Teška krađa provaljivanjem

U razdoblju od 17. do 25. lipnja 2020., u Ulici dr. Vlatka Mačeka u Požegi, nepoznati počinitelj (ili više njih) provalio je u stan u vlasništvu 62-godišnjakinje i otuđio razne predmete. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Teška krađa“.

Vikom i galamom narušavali javni red i miru u Požegi

U četvrtak 25. lipnja 2020., oko 13 sati, u ulici Osječkoj u Požegi, na terasi ugostiteljskog objekta, javni red i mir su verbalno se sukobivši, te vikom i galamom narušavali 36-godišnjak, 38-godišnjak i 51-godišnjak. Protiv njih slijedi optužni prijedlog nadležnom Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Požegi, zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

U noći sa srijede na četvrtak, 24./25. lipnja 2020., nepoznati vozač koji je upravljao nepoznatim vozilom, u mjestu Frkljevci, zbog neutvrđenog razloga sletio je vozilom sa kolnika i udario u smjerokazni stupić u vlasništvu Hrvatskih cesta, a potom u dvorišnu ogradu u vlasništvu 43-godišnjaka. Nakon prometne nesreće, vozač je napustio mjesto događaja, a da oštećenom nije dostavio podatke o sebi i vozilu s kojim je uzrokovao štetu. Policijski službenici tragaju za nepoznatim vozačem.

Mole se svjedoci ovog događaja ili građani koji raspolažu saznanjima o ovom događaju, da se jave na telefon 192 ili osobno u najbližu Policijsku postaju.

POŽEGA - Na svršetku školske godine biskup Antun Škvorčević predvodio je u požeškoj Katedrali svetu misu zahvalnicu za učenike Katoličke osnovne škole i Katoličke gimnazije u Požegi te za predstavnike učenika drugih osnovnih i srednjih škola grada Požege. Koncelebrirali su Ivica Žuljević, predstojnik Ureda za katoličke škole Požeške biskupije, Marijan Pavelić i Krunoslav Siroglavić vjeroučitelji te Ivica Bošnjak duhovnik u spomenutim školama, svećenici iz središnjih biskupijskih ustanova i župni vikari grada Požege. Pozdravljajući učenike i druge sudionike slavlja, biskup je rekao da je lijepo što su se okupili u Katedrali posvjedočiti Bogu zahvalnost na svršetku školske godine, koja nije bila lagana u drugom polugodištu zbog ugroze koronavirusom. Stvorenim stanjem u školskom sustavu i šire u društvu, virus nas je podsjetio kako smo krhki i ranjivi, te da mi na koncu pripadamo Bogu, jer sve je drugo prolazno, a samo je Bog naš čvrsti oslonac, ustvrdio je biskup i pozvao nazočne neka i za navedeno iskustvo zahvale Bogu.

U homiliji biskup je zapodjenuo razgovor s učenicima, zanimajući se za sve ono što će ponijeti u život iz ove školske godine u kojoj se određeno vrijeme nastava održavala online putem, a u nižim razredima preko televizije, bez osobnih susreta učenika i učitelja. Zahvalio je svećenicima, vjeroučiteljima, učiteljima i profesorima na čelu s ravnateljima za ono što su u izvanrednim okolnostima tijekom drugog polugodišta protekle školske godine s osobitom požrtvovnošću učinili za učenike, na što su nazočni odgovorili pljeskom. Poželio im je da budu radosni ovog ljeta, te da najesen uz pomoć Božju i u školi i u obitelji nastave živjeti na Isusov način koji izgrađuje.

Završavajući misno slavlje biskup Antun je kazao nazočnim učenicima kako je na današnji dan prije 48 godina u zagrebačkoj Katedrali bio zaređen za svećenika, spomenuvši da je njihovu zahvaljivanju za proteklu školsku godinu dodao svoju zahvalnost za dar svećeništva, kao i za nazočnog đakona Mateja Silukovića, koji će sljedeće subote, 27. lipnja zajedno s još jednim đakonom ovdje u požeškoj Katedrali biti zaređen za svećenika. Navedene biskupove riječi  nazočni učenici popratili su dugotrajnim pljeskom. Zaželio je svima sretan ljetni odmor te je na učenike, nastavnike, profesore i školske djelatnike zazvao Božji blagoslov.

