POŽEGA - Požeško-slavonska županija i za ovu akademsku godinu 2023/2024. odobrila je iznos za stipendiranje studenata s područka županije a županica Antonija Jozić dodijelila je ugovore o korištenju stipendija studentima s područja županije. Osim povećanja iznosa stipendija koje je Županijska skupština usvojila prošle godine, donesena je odluka i o povećanju broja pa je tako, umjesto planiranih 20 stipendija, dodijeljeno njih 27.

Županica Jozić upoznala je kako su svi prijavljeni studenti u I. kategoriji koja se odnosi na stipendiranje budućih liječnika, a koji su udovoljili uvjetima natječaja, ostvarili pravo na stipendije.

- Prvotna namjera Požeško-slavonske županije bila je stipendirati po pet studenata iz prve i druge kategorije i deset iz treće kategorije, no na kraju smo se odlučili da ćemo u prvoj kategoriji dodijeliti stipendije svim studentima koji su se prijavili i udovoljili uvjetima natječaja. Danas je ovdje s nama 13 budućih liječnika za koje vjerujem kako će svoje radno mjesto pronaći u zdravstvenim ustanovama diljem Požeško-slavonske županije. Čestitam vam na postignućima i na tome što ste ostvarili stipendiju Požeško-slavonske županije koja je od prošle godine izdašnija i s drugačijim uvjetima u odnosu na prethodne godine. Time smo zauzeli stav da je znanje ono što naše društvo pokreće naprijed i da želimo pomoći najboljima od najboljih da uspješno završe fakultete, uz nadu da ćete se vratiti raditi u svoje gradove i općine. Zahvaljujem se i svim gradovima i općinama jer u prvoj kategoriji stipendija, one za buduće liječnike, sudjeluju s trećinom iznosa - istaknula je Jozić.

Na objavljeni Natječaj za dodjelu stipendije pristiglo je 107 prijava, a Požeško-slavonska županija dodijelila je ukupno 27 stipendija u tri kategorije. U spomenutoj prvoj kategoriji koja je usmjerena studentima koji po završetku studija stječu akademski naziv dr. med., osigurano je stipendiranje trinaest studenata koji ostvaruju mjesečni iznos od 400,00 eura.

Drugom kategorijom obuhvaćena su deficitarna zanimanja iz STEM područja matematike i fizike te su četiri studenta ostvarila pravo na stipendije u iznosu od 230,00 eura, dok će se u trećoj kategoriji kojom su obuhvaćeni svi ostali studijski programi stipendirati deset studenata s područja Požeško-slavonske županije s mjesečnim iznosom od 150,00 eura.

Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport, Sunčica Bajić, istaknula je kako osim dodijeljenih stipendija, Požeško-slavonska županija stipendira i učenike prvih razreda Poljoprivredno-prehrambene škole.

- Požeško-slavonska županija stipendira i upise u Poljoprivrednu školu pa tako uz sveukupno vas 50 stipendista koliko je sada u isplati, stipendiramo još i 66 učenika Poljoprivredno-prehrambene škole u Požegi. Ukupni godišnji iznos je 132 tisuće eura za sve vrste stipendija, što je s ovim novim sustavom kojega drugu godinu provodimo, povećanje od preko sto posto za stipendiranje svih mogućih grana studiranja – istaknula je Bajić.

U ime svih stipendista na kraju se zahvalila studentica Medicinskog fakulteta Mateja Ostojić:

- Izrazito smo zahvalni što Požeško-slavonska županija prepoznaje potrebe mladih. Ova novčana potpora velika je pomoć i motivacija u ovom vremenu inflacije i porasta troškova života. Jako je malo gradova i županija koji u ovom mjeri razmišljaju o svojim studentima stoga smo izrazito zahvalni što živimo baš ovdje gdje je naš trud prepoznat. Ovakve nagrade poticaj su nam da i dalje nastavimo biti izvrsni u svom području i da napredujemo. Svjesni smo da mnogi mladi iz naše županije odlaze u inozemstvo i veće gradove i ova stipendija jedan je od koraka kojim se taj odljev mozgova smanji. Vjerujem da su mnoge moje kolege sličnog razmišljanja kao ja te da žele ostati u svojoj županiji nakon fakulteta jer nas naša županija treba, a ova stipendija je dokaz da nas i cijeni – rekla je Mateja.

