Prema podacima ureda za udruge iz 2020.god, u Hrvatskoj je registrirano preko 51.000 neprofitnih organizacija (udruge socijalne, humanitarne, kulturne, sportski klubovi i dr.) -

U današnje vrijeme ove organizacije susreću se sa problemom financiranja. Proračunski i drugi javni izvori naglašeno su prisutni u financiranju rada udruga, te se restrikcije u proračunima odražavaju na financiranje udruga koje često budu prvi gubitnici sredstava. Drugi izvori koji se odnose na participacije članova udruge, donacije privatnog i poslovnog sektora, inozemne donacije, jednokratne akcije prikupljanja sredstava potpomognute medijima i drugim javnim glasilima i slični izvori nisu dostupni svima i nisu dostatni.

Prema postojećem Zakonu o porezu na dobit, poduzetnici su ograničeni s novčanim donacijama (2% ukupnih prihoda od prošle godine) te kada dosegnu dozvoljenu granicu, kako bi pomogli sportskim klubovima nude sponzorstva što klubove dovodi do gospodarske djelatnosti, odnosno do poreza na dobit. Također, ukoliko su sponzorstva većeg iznosa, klubovi i organizacije ulaze u sustav plaćanja PDV-a što ih onda dovodi do financijskih problema.

Udruga Glas poduzetnika predlaže da se darovanja u naravi ili novcu za sve organizacije i klubove povećaju s postojećih 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini na 5% prihoda. Iznimno, svota može biti i veća od 5% prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadležnih ministarstva o provedbi financiranja posebnih programa i akcija. Također, predlažemo da poduzetnici prilikom donacija u robi ne moraju iskazati PDV na izlaznim računima.

“Cijelo vrijeme vlada nam daje mrvice umjesto da konkretno pomogne poduzetnicima od kojih se i financira, pod hitno je potrebno smanjiti stopu PDV-a, te povećati prag za ulazak u sustav PDV-a. ” navodi Ivana Ožegović iz udruge Glas poduzetnika. 

U posljednja 24 sata zabilježeno je 940 novih slučajeva zaraze virusom  SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 4.765

Među njima je 531 pacijent na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 16 pacijenata. 

Preminulo je 8 osoba a ukupno do sada imamo 16.994 preminule osobe od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.239.496 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih su 16.994 preminule, ukupno se oporavilo 1.217.737 osoba od toga 212 u posljednja 24 sata. 

U samoizolaciji je trenutno 2.328 osoba. 

Do danas je ukupno testirano 5.263.412 osoba, od toga 3.917 u posljednja 24 sata. 

Zaključno s 11.10.2022. utrošeno je 5.311.360 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,63% ukupnog stanovništva, odnosno 70,91% odraslog stanovništva. Na dan 11.10.2022. utrošeno je 1.387 doza cjepiva, a od toga je 28 osoba cijepljeno prvom dozom. Zaključno s 11.10.2022. 2.318.743 osobe cijepljene su barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.248.929 osoba (2.044.281 osoba cijepljena s dvije doze te 204.648 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 68,89% odraslog stanovništva. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr. 

U utorak 11. listopada 2022. oko 23.15 sati u Kutjevu u Ulici Republike Hrvatske, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil marke „BMW“, stranih registarskih oznaka, a kojim je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,90 promila upravljao 57-godišnjak. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 57-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Prometna problematika

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom u mjestu Mihaljevci u Ulici Stjepana Radića. 

U utorak 11. listopada 2022., policijskim službenicima je prijavio 38-godišnjak da mu je u razdoblju od 30. rujna do 10. listopada 2022. u šumskom dijelu u blizini mjesta Bektež, nepoznati počinitelj (ili više njih) otuđio šumsku prikolicu. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava. 