Pjevanje na svetom slavlju predvodio je dječji zbor Katoličke osnovne škole pod ravnanjem profesorice Ljube Šolić.

Europski parlament i Vijeće EU usvojili su izmjene Uredbe (EU) 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a kojima se državama članicama otvara mogućnost programiranja nove mjere unutar programa ruralnog razvoja, namijenjene ublažavanju posljedica pandemije COVID-19. Ukupna alokacija mjere definirana je uredbom i za Program ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. (PRR) iznosi nešto više od 360 milijuna kuna. Uredbom su također definirani najviši iznosi potpore koji se mogu isplatiti, 52 tisuće kuna pojedinom poljoprivrednom proizvođaču i 375 tisuća kuna malom ili srednjem poduzeću. Potpora će se dodjeljivati putem natječaja i isplaćivati u narednim mjesecima, a Ministarstvo radi na izradi natječaja.

Izvanredna i privremena mjera jednokratne financijske pomoći, sufinancirana iz sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, namijenjena je onim poljoprivrednicima te malim i srednjim poduzećima koja se bave preradom, stavljanjem na tržište i razvojem poljoprivrednih proizvoda, a koji su bili najviše pogođeni pandemijom.

„Nakon uspješnih pregovora za potpore ribarstvu i akvakulturi, produženog zahtjeva za moratorij i niza drugih aktivnosti, kraj našeg predsjedanja Vijećem ministara poljoprivrede i ribarstva dočekujemo s značajnom potporom za male proizvođače u teškim i izvanrednim okolnostima izazvanima širenjem pandemije COVID 19. Odobrenim sredstvima dobili smo još jednu priliku pomoći našim poljoprivrednicima i vjerujemo da će to biti značajna pomoć u saniranju nastale štete“, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.  

U većini država članica, zbog pandemije su prekinuti lanci opskrbe poljoprivrednim proizvodima, kao i mogućnost slobodnog kretanja ljudi, a što je izravno utjecalo na smanjenje ili čak gubitak prihoda, osobito u ruralnim područjima. S obzirom na recentan razvoj pandemije u Republici Hrvatskoj, kao i potencijalni drugi val, Ministarstvo poljoprivrede iskoristit će ovu mogućnost i kao pripremu za brzu intervenciju u slučaju novih epidemioloških mjera, odnosno daljnjih ograničenja u proizvodnji i plasmanu poljoprivrednih proizvoda.

Sve informacije biti će pravovremeno objavljivane na stranicama Ministarstva poljoprivrede.

SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA LIPIKA - 

LIPIK - Dvadeseta sjednica Gradskog vijeća Grada Lipika ovog je puta, zbog već poznatih protuepidemijskih razloga održana u prostoru Vatrogasnog doma u Lipiku, a odmah, nakon što je predsjednik Gradskog vijeća Mladen Dolić pozdravio prisutne, započeo je aktualni sat. 

Vijećnik Mijo Štimac (HDZ) je upitao gradonačelnika Vinka Kasanu (HDZ) o situaciji oko energetske obnove društvenih domova te što je još preostalo, na što mu je odgovoreno kako je šest društvenih domova (Antunovac, Brekinska, Brezine, Filipovac, Marino Selo i Poljana), što se tiče građevinskog dijela, uglavnom završeno te se sad još završavaju financijske obveze i šalju izvješća. Gradonačelnik se osvrnuo i na to kako se prikuplja dokumentacija za obnovu preostalih društvenih domova na području Lipika.

Vijećnicu Mihaelu Žili Petrović (SDP) su zanimale novosti oko Kursalona i Wandelbahna, kao i oko aktualnih investicija. Gradonačelnik joj je odgovorio da nema nikakvih drugih novosti osim inicijative da to preuzme Grad, odnosno da Grad Lipik kupi Kursalon i Wandelbahn (bez hotela) kako bi ih mogli kandidirati na nekim natječajima putem kojeg bi u konačnici bili obnovljeni. Naravno, sve ovisi o tome kako će se razvijati pregovori sa sadašnjim vlasnikom. U vezi drugih investicija, gradonačelnik je odgovorio da su društveni domovi uglavnom obnovljeni, dobro se odvijaju i radovi na izgradnji osnovne zajedničke infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Lipik 2, projekt "Zaželi" ide dalje, a dobivena je i Odluka o financiranju Vile Zinke.

