U Požeško-slavonskoj županiji trenutno su aktivna 43 slučaja zaraze korona virusom (COVID-19), 6 osoba je hospitalizirano, 37 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 107.752 osobe.  Na posljednjem testiranju obrađen je 21 uzorak, od kojih je 14 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

BRESTOVAC -  Polaganjem vijenaca pred novim spomenikom poginulim Hrvatskim braniteljima u Brestovcu, te svetom misom u župnoj crkvi sv. Martina u Brestovcu započelo je obilježavanje Dana branitelja općine Brestovac. Uz Dan branitelja obilježena je i 31. godišnjica osnutka prve oružane formacije na području općine Brestovac od koje je kasnije nastala brestovačka satnija 6. bojne ZNG, koja je poslije prešla u sastav 123. brigade HV Požega.

Ova oružana formacija dala je veliki doprinos u stvaranju suverene i samostalne Republike Hrvatske, a o tom značaju, vrativši se u povijest u dane prvih okupljanja, dobivanja prvog oružja, formiranja prvih postrojbi govorio je u Vatrogasnom domu općine Brestovac, umirovljeni satnik, Zvonko Rodić, predsjednik Podružnice UDVDR RH općine Brestovac.

Uspomene i podatke o tim danima koji su započeli još 1990. godine govorio je general u mirovini Zvonko Peternel te načelnik općine Zdravko Mandić.

Nakon kratkog recitala koje su izvele učenice OŠ Dragutina Lermana iz Brestovca uslijedila je promocija monografije "Brestovačka satnija 6. bojna u Domovinskom ratu 1990-1992. godine" autora generala Zvonka Peternela. O monografiji je govorila urednica Ivana Rakonić Leskovar, prof. i sam autor general u mirovini Zvonko Peternel čiji je ratni put krenuo od prvih dana u Brestovcu od samog osnivanja brestovačke satnije pa dalje. 

POŽEGA - Povodom svečanog obilježavanja 30. godišnjice osnutka 123. brigade HV Požega u organizaciji  Podružnice UDVDR Požeško-slavonske županije položeni su vijenci i zapaljene svijeće za sve poginule, nestale i umrle pripadnike 123. brigade HV kod spomen obilježja na Trgu 123. brigade HV u Požegi.

Vijence i svijeće su položile brojne delegacije: izaslanstvo Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije, predvođeno voditeljem koordinacije Krešimirom Pavelićem, roditeljima, udovicama i djecom poginulih i nestalih hrvatskih branitelja pripadnika 123. brigade HV Požega, zapovjedništvo 123. brigade HV Požega,  izaslanik predsjednika RH, zamjenik načelnika Glavnog stožera OS RH general pukovnik Siniša Jurković, izaslanica predsjednika Sabora RH, saborska zastupnica Anamarija Blažević, izaslanica predsjednika Vlade RH županica Antonija Jozić, izaslanik ministra branitelja general zbora Josip Lucić, izaslanim ministra obrane, voditelj Područnog ureda za poslove obrane Požega Slavko Matijević, saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić, delegacija Požeško-slavonske županije predvođena zamjenikom županice Ferdinandom Troha, delegacija grada Požega predvođena gradonačelnikom dr. sc. Željkom Glavićem, predstavnici općina i gradova s popdručja Požeško-slavonske županije, izaslanstvo vojarne 123. brigade HV Požega, izaslanstvo Policijske uprave požeško-slavonske i Područnog odjela Ministarstva hrvatskih branitelja.

Molitvu uz spomenik vodio je Josip Krpeljević, župnik in solidum, župe sv. Terezije Avilske.

Vijenci su potom položeni uz spomenik osnivanju 123. brigade HV Požega ispred OŠ Julija Kempfa, te podno biste prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu ispred Veleučilišta u Požegi.

Nakon polaganja vijenaca održana je sveta misa za sve poginule, nestale i umrle pripadnike 123. brigade HV u Katedrali sv. Terezije Avilske u Požegi, koju je predvodio požeški biskup msgr Antun Škvorčević.