Nalazimo se u vremenu kada su dozvoljene upotrebe nekih od pirotehničkih sredstava, no nažalost, svake godine smo i svjedoci stradavanja od pirotehničkih sredstava. U manje slučajeva su to odrasle osobe, a u najviše slučajeva to su djeca i maloljetnici. I ove godine već smo imali primjera i izvješća u medijima o stradavanju djece, a najčešće su to oštećenja na prstima, rukama i očima, ponekad dolazi i do amputacije prstiju na rukama. - Svake godine u vrijeme blagdana zaprimamo ozlijeđenu djecu koja su stradala od petardi i ostalih eksplozivnih naprava, često to budu i ozbiljna stradavanja - poručuju zdravstveni djelatnici koji se često prvi susreću s takvim ozljedama i stradavanjima. - Najčešće se dešavaju povrede kod dječaka od 10 do 14 godina i to su najčešće opekotine u području šake. U nekim slučajevima dolazi do povreda zbog kojih se mora amputirati određeni dio tijela. Također, dolazi do povreda sluha zbog blizine eksplozije, a česte su i povrede oka koje mogu razultirati i gubitkom vida.

 - Najčešće žrtve neodgovornog korištenja pirotehnike su djeca, pa posebnu pozornost treba obratiti na najmlađe jer pirotehnička sredstva nisu igračke, a nesreće se ne događaju drugima. Od pirotehničkih sredstava najčešće stradaju šake, prsti, lice i oči. Najbolja prevencija je nekorištenje pirotehnike i ostalih ubojitih sredstava jer je obilježavanje blagdana bez toga svečanije, dostojanstvenije i mirnije - ističu u MUP-u koji već punih 30 godina od 1993. godine provode preventivnu akciju "Mir i dobro" i skreću pozornost građanima a posebno djeci i mladima da pirotehnika nije za igru.

Savjeti građanima:

suzdržite se od uporabe pirotehničkih sredstava

ako ipak koristite pirotehniku, obavezno pročitajte i pridržavajte se uputa proizvođača za sigurno rukovanje

izbjegavajte korištenje pirotehničkih sredstava u zatvorenim prostorima i tamo gdje se okuplja veći broj građana

ne koristite pirotehnička sredstva u prostorima gdje se nalaze eksplozivna i lakozapaljiva sredstva

ne bacajte pirotehnička sredstva ispod ili na vozila, na balkone ili ispod stakla

ne koristite pirotehnička sredstva pod utjecajem alkohola

ne bacajte pirotehnička sredstva u zonama gdje se nalaze kućni ljubimci i druge životinje

ne pokušavajte ponovno aktivirati pirotehničko sredstvo koje je zatajilo.

U srijedu 27. prosinca 2023. godine objavljen je Natječaj za provedbu intervencije 77.01 Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. - 2027., a ukupan iznos raspoloživih sredstava je 3.764.706,25 eura.

Prihvatljivi korisnici su poljoprivrednici (pojedinačno ili skupina) upisani u Upisnik poljoprivrednika ili registrirani za preradu poljoprivrednih proizvoda u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, koji ulaze u: a) sustav kvalitete za: zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalne specijalitete b) sustav ekološke proizvodnje (isključivo prerađivači) c) nacionalni sustav kvalitete »Dokazana kvaliteta«.

Rok za podnošenje zahtjeva za potporu je od 15. siječnja 2024. godine od 12:00 sati do 29. veljače 2024. do 12:00 sati.

Više možete pročitati https://www.apprrr.hr/77-01-suradnja-potpora-za-sudjelovanje-poljoprivrednika-u-sustavima-kvalitete/

Rat u Ukrajini pokazao je kako su obalno ophodni brodovi klase OOB-31 Omiš potpuno neusklađeni i anakroni s novom erom ratovanja, nemoguće ih je štititi i u matičnoj luci, pogotovo u ratnoj misiji, uz goleme potencijalne ljudske i materijalne gubitke, a u mirnodopskim su uvjetima neracionalni i neučinkoviti. Za MORH i nacionalne interese najbolje je, u pravosudnom postupku temeljem ugovora, povući se iz nedovršenog posla

Autor: dr. sc. Željko Marušić, prometni stručnjak

Premda bi mnogi voljeli čuti suprotno, bivši ministar obrane Banožić optimalno je postupao te štitio MORH i nacionalne interese u vezi ugovora o izgradnji pet ophodnih brodova koje je MORH s Brodosplitom potpisao 2014., a trebali su biti dovršeni 2018. Isporučen je samo jedan (!), a i taj po lošijoj tehnološkoj specifikaciji od optimalne za takav tip vojnog plovila, što negativno utječe na maritimna i vojno-operativna svojstva te smanjuje pouzdanost i povećava troškove.