Nakon aktualnog sata vijećnici su prešli na Dnevni red sjednice pa su brzinski odmah usvojili čitav niz, manje više planskih dokumenata i točaka tehničke naravi koje su se odnosile na Prijedlog Izmjena i dopuna Odluke o kriterijima i načinu provođenja ocjenjivanja službenika i namještenika, Prijedlog Izmjena Odluke o ustrojstvu i djelokrugu Gradske uprave Grada Lipika, Prijedlog Izmjena Odluke o imenovanju povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na području Grada Lipika, Prijedlog dopune Odluke o pravima gradonačelnika Grada Lipika, Prijedlog Odluke o usvajanju Godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu Grada Lipika za 2020. godinu, Prijedlog Odluke o usvajanju analize upravljanja i raspolaganja nogometnim stadionima i igralištima u vlasništvu Grada Lipika te Prijedlog Odluke o usvajanju Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Grada Lipika za razdoblje od 2020. do 2026. godine.

Bez velike rasprave su usvojena izvješća gradskog komunalnog poduzeća Lipkom d.o.o., LAG-a Zeleni trokut i Turističke zajednice Grada Lipika. Usvojeno je i izvješće o radu Vatrogasne zajednice Pakrac-Lipik, prilikom čega im se gradonačelnik javno zahvalio na čitavom angažmanu koji čine za građane Lipika. Isto tako je usvojeno i izvješće o radu Lipičke razvojne i turističke agencije LIRA d.o.o. u vezi čega je vijećnik Derenj pohvalio gradonačelnikovu odluku o osnivanju razvojne agencije čije je usluge u pisanju projekata i sam gradski vijećnik uspješno koristio.

S obzirom na to da na sjednici nije bilo predstavnika tvrtke Komunalac d.o.o. Pakrac, kao ni Vode Lipik d.o.o. i Javne vatrogasne postrojbe, točke 8., 12. i 14. Dnevnog reda sjednice na prijedlog gradonačelnika su povučene te će se izvješća o radu za 2019. godinu ovih dviju tvrtki i JVP-a naći na raspravi tijekom sljedeće sjednice Gradskog vijeća.

Pod točkom "Razno", SDP-ov vijećnik Igor Papić je upitao gradonačelnika o projektu aglomeracije koji je na području Lipika započeo sredinom lipnja. Gradonačelnik mu je odgovorio kako se radi o projektu koji bi mogao trajati do tri godine i pri čemu će čitav Lipik biti obuhvaćen, ali, kako je rekao, ovo je prijeko potreban projekt kojim ćemo dobiti kvalitetnu kanalizacijsku i vodovodnu mrežu.

Vlado Stakor (HDZ) je upitao ima li nekih saznanja o tome kad će se završiti kanalizacija u Poljani, a odgovoreno mu je da se čini sve da se taj projekt završi, međutim i dalje je aktualan problem s izvođačem - Vodoprivredom Daruvar pa sad sve ovisi o tome kako će se odvijati situacija u tom poduzeću.

Izvor: compas.com.hr

PLANINARSKO DRUŠTVO MALIŠČAK VELIKA - 

Koronavirus poremetio je planove mnogima pa tako i planinarima. S nestrpljenjem očekivani izlet u Tatre otkazan je, no zato je tu uvijek atraktivan, nepredvidiv i njima posebno drag Velebit.