Prigodne poštanske marke iz serije „Minerali i stijene“  -

 – Hrvatska pošta pustila je u optjecaj 20. listopada 2022. novi prigodni poštanski blok s dvije marke iz dugogodišnje serije „Minerali i stijene“, ovaj put s motivima pirita i prapora. Pirit u Hrvatskoj možemo naći, primjerice, u stijenama kod Brušana u Lici, dok se najljepše nalazište prapora proteže duž obale Dunava sve do poznatoga neolitičkog nalazišta Vučedola kod Vukovara. Autor prigodnog bloka je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba, a nominalna vrijednost maraka iznosi 5,00 kuna po motivu. Blok je otisnut u nakladi od 30.000 primjeraka. Hrvatska pošta tiskala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Tekst u povodu izlaska novoga prigodnog poštanskog bloka napisala je Biserka Radanović-Gužvica iz Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja.

Znanost koja se bavi istraživanjem postanka stijena i njihovom klasifikacijom naziva se petrologija. Važno je istaknuti da stijene grade litosferu – stjenovitu cjelinu debljine od 5 do 70 kilometara koja obuhvaća Zemljinu koru (površinski kruti sloj planeta Zemlje) i gornji dio Zemljina plašta (najdebljeg sloja u kojem se nalazi najveći dio materije čitavoga našeg planeta). Ispod čvrste litosfere nalazi se središnji dio Zemljina plašta – astenosfera – sloj djelomično rastaljene stijenske mase koju nazivamo magma. Donji dio Zemljina plašta je zbog visokog tlaka u čvrstom stanju i doseže do dubine 2900 kilometara. Ispod Zemljina plašta sve do središta nalazi se Zemljina jezgra koja je najvećim dijelom građena od željeza.

Stijene prema postanku dijelimo na magmatske, sedimentne i metamorfne. Oko 95% litosfere čine magmatske stijene, dok ostala dva tipa stijena čine svega 5% litosfere. Stijene su zapravo agregati jedne vrste minerala ili više njih – tvorevina nastalih prirodnim fizičko-kemijskim procesima, određenoga kemijskog sastava i kristalne strukture te stabilnih pri određenim uvjetima temperature i tlaka.

Minerali se mogu pojaviti u obliku kristala – homogenoga pravilnoga geometrijskog tijela s određenim stupnjem simetrije koja je odraz njihove pravilne unutarnje građe – strukture. Znanost koja se bavi proučavanjem kemizma, strukture i fizikalnih svojstava minerala naziva se mineralogija, a uz navedeno obuhvaća i istraživanje procesa nastajanja minerala, kao i njihovu klasifikaciju, rasprostranjenost i uporabu. Danas je poznato više od 5000 minerala koji su prema kemijskom sastavu i strukturnim svojstvima razvrstani u 14 razreda: samorodni elementi, sulfidi, sulfosoli, oksidi i hidroksidi, nitrati, borati, jodati, sulfati, fosfati, arsenati i vanadati, wolframati i molibdati, organski spojevi i velika skupina silikata, koji sudjeluju s više od 95% u gradnji Zemljine kore.

Pirit – Brušani, Lika

Jedan od vrlo zanimljivih minerala svakako je i pirit – sulfidni mineral metalna sjaja i zlatnožute boje koji na prvi pogled sliči zlatu. Zbog toga su za pirit u narodu bili uvriježeni nazivi „lažno zlato“ i „budalino zlato“. Pirit je, međutim, tvrđi i manje podatan od zlata što objašnjava scene iz vesterna u kojima tragači za zlatom na američkom Divljem zapadu provjeravaju zagrizom radi li se o pravom zlatu.