Prevaren za novčani iznos od 10 tisuća kuna -

U utorak 11. listopada 2022., policijskim službenicima je prijavio 26-godišnjak s područja Brestovca da je u lipnju 2019. godine sa 48-godišnjakinjom dogovorio izradu projekta za dobivanje sredstava iz EU fondova  za što joj je uplatio novčani iznos od 10 tisuća kuna, a koji ona nije napravila niti mu se više javlja. Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje, dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu.

Književna manifestacija posvećena Zlati Kolarić-Kišur prepoznata je kao javna potreba u kulturi -

Povratak u Zlatnu dolinu književna je manifestacija koju je Gradska knjižnica Požega osmislila s ciljemrevitalizacije života i djela dječje književnice Zlate Kolarić-Kišur, ali i s ciljem popularizacije dječje dramske književnosti raspisivanjem književnog natječaja za dječji igrokaz na nacionalnoj razini, nadahnut stvaralaštvom te omiljene dječje autorice.

Na raspisani natječaj, kojem je tema bila dječja igra, javilo se 18 književnika s 18 igrokaza. Prema ocjenama Prosudbenog povjerenstva u sastavu Hrvoja Kovačevića (književnika), Sanje Nikčević (teatrologinje i književne kritičarke)i Dijane Klarić (voditeljice projekta, Gradska knjižnica Požega) autor je najuspješnijeg rada književnik Darko Macan koji je za ovu prigodu napisao igrokaz Svjetski dan bez mobitela.

Osim natječaja, manifestacija podrazumijeva i uprizorenje pobjedničkog igrokaza koje će izvesti Mala škola kazališta Gradskog kazališta Požega 28. listopada u Gradskoj knjižnici Požega u prigodi obilježavanja rođendana Zlate Kolarić-Kišur, kad će prigodnom izložbom biti predstavljen i jedan dio njezine vrijedne ostavštine. Manifestacija se sufinancira kao javna potreba u kulturi Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Ostavština Zlate Kolarić-Kišur

Gradska knjižnica Požega vlasnik je opsežne ostavštine Zlate Kolarić-Kišur koja neobuhvaćasamo njezin književni rad nego i osobne dokumente, mnoštvo fotografija,pisama i razglednica, kao i stručne te novinske članke i izreske koji prate njezin književni rad tijekom gotovo pola stoljeća.Upravo opsežnost ostavštine potaknula je Gradsku knjižnicu Požega da književnoj manifestaciji pristupi kao projektu koji bi se kontinuirano, jednom godišnje, održavao i koji bi književnim natječajem, uz prigodnu temu, pratio etape života i stvaralaštva Zlate Kolarić-Kišur.

Moja Zlatna dolina pisana je srcem za Požegu

U poznatom dječjem romanu Moja Zlatna dolinaotkrivaju se najljepše priče ikad ispričane o sretnom i bezbrižnom djetinjstvu u Požegi, Zlatnoj dolini prepunoj mirisnog cvijeća, šarenih bašča i razigranih nestašluka vesele požeške graje.Čitajući stranice sretnog djetinjstva u Požegi, nižu se slike grada ispisane srcem istinski zaljubljenim u Slavonsku Atenu. Slike su to koje je s nevjerojatnom lakoćom i ljepotom ispisala znamenita hrvatska književnica Zlata Kolarić-Kišur.

Premda rođena u Slavonskom Brodu, svoje prve korake napravila je na požeškom tlu jer su se Zlatiniroditelji ubrzo nakon njezina rođenja preselili u Požegu. Zlata je u Požegi provela djetinjstvo i mladenačke dane sve do udaje za Hinka Kolarića-Kišura, kad se seli u Zagreb, ali Požega u njezinu srcu zauvijek ostaje nedosanjani san jer je do kraja svojeg života čeznula za povratkom u dolinu svojeg djetinjstva.

Dva Zlatina povratka u Zlatnu dolinu

I vratila se Zlata, ne samo u Požegu nego i uUlicu Antuna Kanižlića, ulicu svojeg djetinjstva, a pred vratima njezine Zlatne dolineširom raširenih ruku dočekala ju je Gradska knjižnica Požega.