- Dva smo kombija ekspresno popunili, a zbog nedostatka smještaja u Svetom Roku stali smo na brojci 17. Inače bi za našu južnovelebitsku priču i autobus na kat bio premalen.Na put smo krenuli u subotu u ranim jutarnjim satima jer plan je bio već prvog dana popeti se na 1.425 metara visok Poštak. Vremenska prognoza nije nam baš bila naklonjena. Za središnji dio dana najavljena je kiša s grmljavinom. I doista je bilo tako, no koji kilometar dalje pa smo s osunčanih obronaka Poštaka slušali gromove i gledali kišne oblake koji su se „istresli“ tamo negdje kod Svetog brda, naše destinacije za naredni dan. Na vrhu brzinsko fotografiranje jer brži dio ekipe već se dobrano smrznuo. Na povratku neizbježno fotografiranje s „Marsovcem“ i spuštanje prekrasnim livadama na kojima su se izmjenjivale žive boje ljubičastog, žutog i bijelog cvijeća. Skoknuli smo i do izvora Zrmanje.Po povratku u kuću obitelji Mikić u Svetom Roku, u koju su nas primili naši sugrađani s ličkom adresom, napravljen je plan za nedjelju. Idemo na Sveto brdo i Vlaški grad. Sutradan smo se uputili prema Malom Alanu, kombijima smo se popeli još koji kilometar te dalje nastavili pješice prema Dušicama i Svetom brdu. Kako smo se približavali cilju, postajalo je sve hladnije. Tamni niski oblaci najavljivali su kišu, a bura je sve više pojačavala. Pauza kod Stanova Jurjevića bila je prilika za donošenje odluke ići dalje ili skovati plan B – ističu iz Planinarskog društva Mališčak Velika.

Dio ekipe ipak je otišao prema Svetom brdu (1.751 m) i Vlaškom gradu (1.383 m) te na povratku prečicom do kombija. Prava off road avantura. Ostatak se spustio jedinstvenom Majstorskom cestom do mora te su prema Vlaškom gradu krenuli s morske strane. Uslijedila je utrka s vremenom i strmim usponima, no vidici koji se pružaju s Velebita vrijedni su svakog koraka, umora, mokre odjeće i bure. I dok je ekipa koja je prema Vlaškom gradu išla preko Svetog brda uspješno izmicala kiši, oni koji su na Vlaški krenuli iz Modriča gotovo pred ciljem su okupani do kože. No za planinare odustajanja nema. Mokru su odjeću brzinski osušili vjetar i sunce. Prizori su neponovljivi i nije im padalo na pamet odustati.Guštanje na vrhovima, fotografiranje, sunčanje. Još pet minuta pa još pet pa još pet jer s Velebita se ne odlazi tako lako. Nakon gotovo 12 sati provedenih u šumama i stijenama Velebita, okupljanje je u „bazi“ gdje uz ličku janjetinu prepričavaju dojmove. Pred njima je zadnji dan izleta i uspon na Zir (850 m).

- Toliko smo puta prošlo pored ove isturene stijene uz samu autocestu da je konačno došlo vrijeme i popeti se na nju. Šetnju kroz šumu pred vrhom su zamijenile stijene, a ovisnici o adrenalinu guštali su u kratkim, ali slatkim usponima četveronoške do vrha Zira. Ispod nas lička polja, oko nas Velebit. Redom ih proučavamo i pravimo plan za neku novu planinarsku turu. Cipele dugoprugašice i ruksaci već su spremni – završavaju svoju priču planinari uzbuđeni zbog onoga što dolazi.

SPORTSKO LJETO - TENIS -

Teniski klub Požega u suradnji sa Požeškim Športskim Savezom organizira aktivnosti programa "Tenis je igra, Igraj tenis" za predškolce i učenike 1.- 4. razreda Ljetnu igraonicu, a za učenike 5.- 8.razreda sportsku ligu „Tenis je igra – Igraj tenis“ koji će se održavati do kraja ljetnih praznika. Ljetni programi za učenike su besplatni. 

Za djecu će biti organizirane aktivnosti koje uključuju opremu, natjecanja i nagrade, te Besplatan ulaz na požeške bazene. Kroz ovaj program želimo potaknuti što više fizičke aktivnosti u klupskom okruženju, kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Navedeno će pomoći u razvoju funkcionalnih i motoričkih sposobnosti djece polaznika, potrebnih za razvoj i  motoričkih vještina u životu i sportu. Program ćemo održavati od 1.7.do 31.8. u dva ciklusa sa završnim natjecanjima i nagradama, a voditi će ih licencirani treneri tenisa i stručni suradnici kineziologije. 
Sve informacije se mogu dobiti na telefon 091/464-1355 i na
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. , kao i na facebook stranica: @TKPozega

POŽEGA - Održana je završna konferencija projekta „Izgradnja studentskog doma u Požegi“ u sklopu ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga „Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja za studente u nepovoljnom položaju“ KK.09.1.2.01. na adresi Osječka 7, Požega.