Naziv pirit izveden je od grčke riječi pyrites što znači kresivac, a upućuje na njegovo svojstvo da kresanjem daje iskru. Sinonim mu je željezna ili sumporna pakovina koja je u skladu sa starom rudarskom podjelom sulfidnih minerala s obzirom na njihov sjaj, a osim sjaja, minerali iz iste skupine imaju i druga zajednička svojstva. Prema toj podjeli razlikuju se pakovine, sjajnici, blistavci i sinjavci, a pakovine obuhvaćaju sulfidne minerale metalna sjaja, neprozirne, svjetlijih boja i crnih crta, uglavnom veće tvrdoće, bez izrazite kalavosti i krhke. Ogledni primjer pakovine upravo je pirit.Pirit je sulfid željeza, kubična modifikacija FeS₂ koja ima identičan kemijski sastav kao i mineral markazit – rompska modifikacija FeS₂ – ali se od njega razlikuje po unutrašnjoj građi, odnosno rasporedu atoma željeza i sumpora u strukturi te, posljedično, i po drugim fizikalnim svojstvima. U prirodi se pirit pojavljuje u obliku kristala s razvijenim plohama heksaedra, oktaedra ili pentagonskog dodekaedra, a čest je i u formi masivnih, zrnatih i bubrežastih agregata. Kada je riječ o kristalima pirita, zanimljivo je napomenuti da se na plohama vrlo često uočava prutanje – pojava niza tankih međusobno paralelnih utora ili pruga najčešće uzrokovanih načinom rasta kristala.

Pirit je razmjerno čest mineral u Zemljinoj kori koji se pojavljuje u različitim geološkim formacijama i sastavni je dio različitih stijena. U magmatskim stijenama najčešće se pojavljuje u obliku dobro razvijenih kristala jer spada među one minerale koji se u magmi počinju prvi kristalizirati. Pirit je čest sastojak sedimentnih stijena u kojima se također pojavljuje u obliku pravilnih kristala, kao što je slučaj u gustim, bjeličastim pješčenjacima kod Brušana u Lici u kojima se pirit pojavljuje u obliku malih pentagonsko-dodekaedarskih kristala.

S obzirom na to da pirit uz sumpor sadrži i željezo, mogli bismo zaključiti da je to rudni mineral željeza, ali to bi bio pogrešan zaključak zato što je uzimajući u obzir tip kemijske veze između atoma željeza i atoma sumpora, proces dobivanja željeza iz pirita vrlo složen i neekonomičan, te se pirit najčešće koristi za dobivanje sumporne kiseline.

Unatoč svemu navedenom, pojave pirita ponekad mogu donositi pravo bogatstvo, pa tako pojavljivanje pirita u sedimentnim stijenama upućuje na reduktivne uvjete u kakvima se inače formiraju naftna ležišta. U takvim slučajevima možemo reći da je pirit indikator tzv. crnog zlata, međutim, to nije kraj priče o povezanosti pirita i zlata. To potvrđuje i članak „PyriteIsNotBorn to Fool“ autorice Dane Hunter objavljen u časopisu Scientific American. Pirit može sadržavati male količine zlata i tada govorimo o nevidljivu zlatu, a današnja tehnologija toliko je napredovala da omogućuje dobivanje zlata iz pirita. Najveće ležište nevidljiva zlata u piritu u Sjevernoj Americi je Carlin Trend u Nevadi čije su zalihe procijenjene na više od 107 milijuna unci zlata, što je približno 3317 tona, a to itekako potvrđuje slobodno prevedenu izreku da „pirit nije rođen za budale“.

Prapor – praporna lutka, Vukovar

Prapor ili les je kopneni, sitnozrnati sediment bljedožute do žućkaste boje nastao taloženjem čestica nošenih vjetrom, pa ga zbog toga nazivamo i eolskim sedimentom. Najvećim dijelom sastoji se od čestica kremena i glinenaca, a ponekad sadrži i znatnije količine kalcita. Prapor i njemu slične naslage protežu se u gotovo kontinuiranom pojasu od Francuske do Kine, gdje dosežu debljinu i do 400 metara. U Hrvatskoj naslage prapora i praporu sličnih sedimenata pokrivaju 35% površine kopnenog dijela, a najdeblje naslage nalaze se u istočnoj Slavoniji, Baranji i Srijemu, dok se na obroncima Bilogore i Papuka te u okolici Zagreba nalaze praporne naslage manjih debljina i površina. Otok Susak također je poznat po naslagama prapora koje prekrivaju gotovo čitav otok i dosežu debljinu i do 90 metara, a ima ih i na Korčuli, Mljetu i još nekim jadranskim otocima na kojima uglavnom zauzimaju manje površine i ne dosežu debljinu veću od dva metra.

