sigurno ne bi dogodila. Bez obzira na prometnu situaciju, odgovornost je uvijek na vozaču, koji su u prometnim situacijama 85-postotno krivi za prometnu nesreću. Cesta sudjeluje s 10 posto, a vozilo s pet posto. Loše je što “prometna struka” naglašavanjem negativnog utjecaja prometne infrastrukture (nedostatak nogostupa, loša vidljivost,) relativizira i umanjuje utjecaj vozača te iz cehovskih i privatnih interesa promiče pogrešnu politiku sigurnosti cestovnog prometa (podjednaki utjecaj, po 33 posto, vozača, prometnica i vozila na nastanak prometne nesreće).

Ta se teza uporno iz znanstvenih krugova gura već više od dva desetljeće i jedan je od razloga što u Hrvatskoj u cijelom tom razdoblju, bez relativnih pomaka nabolje, na cestama imamo iz godine u godinu 60-ak posto više poginulih od prosjeka Europske unije.

Analizirajući virski prometnu tragediju “prometni stručnjaci” ponovno zagovaraju  tu pogrešnu i štetnu tezu, što se  egzaktno može dokazati sljedećim:

a) kad bi svi vozači, na postojećoj virskoj cestovnoj infrastrukturi dosljedno poštivali ograničenje brzine i obvezu prilagodbe brzine uvjetima (…da se vozač u svakoj situaciji, pred svakom preprekom na koju naiđe, može sigurno zaustaviti…) nitko nikad ne bi stradao.

b) kad bi kvalitetno riješili  prometnu infrastrukturu, a utjecaj vozača i prometnica na nastanak nesreće bio jednak, tada bi po prethodnom modelu dobra prometnica mogla natkompenzirati utjecaj najlošijeg vozača i spriječiti nesreću. To je nemoguće, jer bi na kvalitetnom i osvijetljenom nogostupu vozač koji drastično krši ograničenje brzine i obvezu prilagodbe brzine uvjetima, usto vozi teško alkoholiziran, mogao prouzročiti i goru prometnu tragediju od aktualne virske!

Guranje pogrešnih i tendencioznih prometnih teza je loše jer:

• opterećene prometnice bez, nužnih nogostupova, kao posljedica nepropisne, a legalizirane gradnje prisutne su diljem Hrvatske. Lošiji i opasniji primjer je državna cesta D-8, “Jadranska magistrala, od Splita do Makarske, posebice dionica od Medića do Piska, koja je poprište svakodnevnih jurnjava brzih motocikala te je stradavanje pješaka, možda i goreg intenziteta nego aktualni Virski slučaj samo pitanje vremena. Sličnih opasnih dionica ima na svakom otoku…
• stanje je izravno nerješivo te treba kombinirati izgradnju novih i kvalitetnih poveznica i rješavanje, prvenstveno uspornicima i radarskim kamerama pitanje sigurnosti cestovnog prometa na postojećim opterećenim dionicama bez nužnih nogostupa, kako je napravljeno, uz nužni negativan utjecaj na protočnost, sigurnost i pouzdanost automobila na državnoj cesti Omiš – Tugare – Žrnovnica.
• iz cehovsko-interesnih i političkih razloga stvara se pogrešna i tendenciozna slika kako su za tragične nesreće podjednako krivi loši vozači i nesigurne prometne dionice, što potiče pogrešnu politiku prevencije i prometne sigurnosti, što je jedan od ključnih razloga zbog kojih je Hrvatska trenutačno pri samom dnu prometne sigurnosti u Europskoj uniji.
• posredno umanjivanje utjecaja vozača koji teško krše prometne propise potiče pogrešnu politiku prometne sigurnosti i porazne statistike stradavanja na cestama.

Sigurnost cestovnog prometa na Viru i sličnim prometnim lokacija učinkovito se može i treba rješavati sa sljedećim mjerama:

1. Povećati izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje, prvenstveno postavljanjem radarskih kamera na sva opasna mjesta te policijskim pokrivanjem ostalih dionica.
2. Slijedno postavljati vibracijske i profilne poprečne uspornike na dionice na kojima se sukobljavaju prometni tokovi vozila (motornih i nemotornih) i pješaka.