Zlatin prvi povratak u Zlatnu dolinu dogodio se 2007. kad je njezina ostavština,spremljena u desetak kutija, poklonjena požeškoj knjižnici. Bio je to jedan kišovit i tmuran dan, a dok su se kutije prenosile u Knjižnicu, u sjaju knjižničarskih srdaca te iz spoznaje da ničiji, a pogotovo Zlatin život ne smije ostati zatvoren u kutijama, rodila se želja za pravim i dostojanstvenim povratkom u Zlatnu dolinu.

I vratila se naša Zlata ponovo u svoju Zlatnu dolinu, 15 godina kasnije, ali ovog puta visoko uzdignute glave, s osmijehom na licu i veselom grajom u srcu te spremna da opet razveseli mali dječji svijet, a i poneko odraslo srce.

Književna manifestacija Povratak u Zlatnu dolinu vraća Zlatu u požeška srca

Upravo je zbog toga požeška knjižnica, kako bi u punom smislu riječi vratila Zlatu Požegi, ali i Požegu Zlati, osmislila književnu manifestacijupod nazivom Povratak u Zlatnu dolinu.Knjižnica tim vrijednim projektomširoj javnosti želi predstaviti Zlatin život i djelo, ali i popularizirati dječju dramsku književnost nadahnutu požeškim djetinjstvom kakvo je opisano u Mojoj Zlatnoj dolini. Manifestacija se sastoji, kako je već ranije istaknuto, od književnog natječaja za dječji igrokaz na nacionalnoj razini, kao i neizostavne suradnje s lokalnim kulturnim i obrazovnim ustanovama kako bi Zlatina riječ ponovno (za)živjela u dječjim srcima.

Prema izvješću Državnog vatrogasnog operativnog središta 193 i u razdoblju do 10. listopada nastavlja se trend povećanja broja požara na području Republike Hrvatske. Tako je u promatranome razdoblju zabilježeno 9.862 požara na otvorenome prostoru što je povećanje od 25% u odnosu na prošlu godinu, dok je samo požara raslinja zabilježeno 7.665 što je povećanje od 48%.

Ukupna opožarena površina povećana je za 135% i iznosi 56.296 ha dok je ukupan broj požara povećan za 14% i iznosi 13.785. Broj ozlijeđenih osoba u požarima u 2022. godini povećan je za 45% pa je tako u ovoj godini ozlijeđeno 160 osoba, od čega i 27 vatrogasaca. Također, povećan je i broj smrtno stradalih osoba u požarima za 16% te je ukupno smrtno stradalo 29 osoba, od čega i jedan vatrogasac.

U promatranome razdoblju zračne su snage djelovale 144 puta što je povećanje od 8% u odnosu na prošlu godinu.

Jedino smanjenje broja požara bilježi se na požarima objekata i prometnog sredstva. Tako je u ovoj godini zabilježen 3.201 požar na objektima što je smanjenje u odnosu na prošlu godinu za 6%, te722 požara prometnog sredstva što je smanjenje od 2% požara u odnosu na prošlu godinu.

Unatoč nižim temperaturama i većim padalinama, na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije i dalje je umjerena te velika opasnost od izbijanja šumskog požara, a s obzirom na i dalje povećan broj požara, pozivamo građane na dodatan oprez i odgovorno ponašanje.

U slučaju požara nazovite vatrogasce na broj 193 ili Centar 112.

Novi sindikat, Sindikat tekstila, obuće, kože, gume i bivše radnice požeške Orljave sastali su se ispred Orljavinog dućana u Požegi.

Radnice smo obavijestili da je Novi sindikat Vladi uputio pismo u kojem od njih traži preuzimanje odgovornosti za neisplaćeni dio otpremnine – još 5 bruto plaća u ukupnom iznosu od 450.000 eura za 172 radnice. U pismu smo tražili da Vlada organizira sastanak na temu Orljave i otpremnina.