Prapor je mekan, prašinast i porozan sediment propustan za vodu te je dobra podloga za nastanak plodnih tala pogodnih za uzgoj važnih poljoprivrednih kultura, kao što su žitarice, šećerna repa, vinova loza i brojne druge.

Prvo istraživanje prapora u Hrvatskoj proveo je prije stotinjak godina jedan od najpoznatijih hrvatskih prirodoslovaca, Dragutin Gorjanović-Kramberger, opisujući profil prapornih naslaga na desnoj obali Dunava u središtu Vukovara. To je jedan od najljepših izdanaka prapora u Hrvatskoj koji je u vrijeme Gorjanovićeva istraživanja bio strmac koji je dosezao visinu 22,5 metara, dok je u današnje vrijeme niži za gotovo četiri metra što je jednim dijelom posljedica zatrpavanja urušnim materijalom, a drugim dijelom nasipavanja šljunka radi urbanog uređenja šetnice. Taj izdanak prapora proteže se duž obale Dunava sve do poznatoga neolitičkog nalazišta Vučedola.S obzirom na to da je riječ o neporemećenim naslagama, one su i svojevrstan zapis klimatskih promjena koje su tijekom pleistocena bile posebno izražene. Učestala izmjena hladnih i toplijih razdoblja u zadnjih stotinjak tisuća godina utjecala je na nastanak različitih sedimenata. Tako je u vrijeme izrazito hladnih razdoblja poznatih pod nazivom glacijali (ledena doba) taložen prapor, dok su tijekom toplijih razdoblja, koja nazivamo interglacijalima (međuledena doba), nastajala tla što se očituje kao tamniji proslojci unutar svijetlog prapora. Detaljnijim promatranjem na Gorjanovićevu profilu opažaju se tri sloja tipičnog prapora: tri fosilna tla i jedan slabije razvijeni humusni horizont. U donjem, najstarijem, sloju prapora paleontološkim istraživanjem ustanovljena je „pupilla fauna“ u kojoj dominiraju vrste kopnenih puževa iz roda Pupilla karakteristične za hladne i suhe stepe, dok je u srednjem i gornjem sloju prapora ustanovljena zajednica mekušaca karakteristična za šumovito-grmoliku stepu vlažnijeg podneblja.

Vukovarske naslage prapora sadrže i makroskopski vidljivu akumulaciju vjetrom donesenoga vulkanskog pepela – tefru, koja ima veliko značenje zato što pruža mogućnosti usporedbe s ostalim naslagama Karpatskog bazena koji je bogat tefrom.

Posebno je zanimljivo istaknuti da se u naslagama prapora ponekad mogu otkriti praporne lutke ili patuljci. Njihov nastanak objašnjava se djelovanjem vode. U praporu nastaju šupljine i pukotine u kojima dolazi do izlučivanja kalcijeva karbonata oko zrnaca kremena, glinenaca i gline, pa tako nastaju konkrecije različitih oblika koje podsjećaju na lutke ili patuljke.

LIPIKJ - Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić u sklopu radnog posjeta Požeško-slavonskoj županiji u Lipiku je svečano uručio 36 ugovora vrijednih više od 40 milijuna kuna korisnicima Poziva „Zaželi – program zapošljavanja žena – faza III.

 - Riječ je o jednom od naših najvažnijih projekata, koji se iznova i svakodnevno potvrđuje kao neprocjenjiv za  postizanje veće socijalne uključenosti u lokalnim zajednicama diljem Hrvatske - istaknuo je ministar Piletić i dodao kako će se provedbom projekata za koje su uručeni ugovori omogućiti zapošljavanje više od 800 žena upravo u Slavoniji, koje će pružati potrebnu pomoć i podršku za gotovo 5.000 starijih i nemoćnih osoba u svojim zajednicama u sljedećih šest do osam mjeseci.

