POŽEGA - Na 19. sjednici Gradskog vijeća Grada Požege, koja će se održati 12. travnja 2023. godine, Gradonačelnik Grada Požege predlaže donošenje Odluke o jednokratnoj novčanoj pomoći obiteljima i kućanstvima za ublažavanje krize u 2023. godini.

Pravo na isplatu jednokratne novčane pomoći obiteljima i kućanstvima za ublažavanje krize u 2023. godini u visini od 140,00 eura, neto (ili 1.054,83 kn prema fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 kuna za 1,00 euro), moći će ostvariti:

• korisnici zajamčene minimalne naknade,
• umirovljenici,
• hrvatski branitelji iz Domovinskog rata stariji od 50 godina koji su korisnici prava na naknadu za nezaposlene po posebnom propisu.

Pravo na isplatu jednokratne novčane pomoći za ublažavanje krize u 2023. godini u visini od 140,00 eura, neto može ostvariti korisnik koji je rješenjem Zavoda ostvario pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.

Pravo na isplatu jednokratne novčane pomoći umirovljenicima u visini od 140,00 eura može ostvariti umirovljenik s prebivalištem na području grada Požege čija ukupna tuzemna i/ili inozemna mirovina sa svim dodacima ne prelazi iznos od 300,00 eura u mjesecu koji prethodi isplati ovoga prava. Umirovljenicima sukladno ovoj Odluci smatraju se korisnici starosnih, prijevremenih starosnih i obiteljskih mirovina i korisnici invalidskih mirovina zbog opće nesposobnosti za rad i profesionalne nesposobnosti za rad, a koji nisu u radnom odnosu i korisnici mirovina priznatih uz primjenu međunarodnih ugovora.

Pravo na isplatu jednokratne novčane pomoći hrvatskim braniteljima u visini od 140,00 eura, neto može ostvariti hrvatski branitelj iz Domovinskog rata s prebivalištem na području grada Požege, stariji od 50 godina i kojima je priznato pravo na naknadu za nezaposlene branitelje po posebnom propisu.

Navedeno pravo ostvaruje se na temelju dostavljenog zahtjeva (na standardiziranom obrascu) i određenih dokumenta Upravnom odjelu za društvene djelatnosti, a ukoliko se zahtjev pozitivno riješi isplata ostvarene jednokratne pomoći vrši se na tekući račun korisnika ili na blagajni Upravnog odjela za financije i proračun.

Podnositelj zahtjeva dužan je, uz ispunjeni standardizirani obrazac, priložiti sljedeće dokaze:

-     presliku osobne iskaznice ili dokument sa OIB-om (ukoliko nije naveden na osobnoj iskaznici)

-     dokaz o visini mirovinskog primanja: kopiju zadnjeg odreska mirovine (tuzemne i/ili inozemne) ili potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili Potvrda iz banke o visini mirovine - uzimaju se u obzir ukupna primanja iz mirovinskog sustava (mirovina i zaštitni dodatak na mirovinu)

-     kopiju dokaza o statusu hrvatskog branitelja starijeg od 50 godina i priznatom pravu na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje po posebnom propisu pri nadležnom Upravnom odjelu u Požeško-slavonskoj županiji te

-     po potrebi potvrdu o visini dohotka i primitaka iz Porezne uprave kao i ostale dokaze po potrebi.

Vozaču je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna  -

U nedjelju 9. travnja 2023. oko 7.45 sati u blizini mjesta Zakorenje, 48-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Mercedes“, stranih registarskih oznaka, dolaskom do oštrog zavoja ulijevo nije vozilo u kretanju držao desnom rubu kolnika te je sletio u putni kanal.

Vozaču je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Za hrvatske autoceste ne postoje relevantna istraživanja pa su neutemeljene i tendenciozne izjave u Dnevniku HTV1 štetne za promet hrvatskim autocestama i naš turizam

Autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić

O utjecaju brzine na protočnost autoceste postoje oprečna mišljenja, temeljena na iskustvima i analizama različitih prometnih sustava.