Također, zajedno s Clean Clothes kampanjom, međunarodnom organizacijom koja se bori za prava radnika u tekstilnoj industriji, radimo na prigovoru na njemačku tvrtku Olymp, najvećeg Orljavinog kupca, koji ćemo uputiti njemačkoj i hrvatskoj nacionalnoj kontaktnoj točki Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Prigovor podnose Novi sindikat, Međunarodni ured CCC-a i njemačka koalicija CCC-a, zbog neodgovornog postupanja, odnosno nepoštivanja smjernica OECD-a za odgovorno poslovanje.
Da Olymp treba preuzeti odgovornost potvrdila je i Fair Wear fondacija, organizacija koja nadzire rad modnih kompanija koje su njihovi članovi. U srpnju 2022. objavili su „Provjeru djelovanja modnog brenda“, izvještaj u kojemu analiziraju koliko je odgovorno ponašanje Olympa. U izvještaju su jasno ustvrdili da „Olymp treba poduzeti svaki razuman napor kako bi osigurao da radnice u Hrvatskoj dobiju otpremnine“ (str. 12. izvještaja dostupnog na linku: https://api.fairwear.org/wp-content/uploads/2022/07/BPC-OLYMP-BEZNER-KG-2022a.pdf).

Radnice su se složile sa svim postupcima koje u njihovo ime Novi sindikat poduzima prema tvrtki Olymp, ali traže i uključivanje svog bivšeg vlasnika, Vlade RH, u rješavanje problema.

Budući da je iz postupanja Vlade RH očito da nema namjeru podržati radnice u ostvarivanju njihovog prava na otpremnine, izvlačeći se stečajnim zakonom koji u Hrvatskoj vlasnike abolira od obaveza prema radnicima, donesena je odluka da se 10. studenog 2022. organizira prosvjed pred zgradom Vlade, i zatraži ponovni sastanak s predsjednikom Vlade radi dogovora oko isplate preostalog dijela otpremnine.

Najveće godišnje okupljanje i predstavljanje europskih regija i gradova pod nazivom Europski tjedan regija i gradova nakon dvije godine online formata ponovo je održano uživo u Bruxellesu. Bila je to prilika i za predstavljanje Predstavništva Slavonije, Baranje i Srijema, čiji ured u ime pet slavonskih županija od ove jeseni vodi Renata Taušan.

- Osnovni zadaci ureda su praćenje natječaja koji se raspisuju i brzi protok informacija prema županijama. Vrata ureda otvorena su i za sve građane Hrvatske koji dolaze u Bruxelles kao i za kolege iz drugih regija Europske unije s kojima razmjenjujemo iskustva te dogovaramo zajedničke projekte sličnih ili teritorijalno bliskih regija – rekla je Taušan.

Na već tradicionalnom prijemu koji se održava u uredu Predstavništva Slavonije, Baranje i Srijema slavonski su župani ugostili brojne visoke uzvanike iz Bruxellesa, ali i Hrvatske. - Zajednički nastup pet slavonskih županija prema institucijama Europske unije je iznimno važan, jer se u novoj financijskom perspektivi otvara mogućnost korištenja devet milijardi eura za područje cijele Republike Hrvatske. Kapitalni projekti na istoku Hrvatske posljednjih godina uistinu mijenjaju sliku Slavonije na bolje, a u vremenu koje je pred nama otvara se mogućnost novih investicija kako bi se osnažila gospodarska aktivnost koja je ključna za ostanak mladih ljudi u Hrvatskoj – rekla je ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak.

Delegacije Požeško-slavonske, Vukovarsko-srijemske, Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije predvođene županicom Antonijom Jozić i županima Damirom Dekanićem, Igorom Androvićem, Danijelom Marušićem i Ivanom Anušićemtijekom dvodnevnog posjeta održale su brojne sastanke na temu kohezijske politike, demografije i sigurnosti Europske unije.