Do sada je u okviru prethodne dvije faze Poziva Zaželi sklopljeno 746 ugovora ukupne vrijednosti od gotovo 1,8 milijardi kuna, što ga čini jednim od najvećih Poziva financiranih sredstvima Europskog socijalnog fonda u razdoblju 2014. -2020..

Nastavak Programa Zaželi očekuje se i u novoj financijskoj perspektivi 2021. -2027. čime će se osigurati podrška postojećim mjerama dugotrajne skrbi i prevencije institucionalizacije.

Uručenju ugovora u Lipiku prisustvovao je i zamjenik županice Ferdinand Troha i gradonačelnik Grada Lipika Vinko Kasana.

Potpisnici ugovora s područja Požeško – slavonske županije su Grad Pakrac i partneri: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Požega i Centar za socijalnu skrb Pakrac - projekt „Žena spretna, starost sretna“. Vrijednost projekta: 1.480.485,00 HRK te Grad Lipik i partneri: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Požega i Centar za socijalnu skrb Pakrac - projekt „I ti budi jedna od njih“. Vrijednost projekta: 984.000,00 HRK.

POŽEGA - Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u radnoj posjeti, održala je, u Županiji, sastanak sa županicom Antonijom Jozić i gradonačelnikom Požege dr. sc. Željkom Glavićem.

Na sastanku je bilo govora o projektima koji se provode i planiraju na području Požeško-slavonske županije. Kao jedan od važnih projekata županica i gradonačelnik istaknuli su projekt izgradnje zgrade Državnog arhiva u Požegi.  - Požega je, kroz 800 godina svoje povijesti, u više navrata bila županijsko središte te ima veliku potrebu za takvom institucijom koja je sada u lošem stanju – rekao je gradonačelnik Glavić te dodao kako se izrađuje projektno – tehnička dokumentacija za izgradnju zgrade Državnog arhiva u Požegi. - Grad ovako bogate povijesti treba imati primjeren prostor za zaštitu arhivskog gradiva – zaključio je gradonačelnik koji je ministricu informirao i o napretku u rekonstrukciji zgrade Muzeja u Požegi te planu uređenja Trga Sv. Trojstva.

Županica Jozić se osvrnula na projekt Svijet graševine - Jedan od projekata koji je kulturno – turistički je projekt Svijet graševine, kroz koji se spajaju projekti Spahijskog podruma u Pakracu te Muzej bećarca u Pleternici, a koji će doprinijeti razvoju kulturnog turizma na području Županije – rekla je županica te spomenula kako se priprema tehnička dokumentacija za projekt obnove Županijske palače.

Županica je informirala ministricu i o projektu dvorca Trenkovo, a za koji je projektna dokumentacija financirana sredstvima Europske unije. Obnovljeni kompleks postat će posjetiteljski centar posvećen barunu Trenku, objedinjavat će kulturne, turističke, prirodne, materijalne i nematerijalne znamenitosti te baštinu bogatih povijesnih zbivanja i prilika ovog kraja i Trenkovog života.

Kao jedan od važnih projekata kulturnog turizma Požeško-slavonske županije je i projekt obnove Starog grada u Kaptolu. - Županija je posebno bogata raznim nalazištima pa se tako na području općine Kaptol nalazi izuzetno važan arheološki lokalitet ranog željeznog doba koji je kao takav od svjetskog značaja, a samim time ključan za razvoj kontinentalnog turizma – zaključila je županica Jozić.

POŽEGA - Udruga udovica iz Domovinskog rata Požega održala je svoju Redovitu i Izbornu Skupštinu u prostorijama Doma branitelja u Vukovarskoj ulici. Pored redovitih izvješća o radu u proteklom razdoblju, usvajanja financijskih izvješća i usvajanja programa izvršenog plana rada na skupštini je izabrano i novo rukovodstvo udruge za naredno razdoblje.

