STRASBOURG - U Europskom parlamentu danas se raspravljalo o revidiranoj Direktivi o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. U raspravi je sudjelovala zastupnica Sunčana Glavak koja je poručila da zaštita djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja nije pitanje nadležnosti ili ideologije, već zdravog razuma.
Predstavila je podatke prema kojima je u 2023. godini zabilježeno više od 30 milijuna prijava sadržaja koji uključuju seksualno zlostavljanje djece. „Digitalni prostor postao je glavno bojno polje - preko 85 % materijala koji uključuju seksualno zlostavljanje djece otkrivaju se na platformama“, upozorila je eurozastupnica Glavak.
Osvrnula se na Lanzarotsku konvenciju, istaknuvši da je Hrvatska među rijetkim državama članicama koje su je već prenijele u nacionalno zakonodavstvo te da Hrvatska aktivno razvija multidisciplinarne protokole za intervenciju. Međutim, niti jedna država članica ne može sama.
„Naša je dužnost kao zakonodavaca stvoriti okvir u kojem nijedno dijete, bilo u Strasbourgu, Zagrebu ili Tallinnu, ne postaje žrtvom zato što institucije nisu bile brze, suradnja nije bila učinkovita, ili su algoritmi gledali na drugu stranu. Stoga mislim da je Direktiva iznimno važna. Kriminalizacija, nezastarijevanje i mehanizmi prijave – to je naša odgovornost“, zaključila je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.
Podsjetimo, Europska komisija je 2022. provela evaluaciju Direktive o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece kako bi ocijenila provedbu. Revidirana Direktiva proširuje definicije kaznenih djela, uključujući nove oblike online zlostavljanja, te uvodi strože kazne, duže rokove zastare i jaču zaštitu žrtava.
Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner zahvalio je Parlamentu na posvećenosti zaštiti djece te istaknuo pet ključnih elemenata koji idu u smjeru strože kaznene politike: kriminalizacija kaznenih djela povezanih s novim tehnologijama, uključujući korištenje umjetne inteligencije i tzv. priručnika za zlostavljanje, prepoznavanje groominga i iznuđivanja, uvođenje jasne definicije pristanka te obvezne provjere svih osoba koje rade s djecom.