“Iz literature se mnogo zna o nizu čimbenika koji utječu na kapacitet autoceste, ali točan učinak ograničenja brzine na kapacitet još nije jasan” – uvodni je citat (2. rečenica) sažetka magistarskog rada Williama van Lindonka iz 2020. s TU Delft (Nizozemska) pod nazivom  Ograničenja brzine i njihov utjecaj na kapacitet autoceste.

Promjena ograničenje brzine, u zemljama s discipliniranim prometom najbolji je, praktički i jedini način da se vjerodostojno utvrdi utjecaj brzine na protočnost. To se prilika pružila studentima i znanstvenicima s TU Delft jer, citiramo dalje iz sažetka magistarskog rada:

“Posljednjih godina došlo je do nekoliko promjena ograničenja brzine na više uskih grla dvotračnih autocesta diljem Nizozemske, što omogućuje usporedbu učinaka različitih ograničenja brzine na istoj lokaciji.”

Rezultati opsežnog istraživanja dionica gdje je ograničenje brzine smanjeno sa 130 km/h na 120 km/h i sa 120 km/h na 100 km/h pokazali su sljedeće:

“Utvrđeno je da je pad protoka ispod ograničenja od 120 km/h znatno veći nego ispod ograničenja od 130 km/h te da je pad protoka ispod ograničenja od 100 km/h bio, u nekim slučajevima i veći nego ispod ograničenja od 130 km/h. Osim toga, utvrđeno je da postoji značajan pozitivan odnos između visine ograničenja brzine i udjela protoka u pretjecajnoj traci.”

U austrijskim i njemačkim izvorima navodi se 80 do 85 km/h kao brzina pri kojoj se ostvaruje najveći protok i ta je teza istaknuta u Dnevniku HTV1, s obrazloženjem da se pri većoj brzini pojavljuje efekt “udarnih valova” koji iniciraju povećanje lokalnih zagušenja i stvaranje čepova.

To je točno, ali događa se samo ako vozači ne poštuju prometne propise, prvenstveno održavanja potrebnog razmaka od vozila ispred (čl. 109. st. 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama), vožnje desnom trakom, a korištenje lijeve samo za pretjecanje, zabranu pretjecanja s desne strane i vožnje slaloma (čl. 142. st. 1, 2 i 3).

Također, zanemaruje se efekt “odlaznih valova” i rasterećenja prometa, kad se vozilima na početku gužve oslobađa prostor za povećanje brzine. Zbog toga je to više posljedica utjecaja politike i “zelenih” pritisaka, nego prometne struke.

Hrvatske autoceste najsigurniji su dio našeg prometnog sustava i premda je bilo prijedloga i inicijativa da se smanji najveća dopuštena brzina sa 130 na 120 km/h, iskustva su pokazala da brzina nije čimbenik nesigurnosti, a jest protočnosti autocesta.

Glavnina tragičnih nesreća, koje u ukupnom broju poginulih sudjeluju s manje od 10 posto, povezane su najčešće s distrakcijama uslijed umora vozača i aktivnog korištenja mobitela (čitanja i odgovaranja na poruke, “surfanja”) – to je najveći problem hrvatskih autocesta.

Kako naše autoceste, brojem prevezenih osoba i prijeđenih kilometara, u ukupnom obujmu prometa sudjeluju s više od 50 posto, peterostruko sigurnije su od ostalih hrvatskih cesta.

Zbog toga su naše autoceste snažan generator turizma te nema ni sigurnosnih, a pogotovo ne strateških razloga zagovarati niže putne brzine, upitnom tezom o najvećoj protočnosti pri brzinama od 80 do 90 km/h.