HRUŠOV / SLOVAČKA - Hontjanska parada je festival folklora, povijesti  i kulture koji se održava u selu Hrušov od 1996. godine po redu (osim 2020. i 2021., kada nije održana zbog pandemije koronavirusa), a 27. održana je  od 16. do 17. kolovoza 2024. godine. Već od 1996. godine s međunarodnim sudjelovanjem.

Karakteristika dvodnevnog  festivalaje  održavanje trećeg vikenda u kolovozu u selu Hrušov. Prema nazivu  regije Hont u kojoj je i Hrušovfestival nosi naziv. Prosječna posjećenost je do ove godine bila je 15 do 20 tisuća, a tako je bilo i ove godine. Hontjanska parada bila je uvijek posjećena a posjetili su je i brojnih poznati  predstavnici političkog i javnog života.

Hontjanska parada je drugačija od ostalih folklornih festivala u Slovačkoj i u drugim zemljama. Njihihov program temelji na mnogim primjerima  gotovo zaboravljenih djela i jela. Mještani pokazuju poljoprivredne radove sa žitom (ručna košnja, vaganje, vršidba ručno ili na vršalici) ili pečenje kruha i peciva u obliku kruške u tradicionalnim kamenim pećima. Ostali primjeri rada su izvorna  stolarija i klesarstva, a mnoge radove posjetitelji mogu i  isprobati.

Tijekom petka i subote (16. i  17. kolovoza  2024. ) programi folkloraša iz  inozemstva  te domaći iz bliže i dalje okoline na dva mjesta su predstavljeni i na  glavnoj pozornici scenskog programa je dvokatni Amfiteatar od kamena i drveta u obliku dvorca i  manja bina  kod Vežičke. Na njihovim binama su  nastupali najpoznatiji ansambli Slovačke  poput SĽUK-a i Lúčnice.

Matica slovačka „Kukučin-Kuntarić“ Jakšić po drugi puta bili su gosti ove osebujne manifestacije. 

Kroz naselje  prisutni su bili obrtnici koji upotpunjuju  atmosferu festivala i u  prosjeku ih je stotinjak, a  zbog prostornih razloga nije moguće povećavati broj. Općina daje prednost isključivo tradicijskim obrtnicima, po mogućnosti uz mogućnost izravne demonstracije njihova rada.

Od 1996. u  dijelovima sela udruge ili skupine (kao npr. vatrogasci)  predstavljaju tradicijske materijalne stvari ili pripremaju tradicionalna jela. Neki imaju i svoje glazbenike, čiji je zadatak zabaviti i učiniti boravak posjetitelja ugodnim. Među 20-ak  dvorišta koje redovno uređuje selo Hrušov nađe se zabava, hrana i napitci  za sve domaće i goste.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu  -

Foto: Ilustracija

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 66-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Jakšića kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo Krađa.

Naime, osumnjičeni je dana 12. kolovoza 2024. u mjestu Eminovci iz ograđenog prostora otuđio dvije domaće životinje (jariće) u vlasništvu 42-godišnjaka.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

Protiv 33-godišnjeg vozača slijedi prekršajni nalog  -

Foto: Ilustracija

U ponedjeljak 19. kolovoza 2024. oko 14 sati u mjestu Gornja Obrijež, 33-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, dolaskom do zavoja, uslijed neprilagođene brzine prešao je u suprotnu prometnu traku te prednjim lijevim dijelom vozila udario u prednji lijevi dio osobnog automobila kojim je upravljala 59-godišnjakinja.

U prometnoj nesreći vozačica je lakše ozlijeđena, a protiv 33-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi u Osječkoj ulici.

Povećan interes mladih za vojni poziv, ukupno je na Dragovoljno vojno osposobljavanje 43. naraštaja u vojarnu u Požegu stiglo 181 mladića i djevojaka  -

U Bojni za temeljnu vojnu obuku, Središta za obuku pješaštva i oklopništva Zapovjedništva za obuku i doktrinu HKoV u Požegi s obukom Dragovoljnog vojnog osposobljavanja započeo je treći ovogodišnji uputni rok ročnika, odnosno 43. naraštaj.

