POŽEGA - Svoj komentar i priopćenje poslala je medijima saborska zastupnica iz redova SDP-a Martina Vlašić Iljkić, koje donosimo u nastavku teksta: – Ministar socijalne skrbi Marin Piletić, svojedobno je rekao kako ni jedan korisnik neće dobiti manji mjesečni iznos inkluzivnog dodatka te da će prihod za sve korisnike rasti minimalno 50 do 100 i više posto. No, osim onih koji primaju manje iznose, postoje i oni kojima je ukinuto postojeće pravo na doplatak za pomoć i njegu, a nemaju pravo na inkluzivni dodatak. Brojni korisnici, mahom osobe starije životne dobi, koji su godinama primali doplatak za pomoć i njegu su ostali bez svoje naknade zbog Zakona o inkluzivnom dodatku. Naime, ako je korisniku utvrđen 2. stupanj oštećenja, odnosno ako osoba boluje od kronične bolesti 2. stupnja, a nije samac - nema pravo na inkluzivni dodatak. To je u Zakonu jedina odredba koja povezuje sastav kućanstva sa stupnjem oštećenja, što je duboko diskriminatorna odluka, pa tako starija osoba koja živi u obitelji ne može primati inkluzivni dodatak jer se ne radi o samačkom kućanstvu!?
Vezano uz to, ministar socijalne skrbi Piletić, odgovarajući na moje zastupničko pitanje naveo je slijedeće: „osobe 2. stupnja oštećenja mogu samostalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima, ali im je potrebna povremena skrb druge osobe (dva do tri puta tjedno) za aktivnosti izvan kuće, a koju mogu pružati članovi obitelji". Znači, osobe koje su cijelo desetljeće primale doplatak, s obzirom na svoje zdravstveno stanje, "Piletićeva" epohalna reforma je izbrisala, a administracija propisala koje su njihove potrebe i tko je dužan te potrebe zadovoljiti!?
Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike iz siječnja 2025. godine, preko 11.000 korisnika koji su zatražili inkluzivni dodatak - odbijeni su!
Iako sam uputila nekoliko zastupničkih pitanja, Ministarstvo odbija dostaviti podatke i analizu o odbijenim zahtjevima, te o onima koje je Ministarstvo ponizilo i ukinulo naknadu.
Naime, do sada, kako navode, po službenoj dužnosti pokrenuti su postupci za 147.752 korisnika postojećih naknada, a nakon stupanja na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku, ukupno su zaprimljena još 110.942 nova zahtjeva. Nadalje, kako stoji u podacima, doneseno je 162.588 pozitivnih rješenja o o pravu na inkluzivni dodatak, što uključuje dio postojećih korisnika objedinjenih naknada i riješenih novih zahtjeva. Iako Ministarstvo ne navodi omjer u broju donesenih rješenja, veliki je broj još neriješenih korisnika postojećih naknada koje svoje rješenje čekaju preko godinu dana. Takvih je čak 30.000 korisnika (prema podacima iz prosinca 2024. g.). Zakonom o inkluzivnom dodatku propisano je da je rok za donošenje rješenja za inkluzivni dodatak 15 dana, odnosno 30 dana ukoliko je potrebno provesti ispitni postupak. Jasno je da Ministarstvo svjesno krši vlastite propise, dopušta da ljudi čekaju preko godinu dana na inkluzivni dodatak, a nažalost ima i onih koji preminu i nikada ni ne dočekaju svoje pravo.
Istodobno, osobe s invaliditetom na Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u prosjelu čekaju 8 mjeseci, odnosno 3 do čak 16 mjeseci, na ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi. To je sramotno i nedopustivo jer osobe s invaliditetom u svojim potrebama ne trpe odgodu. Potrebno je dodatno kadrovski ojačati Zavod za vještačenje kako bi korisnici svoje pravo ostvarili u zakonu propisanom roku, a radi velikog broja zahtjeva i zagušenosti sustava socijalne skrbi potrebno je pravo administrirati izvan sustava socijalne skrbi, kako bi se rasteretio sustav s preko 200.000 korisnika inkluzivnog dodatka.
Socijalni radnik je potrebniji u radu sa obitelji i pojednicima, na terenu, u detektiranju i otklanjanju poteškoća, nego u vođenju upravnog postupka, u kojem komunicira telefonom s korisnikom. U današnje vrijeme je svakodnevni život sve više naših građana pogođen brojnim rizicima i sve više je onih kojima je potrebna pomoć, a Ministarstvo umjesto da koristi resurse stručnjaka pomažućih djelatnosti, dopušta da sustav socijalne skrbi gubi svoje temeljne uloge u društvu.
Zanemarivanja potreba osoba s invaliditetom i starijih osoba na ovaj način predstavlja institucionalno nasilje koje provodi Ministarstvo, te je potrebna žurna analiza učinka Zakona o inkluzivnom dodatku i izmjena odredbi koje su duboko diskriminatorne - stoji u priopćenju koje je poslala Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica SDP-a.