- Putem ovog ureda približit ćemo regiju Slavonija Europskoj uniji. Upravo regionalna politika treba kreirati ukupnu politiku Europske unije. Naša suradnja u Uredu u Bruxellesu je nastavak dosadašnje dobre suradnje jer zajednički ključnim projektima radimo pozitivne promjene za žitelje koji žive na istoku Hrvatske – rekao je Igor Andrović, župan Virovitičko-podravske županije.

- Pokazujemo zajedništvo i snagu za ostvarenje zajedničkih interesa u smislu kohezijske politike. Želja nam je osnažiti korištenje europskih sredstva, podići kvalitetu gospodarstva počevši od poljoprivrede pa do digitalnih tehnologija koje itekako imaju svoje mjesto u Slavoniji – rekla je Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije.

Kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem i Razvojne sporazume 1 i 2 značajna su sredstva uložena u ovih pet županija, a novo programsko razdoblje otvara i nove mogućnosti.

 - Vjerujem da ćemo u nadolazećem razdoblju još kvalitetnije koristiti mogućnosti koje nam pruža Europska unija. Bitno je biti spreman za natječaje koji će se otvarati u budućnosti, a upravo su kontakti koje ostvarujemo u Bruxellesu ključni za daljnju realizaciju naših projekata – rekao je Damir Dekanić, župan Vukovarsko-srijemske županije.

U Europskom parlamentu održan je sastanak župana sa zastupnicima iz Republike Hrvatske. Europska unija potiče ravnomjeran regionalni razvoj i upravo je to prilika za intenzivnije povlačenje sredstava za razvoj istoka Hrvatske.

- Hrvatska kao jedna od najmanjih država Europske unije, je puna posebnosti. Naše regije su različite i svakoj od njih treba pojedinačno pristupiti, jer ono što treba Slavoniji i što Slavonija može ponuditi, potpuno se razlikuje od, na primjer, Istre i Dalmacije. Upravo su za regije ovakvi sastanci od iznimne važnosti – rekao je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić i dodao kako se naglasak mora staviti i na sigurnost i demografiju kao važne teme za budućnost istoka Hrvatske, ali i cijele zemlje.

 - Europski fondovi su promijenili sliku Hrvatske i naša budućnost je u fondovima i Europskoj uniji. Ovdje smo kako bi s kolegama iz drugih regija razmijenili iskustva i usvojili primjere dobre prakse – rekao je Danijel Marušić, župan Brodsko-posavske županije koji je uz župana Dubrovačko-neretvanske županije Nikolu Dobroslavića i župana Virovitičko-podravske županije Igora Androvića član Odbora regija.

Pitanje zelene i digitalne tranzicije koje dominira ovogodišnjim Tjednom regija i gradova kao i teritorijalna kohezija i osnaživanje mladih, za istok Hrvatske između ostalog, znače ulaganja u poljoprivredu. Osnaživanje sela modernizacijom infrastrukture, naseljavanjem i unaprjeđenjem poljoprivredne proizvodnje temelj je regionalnog razvoja, a time i demografske revitalizacije.

Sudjelovanje u glavnim komunikacijskim procesima, praćenje aktivnosti europskih institucija i jasna artikulacija potreba Hrvatske iznimno su važne jer se u Bruxellesu donosi oko 70% zakona Europske unije koji kreiraju daljnju europsku politiku. Novi programi u financijskom razdoblju 2021.-2027. otvaraju mogućnost kvalitetnijeg pristupa svih hrvatskim regija kroz zasebne pozive u skladu sa specifičnostima regija. Rezultat je to, između ostaloga i kvalitetne suradnje lokalne, regionalne i nacionalne razine s hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu usuglašenih oko zajedničkog cilja – zaštite nacionalnih interesa Republike Hrvatske. 

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 79 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 11 osoba je hospitalizirano, 68 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 107457 osoba.  Na posljednjem testiranju obrađeno je 39 uzoraka, od kojih je 16 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204