Razdoblje provedbe projekta je 36 mjeseci, odnosno od 15. prosinca 2016. godine do 15. prosinca 2019. godine.

Nositelj projekta je Veleučilište u Požegi, a ovim je Veleučilište ostvarilo bespovratna sredstva u iznosu od 32.683.129,43 kuna što je najviši mogući iznos sufinanciranja ukupno utvrđene vrijednosti prihvatljivih izdataka Projekta. Partner u provedbi projekta je Studentski centar Požega.

Novi studenski dom “Dr. Franjo Tuđman” svečano je otvoren u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića i brojnih državnih dužnosnika te rektora Osječkog sveučilišta Vlade Guberca kao i predstavnika lokalnih vlasti.

O važnosti ovog projekta za Veleučilište Požega, za sam grad Požegu, za Slavoniju, za Hrvatsku, te osnovne karakteristike Studentskog doma dr. Franjo Tuđman govorio je predsjednik Upravnog vijeća Veleučilišta Drago Guberac, rektor Sveučilišta u Osijeku. On je istakao da je požeško Veleučilište proglašeno najboljim među veleučilištima u Hrvatskoj, a sada ima još bolju perspektivu za budućnost.

Neizmjerno sretan što je Požega dobila svoj Studentski dom koji će osigurati svakako novi razvoj Veleučilišta, ali i grad Požegu pozicionirati na znanstvenoj karti Hrvatske i šire bio je požeški gradonačelnik Darko Puljašić. - Ovo je priča koja se zaokružuje i ja sam kao gradonačelnik ponosan na to. Ovo je zalog naše budućnosti, našeg grada, koji je postao jedno veliko gradilište. Ove četiri godine smo prije sanjali, a sada ih radimo i gradimo i idemo ubrzanim korakom naprijed. Kad sam sada sve čuo što ovdje studenti imaju dođe čovjeku, da ponovno upiše fakultet i krene ispočetka. Ove tri godine ja vidim da idemo jako brzo naprijed, da smo sve ono što nam je Europska unija pružila kao mogućnost, mi smo iskoristili. To sve u vremenima kada nismo još mogli ugovarati uvjete, a što nas onda i ovaj grad čeka u naredne četiri godine. I ovaj grad, i ovu županiju i cijelu Hrvatsku dovest ćemo na onaj nivo koji naši sugrađani zaslužuju. Pozivam sve mlade ljude, dođite ovdje, upišite naše Veleučilište, jer odavde ćete izaći kao kompletni ljudi puni znanja, u gradu koji je uvijek bio pun poduzetnika koji su stvarali nove vrijednosti - zaključio je Puljašić.

Opći cilj projekta je povećati pristup visokom obrazovanju i doprinijeti povećanju uspjeha studiranja u Požeško- slavonskoj županiji.

Specifični ciljevi dodijeljenog projekta su: doprinijeti smanjenju troškova studiranja u gradu Požegi kroz izgradnju studentskog smještaja, posebice za studente u nepovoljnom položaju, unaprijediti kvalitetu života studentske populacije u gradu Požegi, doprinijeti prepoznatljivosti grada Požege kao poželjnog mjesta za studiranje te time osigurati popunjenost kapaciteta studentskog doma.

Ciljna skupina projekta su redovni studenti Veleučilišta u Požegi, sa mjestom prebivališta izvan grada Požege, sa posebnim naglaskom na studente u nepovoljnom položaju. U okviru projekta izgrađen je i opremljen studentski dom bruto površine 2.888,66 m2.  koji u svom sastavu ima slijedeće sadržaje: 110 kreveta u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama sa kupaonicama, od čega 62 kreveta za studente u nepovoljnom položaju; 2 kreveta za studente sa invaliditetom, polivalentnu sportsku dvoranu, medijateku, opremljenu zajedničku učionicu, spremište za bicikle, čajnu kuhinju s blagovaonicom, samoposlužnu praonicu i opremljenu kuhinju s menzom za osamdeset osoba.