Matematički i logički, najveća je protočnost ako svako vozilo vozi najbrže koliko smije, uz poštivanje svih prometnih propisa – općeg i posebnih ograničenja brzine, potrebnog razmaka te pravila pretjecanja i korištenja pretjecajne trake. To pokazuje i sljedeći dijagram:

S povećanjem brzine kapacitet autoceste ne raste linearno, nego usporeno (ali ipak raste!), iz sljedećeg razloga:

S povećanjem brzine proporcionalno raste i sigurnosni razmak:

80 km/h   … 44,4 m
90 km/h   … 50,0 m
100 km/h … 55,6 m
110 km/h … 61,1 m
120 km/h … 66,7 m
130 km/h … 72,2 m
140 km/h … 77,8 m

Ali, na broj vozila koji, određenom brzinom, prođe određenim profilom autoceste u određenom vremenu (mjerna jedinica je sat) djeluju razmak među vozilima i dužina vozila. S povećanjem brzine proporcionalno se povećava razmak među vozilima, ali dužina vozila ostaje ista. Zbog toga se povećanjem brzine vožnje povećava i protok, odnosno kapacitet autoceste. Doduše ne proporcionalno, nego nižim gradijentom, ali se ipak povećava.

Matematički i logički pogrešna ocjena da je najveći protok na hrvatskim autocestama pri brzini 80-90 km/h temelji se na:

1. Usporedbi neusporedivog, njemačkog i hrvatskog sustava autocesta, s različitim kulturama vožnje te poprečnim profilima kolnika (u Njemačkoj je, pretežito, 50 posto veći) i dnevnim opterećenjima.
2. Nevjerodostojnim i nepreciznim modelima istraživanja utjecaja brzine na protok.
3. Zanemarivanje činjenice da do “udarnih valova” dolazi isključivo zbog nepoštivanja pravila o minimalnom razmaku i pretjecanju.
4. Najveći protok pri 80-90 km/h moguć je samo utjecajem nepoštivanja sigurnosnog razmaka među vozilima.
5. Zanemaruje se utjecaj rasterećenja prometnog toka, “odlaznim valom” na početku zone zagušenja, kad čelna vozila, nailaskom na smanjeno zagušenje počinju ubrzavati.

Najprecizniji utjecaj prosječne brzine na autocesti na kapacitet, moguć je mjerenjem prometnih tokova prije i poslije promjene općeg ograničenja brzine, u uvjetima striktnog poštivanja ograničenja brzine (nizozemski model).

Taj model potvrđuje ono što je matematički i logički jasno: najveća je protočnost autoceste ako svako vozilo vozi najbrže koliko smije, uz poštivanje svih prometnih propisa – općeg i posebnih ograničenja brzine, potrebnog razmaka te pravila pretjecanja i korištenja pretjecajne trake.

Ovo je bitno naglasiti jer nerealno spora vozila na autocesti stvaraju iste ili veće probleme za sigurnost (a usto i za protočnost!) od onih koji voze prebrzo. To bi negativno utjecalo na imidž hrvatskih autocesta i hrvatski turizam.

Sretan Uskrs svim čitateljima, pratiteljima i suradnicima, svim prijateljima našeg portala, posebno onima koji nas prate na facebooku, lajkaju i komentiraju. Želimo vam puno zdravlja i obilja te da se svi lijepo provedete ovih blagdana, želi Vam redakcija tjednika Kronika požeško-slavonska, internet portala www.pozeska-kronika.hr i facebook stranice Požeška kronika.

Na temelju članka 6. Zakona o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Vlada RH je donijela Odluku o raspisivanju izbora za članove vijeća nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne samouprave. Izbori su raspisani za 7. svibnja (nedjelja), a na području Požeško-slavonske županije održat će se na podrčju cijele Požeško-slavonske županije, u Gradovima Lipik, Pakrac i Požega, te Općinama Brestovac, Čaglin Jakšić i Velika, a birat će se članovi vijeća po slijedećem rasporedu:

U Požeško-slavonskoj županiji - na razini županije:

  - za srpsku nacionalnu manjinu - 25 članova

U Gradu Kutjevo:

  - za srpsku nacionalnu manjinu - 15 članova

U Gradu Lipik:

 - za češku nacionalnu manjinu - 15 članova

 - za srpsku nacionalnu manjinu - 15 članova

 - za talijansku nacionalnu manjinu - 15 članova

U Gradu Pakrac:

 - za češku nacionalnu manjinu - 15 članova

 - za srpsku nacionalnu manjinu - 15 članova

 - za talijansku nacionalnu manjinu - 15 članova

U Gradu Požega:

 - za srpsku nacionalnu manjinu - 15 članova

U Općini Brestovac:

 - za srpsku nacionalnu manjinu  - 10 članova

U Općini Čaglin:

 - za srpsku nacionalnu manjinu  - 10 članova

U Općini Jakšić:

 - za srpsku nacionalnu manjinu - 10 članova

U Općini Velika:

 - za srpsku nacionalnu manjinu - 10 članova

POŽEGA - Komunalna tvrtka "Komunalac Požega" d.o.o. obavještava građane da je Podravska banka d.d. uvela naknadu za plaćanje računa izdanih od strane Komunalca Požega d.o.o. Naknada za svaku pojedinu transakciju, bilo da je riječ o gotovinskim uplatama ili bezgotovinskom prijenosu sredstava, naplaćuje se 0,16 EUR (1,20 HRK).

Račune za usluge Komunalca Požega d.o.o. i nadalje možete plaćati bez naknade na blagajni Komunalca u Vukovarskoj ulici broj 8, od ponedjeljka do petka od 7 do 13 sati, a obavijest o tome istaknuta je na poleđini svakog računa.

Protiv 23-godišnjaka i 37-godišnjaka slijedi optužni prijedlog  -

U subotu 8. travnja 2023. oko 18.30 sati u mjestu Antunovac (kod Lipika) u Ulici Poljanska u ugostiteljskom objektu, 23-godišnjak (1,27 promila) i 37-godišnjak (1,65 promila) su se verbalno sukobili nakon čega je 37-godišnjak tjelesno napao 23-godišnjaka.

Protiv obojice slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, dok će 60-godišnjem vlasniku ugostiteljskog objekta biti uručen prekršajni nalog zbog posluživanje pića pijanim osobama.

Protiv vozača slijedi prekršajni nalog -

U subotu 8. travnja 2023. oko 20.30 sati u mjestu Gradac u Ulici Stjepana Radića, 33-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Audi“, riječkih registarskih oznaka, nije se kretao sredinom obilježene prometne trake te je prešao na kolni ulaz i desnim bočnim dijelom udario u zadnji desni dio osobnog automobila marke „Mercedes“, stranih registarskih oznaka, a kojim je upravljao 25-godišnjak koji je prethodno skrenuo na kolni ulaz te se na istome zaustavio.

Nakon udara 33-godišnjak je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao, no ubrzo su ga pronašli policijski službenici i utvrdili da je upravljao vozilom pod utjecajem alkohola od 1,11 promila.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja smješten je u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U nedjelju 9. travnja 2023. oko 4.05 sati u Pakracu u Bolničkoj ulici, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil marke „Chevrolet“, daruvarskih registarskih oznaka, a kojim je pod utjecajem alkohola od 2,25 promila upravljao 23-godišnjak.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 23- godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Protiv 36-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama te dopis Hrvatskom zavodu za socijalni rad - Područni ured u Požegi

U subotu 8. travnja 2023. oko 19.10 sati u mjestu Grabarje u Ulici Stjepana Radića, 36-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 1,53 promila i ne koristeći sigurnosni pojas upravljao osobnim automobilom marke „Opel“, požeških registarskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom, sletio u putni kanal te udario u betonski dio kolnog ulaza nakon čega je došlo do prebacivanja vozila na krov. U prometnoj nesreći vozač je teško, dok je trogodišnje dijete koje se nalazilo kao putnik u vozilu lakše ozlijeđeno.

Protiv 36-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama te dopis Hrvatskom zavodu za socijalni rad - Područni ured u Požegi.

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Ulici Pavla Radića.