Temeljna su pitanja:

• Zašto smo 2014. uopće ugovarali takve vojne brodove, zastarjele već u trenutku ugovaranja?
• Zašto smo ih ugovorili s Brodosplitom, što je sporno svakom kompetentnom u brodogradnji te upoznatom s poslovanjem Brodosplita od 2013.?
• Zašto je Milanovićeva vlada, do krajnosti neodgovorno i protivno nacionalnim interesima, 2013. Brodosplit predala u ruke DIV-u?

Jučerašnja katastrofa ruskog desantnog broda Novočerkarsk, klase Ropuča, koji je u crnomorskoj luci u Feodosiji na Krimu završio u vatrenoj kugli, s dosad nepoznatim ljudskim i materijalnim gubicima, nakon što ga je pogodio navođeni raketni projektil, ispaljen, izvjesno, sa supermanevarskog lovca četvrte generacije Suhoj Su-27, s udaljenosti veće od 100 kilometara, pokazuje kakvu sudbinu u ozbiljnom ratnom sukobu može očekivati naš obalno ophodni brod klase OOB-31 Omiš.

Ne samo u prvoj vojnoj misiji, nego i u luci, nemoguće ga je zaštititi od uništenja navođenim raketnim projektilom, ‘pametnom bombom’, dronom…

I dok desantni brod Novočerkarsk, po NATO klasifikaciji Ropucha class (poljski izraz za žabu krastaču), ima operativnu funkciju prebacivanja 10 tenkova i 340 vojnika ili 4 vojna kamiona i 313 vojnika ili 500 tona vojne opreme, dakle važnu logističku funkciju, dva i pol puta kraći (43,3 m) OOB-31 Omiš za vojne je operacije novog doba sasvim neprikladan i neučinkovit. Usto gotovo suicidalan, jer se ne bi vratio s prve ratne misije, uz neprocjenjive ljudske i materijalne gubitke, ako prethodno ne bi, poput Novočerkarska, bio uništen u luci.

Sjetimo se kako je lani usred Crnog mora završila raketna krstarica Moskva, mnogostruko bolje proturaketne i protubalističke zaštite od DB Novočerkarska i OOB Omiša.

Funkciju ophodnje akvatorija i čuvanje morskih granica RH, umjesto masivnim i rastrošnim ophodnim brodovima, možemo znatno učinkovitije, uz manje trošenje materijalnih i ljudskih resursa, obavljati kombinacijom manjih, bržih i teže uočljivih plovila i letjelica nove generacije, s posadom i bez posade te obalnih sustava.

Da su i napravljeni, takvi obalno ophodni brodovi praktički jedino bi bili korisni u mirnodopske paradne svrhe. Stoga se za MORH i nacionalne interese, u pravosudnom postupku temeljem ugovora, najbolje povući iz nedovršenog posla s Brodosplitom. Ako je gotovo deset godina nakon ugovaranja isporučen tek jedan od pet ugovorenih brodova, veliko je pitanje kada bi, i uz koje dodatne troškove, izvan potpisanog ugovora i na račun poreznih obveznika (!), bila isporučena ostala četiri. A nedovršene ophodne brodove, nakon pravosudnog rasplitanja vlasništva, treba prodati na dražbi (kupac bi ih mogao prenamijeniti) ili, nakon vađenja i prodaje iskoristive opreme, izrezati kao materijal za recikliranje.

Stručnjaci nude rješenje za škversku golgotu tešku 50 milijuna eura, na potezu je Vlada

Postupak novog ministra obrane Ivana Anušića, koji je odmah nakon imenovanja, krajem studenoga 2023., očito nepripremljen i neupućen u problematiku izgradnje vojnih brodova, njihovu vojno-operativnu perspektivu, stupanj dovršenosti preostala četiri te posebice poslovno i tehnološko stanje u Brodosplitu, a i nekorektno prema bivšem ministru Banožiću, koji se najbolje moguće nosio sa zatečenim stanjem izgradnje ophodnih brodova, održao tiskovnu konferenciju te neutemeljenim stilom Deus ex machina najavio dovršetak preostala četiri (ne spomenuvši ni moguće izvanugovorno financiranje, niti održive rokove dovršetka) bilo je, očito, u funkciji političkog marketinga te amnestiranja loše i štetne uloge bivšeg premijera i aktualnog predsjednika Milanovića u tom vojno-gospodarskom ‘dealu’.

Nedovšene ophodne brodove za MORH ne treba dovršavati, nego prodati na javnoj držabi, po poztrebi i kao otpadno željezo.