Za novu predsjednicu izabrana je jednoglasno Višnja Peći, udovica poginulog branitelja Branka Peći, koji je poginuo u prosincu 1991. godine sa još 10 svojih suboraca na Bazi Papuk.

Nova predsjednica Višnja Peći zahvalila se na izboru i najavila novi program rada Udruge udovica iz Domovinskog rata Požega.

POŽEGA -  U velikoj Koncertnoj dvorani Glazbene škole Požega održan je svečarski Koncert HKUD "Vijenac" Požega u povodu obilježavanja visoke obljetnice, 140. godišnjice osnivanja zbora i rada. Koncertu su nazočili, Maja Petrović ispred grada Požege i Ferdinand Troha ispred Požeško-slavonske županije koji su financijski pomogli obilježavanje ove velike obljetnice. Povodom proslave HKUD "Vijenac" izveo je nekoliko koncerata i u drugim sredinama.

Koncert su otvorili domaćini u prvom izlasku otpjevavši tri pjesme duhovnog karaktera zapadne i istočne vjeroispovijesti. U nastavku uz klavirsku pratnju pjesmu je otpjevala Marta Šimić učenica Glazbene škole.

Gosti "Vijenca" otpjevali su po dva sklopa pjesama, Mješoviti pjevački zbor HKD "Lisinski" iz Našica ze HPD "Davor" iz Slav. Broda. Posebni gosti bili su i članovi klape Sveti Lovro iz Požege.

Za kraj su svi pjevački zborovi zajedno otpjevali skladbu Dmitra Stepanoviča Bortnjanskog  "Mnoga ljeta" pod ravnanjem Mateja Barišića.

PLETERNICA -  Povodom "Mjeseca hrvatske knjige 2022." Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica priredila je vrlo zanimljiv program. Predstavljen je pjesnički opus vrlo plodnog i više puta nagrađivanog pjesnika iz Zagreba, Peje Šimića.

Za uvod pjesničke večeri na gitari s pjesmom predstavio se požeški po korijenima pjevač iz Zagreba, Boris Ćiro Gašparac Požeški, vrlo čest gost požeškog festivala "Zlatne žice Slavonije.

Goste je predstavio ravnatelj knjižnice Franjo Novak, a sve pozdravio u ime grada Pleternice zamjenik gradonačelnice Domagoj Katić. Kulturna događanja u knjižnici su vrlo popraćena, pa je i ovaj puta dvorana bila popunjena do posljednjeg mjesta.

O pjesniku Peji Šimiću govorila je Kristina Lešić, prof. iz Požege i Đurđica Gatjal, pjesnikinja iz Požege, koja se predstavila i sa nekoliko svojih pjesama.

Pjesnik Pejo Šimić, porijeklom iz Bosanske Posavine, do sada je izdao 18 zbirki pjesama i primio 5 književnih nagrada samo u 2021. godini. Na 15. Međunarodnom festivalu književnosti u Rijeci za posljednju zbirku duhovnih pjesama dobio je nagradu "Književno pero na Rijeci". Ove godine primio je nagradu na Međunarodnom festivalu pjesništva za svoju 19. Zbirku ljubavnih pjesama "Hvalospjevi ljubavi" koja je proglašena najboljom knjigom godine u nakladi ogranaka Hrvatskog književnog društva za 2022. godinu. Za nju je primio nagradu "Književno pero" za najbolju knjigu. Ta je nagrada Hrvatskog književnog društva uručena Šimiću u subotu 15. listopada 2022. u Rijeci na otvaranju Međunarodnog festivala književnosti te mjeseca Hrvatske knjige, najveće manifestacije u Hrvatskoj posvećen knjizi, knjižarstvu i tradicionalnoj manifestaciji Dani makedonske kulture.

U holu pleterničke knjižnice postavljena je retrospektivna izložba slikara iz Pleternice, Dragutina Kepića.