U sklopu ACF projekta "UZ DUGINE BOJE DO MENTALNOG ZDRAVLJA" sa 01.04.2023. godine sa radom kreću info točke za pripadnike LGBT populacije i to u Slavonskom Brodu u Udruzi za unapređenje mentalnog zdravlja Vrapčići i u Požegi u Udruzi Fortes - Centar za demokratski razvoj i inkluziju. Ukoliko se želite informirati o projektu i aktivnostima, ukoliko želiš naučiti više o tome što je to LGBTIQ+ , želite potražiti psihološku ili pravnu pomoć za sebe ili nekoga od svojih poznanika obratite nam se s povjerenjem na naše e-mail adrese ili osobnim dolaskom u urede koji se nalaze na 2 lokacije.Ukoliko se želiš javiti mailom možeš to učiniti putem sljedećih adresa:

Info točke osnovane su s ciljem pružanja pravne i psihosocijalne podrške LGBT osobama i članovima njihovih obitelji. Info točke pružati će usluge besplatne pravne i psihosocijalne podrške u suradnji sa stručnim multidisciplinarnim timom na razini 2 županije.

U sklopu ACF projekta „Uz dugine boje do mentalnog zdravlja“ kojeg je nositelj Udruga za unaprjeđenje mentalnog zdravlja Vrapčići iz Slavonskog Broda, a koji se provodi od 1.10.2023. godine do 31.12.2023. godine projektni konzorcij kojeg čine: Udruga Vrapčići iz Slavonskog Broda, Fortes – Centar za demokratski razvoj i inkluziju, Informativno-pravni centar Slavonski Brod, kolekTIRV iz Zagreba te FRI organizacija iz Norveške do sada su proveli niz aktivnosti koje za cilj imaju jačanje organizacijskih kapaciteta za rad sa LGBT populacijom na području slavonije.

Ovim projektnim prijedlogom želimo osnažiti pružatelje psihosocijalnih usluga i savjetovanja za rad sa LGBT populacijom, a kroz osnivanje platforme za pružanje podrške LGBITQ osobama postaviti temelje za razvoj sadržaja i usluga za ovu ugroženu, nevidljivu i diskriminiranu skupinu u našem društvu. Prema podacima Europske agencije za ljudska prava, 60% LGBTIQ osoba u Hrvatskoj se osjetilo diskriminirano ili stigmatizirano zbog svoje seksualne orijentacije. U pitanju je skupina koja u društvu uživa lošiji status te ne posjeduje puno moći. Veliki je postotak javnosti koji je spreman diskriminirati druge na temelje njihove seksualne orijentacije. Očekivano je da će LGBTIQ osobe u našem društvu biti izložene situacijama nasilja i diskriminacije, odnosno velikom riziku od manjinskog stresa što će se loše odraziti na kvalitetu njihovog života i razvijanju trajnih psihosocijalnih poteškoća. Iako u RH postoje brojne udruge i LGBT pokret je relativno razgranat, na području istočne Hrvatske (Slavonija) ne postoji niti jedna udruga, pokret ili pak usluga koja se bavi zaštitom LGBT osoba koje su ovom dijelu Hrvatske izložene nasilju i diskriminaciji. LGBT osobe su nevidljive u društvu, skrivaju svoje identitete, a uz izraženo nasilje i diskriminaciju, gube samopoštovanje što dovodi do razvoja psihosocijalnih poteškoća.

CILJEVI:

1. Osnažiti pružatelje usluga psihosocijalne podrške i savjetovanja za rad s LGBT osobama
2. Izraditi protokol za postupanje sa LGBTosobama koji će imati multiplicirajući učinak na sve druge institucije koje se bave pružanjem psihosocijalne podrške
3. Senzibilizirati širu javnost o problemima LGBT osoba i o njihovim pravima
4. Pružanje psihosocijalne i pravne podrške LGBT osobama

U sklopu projekta očekuje nas i izrada prve online platforme na području Slavonije za LGBT osobe, izrada protokola za rad sa LGBT osobama te aktivnosti vidljivosti.