Treći ovogodišnji ciklus Dragovoljnog vojnog osposobljavanja započeo je po skraćenom programu 14. kolovoza za kandidate časnike, doktore medicine grana medicine i stipendiste zrakoplovne tehničare, a trajat će do 30. kolovoza 2024. godine, dok početak osposobljavanja za ročnike po redovnom programu započinje danas 19. kolovoza zaključno do 11. listopada 2024. godine.

U vojarnu “123. brigade HV” u Požegi na Dragovoljno vojno osposobljavanje pristupio je ukupno 181 ročnik, od čega po redovnom programu njih 154, od kojih je 14 djevojaka, dok je po skraćenom programu pristupilo ukupno 27 kandidata, od kojih je devet djevojaka što je najveći odaziv u ovoj godini i potvrda povećanog interesa mladih za vojni poziv.

Naime, sve veći broj mladih ljudi prepoznaje mogućnosti koje vojna karijera može ponuditi te priliku da kroz vojno osposobljavanje steknu nove vještine i iskustva, a čemu je, između ostalog, zasigurno pridonijelo i povećanje materijalnih prava i uvjeta života i rada hrvatskih vojnika.

Svim vojnim djelatnim osobama ove su godine u prosjeku 30 posto povećane plaće, do 30 posto povećane su i dnevnice pripadnicima Oružanih snaga u operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, a naknade za Dragovoljno vojno osposobljavanje porasle su sa 700 na 900 eura mjesečno. Dio ročnika, ovogodišnjeg trećeg naraštaja, kao motiv za služenje Dragovoljnog vojnog osposobljavanja istaknuo je i promociju vojnog poziva „Postani hrvatski vojnik“ koja je održana 15. lipnja u Osijeku.

Takve promotivne akcije u organizaciji Ministarstva obrane i Hrvatske vojske, koje uključuju pokazne vojne vježba i prikaz sposobnosti Hrvatske vojske, nastavit će se po cijeloj Hrvatskoj jer je prva takva promocija vojnog poziva u Osijeku pridonijela motivaciji dijela novih ročnika.

Liječnica, specijalistica opće kirurgije Milijana Danilović, izjavila je kako je ponosna i zainteresirana za sve ono što će naučiti te kako bi voljela stečena znanja i iskustva implementirati u dosadašnje znanje koje je stekla tijekom svog redovnog školovanja: „Nadam se kako ću časno i dostojanstveno služiti domovini kao što su to svojevremeno učinili moj otac i stric za vrijeme Domovinskog rata kao branitelji“.

Temeljne vojne vještine ročnici će uvježbavati u vojarni „123. brigade HV“ u Požegi i njenim vojnim vježbalištima. Ročnici koji uspješno završe obuku korak su bliže profesionalnoj vojnoj karijeri jer je upravo temeljna vojna obuka jedan od glavnih preduvjeta za nastavak vojne karijere. Oni koji se ne odluče za vojni poziv postaju pripadnici razvrstane pričuve.

Ročnica Mateja Maleš kazala je kako se još prilikom studija sociologije počela zanimati za vojne teme zbog čega se odlučila prijaviti na Dragovoljno vojno osposobljavanje sa željom časnog služenja svojoj domovini, a zrakoplovni tehničar Dominik Konestabo izjavio je kako se na vojni poziv odlučio radi stjecanja novih znanja i iskustava sa željom za razvojem i nastavkom karijere u Oružanim snagama RH.

„Prijavio sam se na Dragovoljno vojno osposobljavanje jer sam osjetio poziv. To je čast i dužnost prema našoj domovini!“, rekao je u ovoj prigodi ročnik Josip Bilandžić.

Prva dva tjedna posvećena su uvođenju i prilagodbi na vojno okružje, a nakon polaganja svečane prisege, slijedi glavno obučno razdoblje. Ono obuhvaća podizanje psihofizičke spremnosti, pripremna gađanja, pojedinačne vojničke zadaće u realnim uvjetima, a na kraju petotjednog razdoblja objedinjuju se sva znanja i vještine stečene kroz dotadašnju obuku.

Kraj Dragovoljnog vojnog osposobljavanja obuhvaća završno ocjenjivanje, nakon kojega slijedi natjecanje za najboljeg ročnika i ročnicu.