- Pozivam građane da iskoriste ovu priliku u što većem broju, a  predviđeni iznos moguće je i povećati ako bude potrebe, poručio je ministar Štromar

Kao što je početkom godine najavio ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, prvi put nakon 2015. ponovno je raspisan javni poziv za dodjelu sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje mjera energetske obnove obiteljskih kuća na području Republike Hrvatske. Za financiranje provedbe ovog Programa u financijskom planu FZOEU osigurat će se iznos od 203 milijuna kuna. Sa zaprimanjem prijava Fond službeno započinje 1. rujna 2020. godine.

- Zadovoljstvo nam je što konačno možemo nastaviti s ovim programom za koji su nam stalno pristizali upiti zainteresiranih građana. Obnovili smo brojne bolnice, vrtiće, škole i druge javne zgrada, a uz program POS-a i subvencioniranih kredita, ovo je jedan od najvažnijih projekata koji se tiču stanovanja i kvalitete života građana. Želim istaknuti da ćemo predviđeni iznos po potrebi i povećati jer očekujemo iznimno velik interes. Pozivam građane da iskoriste ovu priliku u što većem broju jer dobra izolacija je najbolje grijanje, a osim što čuva kućne budžete, čuva i okoliš – poručio je ministar Štromar. 

Osnovni uvjeti koje će građani morati zadovoljiti da bi dobili sredstva za energetsku obnovu kuća jesu da im je kuća:

1. zakonita - izgrađena temeljem građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta sukladno Zakonu o gradnji, odnosno svaka druga kuća koja je navedenim ili posebnim zakonom s njom izjednačena
2. da nije nadograđivana ili mijenjana u odnosu na akt koji dokazuje njenu zakonitost
3. u kojoj je više od 50 posto bruto podne površine namijenjeno za stanovanje 
4. ima najviše 3 stambene jedinice te ima građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600m2

Na poziv mogu se prijaviti samo obiteljske kuće koje su energetskog razreda D ili lošijeg u kontinentalnoj Hrvatskoj ili C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj.

Opravdani troškovi koji će se sufinancirati kroz ovaj projekt su: toplinska izolacija vanjske ovojnice, zamjena vanjske stolarije, sunčani toplinski sustavi, kotlovi na sječku/pelete, dizalice topline i fotonaponski sustavi.

Korisnici ovih sredstava moraju biti vlasnici ili suvlasnici (uz suglasnost svih suvlasnika) obiteljske kuće na kojoj bi se provodila obnova te moraju imati prebivalište na adresi te kuće, prijavljeno najkasnije s 1. lipnjem 2020.

Stopa sufinanciranja od 60% opravdanih troškova primjenjuje na sve prihvatljive aktivnosti energetske obnove obiteljske kuće, a Fond će korisnicima ovog programa dodijeliti sredstva za opravdane troškove u maksimalnom iznosu do 204.000 kuna s PDV-om.

Od navedenog ukupnog iznosa od 203 milijuna kuna, 20 posto ukupnih sredstava, namijenjeno je za financiranje energetske obnove u cijelosti odnosno 100 posto potrebnog iznosa za obnovu obiteljskih kuća vlasnika koji su u opasnosti od energetskog siromaštva. S ostalih 80 posto od ukupno predviđenih sredstava za sufinanciranje sufinancirat će se energetska obnova svim ostalim građanima vlasnicima obiteljskih kuća, i to sa stopom od 60 posto sufinanciranja, dok će ostatak iznosa ti građani osigurati iz vlastitih izvora. Ukupni iznos od 203 milijuna kuna povećavat će se odlukom Fonda kako se budu osiguravala sredstva u proračunu Fonda, a prema potrebama građana.

Dragi žitelji Požeško – slavonske županije,

U znak sjećanja na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine donio odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika, 25. lipnja slavimo kao Dan neovisnosti. Sjećamo se s ponosom vremena u kojem je Hrvatska, izvrgnuta agresiji, pokazala odlučnost i hrabrost, a sa velikom zahvalnošću sjećamo se naših hrvatskih branitelja koji su najzaslužniji za izborenu slobodu i neovisnost Lijepe naše domovine. Tim povodom u ime vijećnika Županijske skupštine, svojih zamjenika i svoje osobno svim stanovnicima Požeško – slavonske županije kao i Republike Hrvatske čestitam Dan neovisnosti, a posebno hvala onima koji su svoje živote utkali u temelje slobodne i neovisne hrvatske države.

Vaš župan Alojz Tomašević