Navedenoj 53-godišnjakinji je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U srijedu 27. prosinca 2023. oko 11.55 sati u Požegi u Ulici dr. Franje Tuđmana, 53-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, uključivala se u promet vožnjom unazad s kolnog ulaza, a da se nije uvjerila da to može učiniti na siguran način za ostale sudionike u prometu te je zadnjim desnim dijelom vozila udarila u prednji desni dio parkiranog osobnog automobila, kojeg je prethodno parkirao 35-godišnjak.

Navedenoj 53-godišnjakinji je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
 

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 25-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici  -

U četvrtak 28. prosinca 2023. oko 0.15 sati između mjesta Ferovac i Kula, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil kojim je pod utjecajem alkohola u organizmu od 1,71 promila upravljao 25-godišnjak. Također je utvrđeno da kod sebe nije imao vozačku dozvolu niti bilo koji drugi dokument kojim bi se provjerio identitet.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 25-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici.
 

U srijedu 27. prosinca 2023. godine objavljen je Javni natječaj za podnošenje zahtjeva za potporu iz sektora vina unutar Strateškog programa zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027. za intervenciju 58.1.b.01. – INVWINE – Ulaganja, a ukupan iznos raspoloživih sredstava je 7.822.750,00 eura.

Prihvatljive aktivnosti i troškovi  navedeni su u članku 22. Pravilnika o provedbi intervencija iz sektora vina unutar Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. (Narodne novine br. 140/2023 i 152/2023).  Detaljan prikaz troškova za prihvatljive aktivnosti nalazi se u Listi prihvatljivih troškova u Prilogu II. Pravilnika.

Korisnici sredstava za intervenciju 58.1.b.01. Ulaganja su poduzeća u sektoru vina (vinarije, fizičke ili pravne osobe upisane u Vinogradarski registar) koja se bave proizvodnjom i prodajom proizvoda iz dijela II. Priloga VII. Uredbe (EU) 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20. 12. 2013.), organizacije proizvođača vina, udruženja dvaju ili više proizvođača ili sektorske organizacije.

Minimalni iznos potpore po projektu je 5.000 EUR.

Maksimalni iznos potpore po projektu iznosi:

1. a) 1.500.000 eura za mikro, mala i srednja poduzeća
2. b) 750.000 eura za poduzeća s manje od 750 zaposlenih ili prometom manjim od 200 milijuna eura
3. c) 550.000 eura za poduzeća sa 750 i više zaposlenih ili prometom od 200 milijuna eura i više.

Potpora odnosno financijska pomoć Unije u vidu intenziteta potpore iznosi:

1. a) 50 % prihvatljivih troškova za mikro, mala i srednja poduzeća
2. b) 25 % od prihvatljivih troškova za poduzeća s manje od 750 zaposlenih ili prometom manjim od 200 milijuna eura
3. c) 24 % prihvatljivih troškova za poduzeća sa 750 i više zaposlenih ili prometom od 200 milijuna eura i više.

Rok za podnošenje zahtjeva za potporu za intervenciju 58.1.b.01. – Ulaganja je od 22. siječnja 2024. od 12:00 sati do 01. ožujka 2024. do 12:00 sati, a Natječaj i detaljne upute s popisom obrazaca dostupni su https://www.apprrr.hr/58-1-b-01-vino-ulaganja/

 – Na Dan Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, koji se svake godine obilježava 29. prosinca, Hrvatska pošta pustit će u optjecaj posljednju ovogodišnju prigodnu poštansku marku u čast 50. obljetnice djelovanja ove velike glazbene institucije. Autorica marke, koja je izdana kao dopuna Programu izdavanja prigodnih poštanskih maraka za 2023., zagrebačka je dizajnerica Nataša Odak prema fotografiji koju je snimio zagrebački fotograf Tomislav Jagar. Nominalna vrijednost marke iznosi 0,58 eura, a izdana je u arcima od 20 maraka u nakladi od 30.000 primjeraka. Nova prigodna marka moći će se kupiti u poštanskim uredima i na epostshop.hr. Hrvatska pošta otisnula je uz ovo izdanje i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Tekst pratećeg letka uz marku napisala je dr. sc. Ana Unkić, voditeljica Multimedijsko-dokumentacijskog odjela Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog u Zagrebu jedna je od najvažnijih glazbenih i kulturnih ustanova u Hrvatskoj. Nazvana je po Vatroslavu Lisinskom, skladatelju prve hrvatske nacionalne opere Ljubav i zloba. Dvorana je sagrađena prema idejnom rješenju Marijana Haberlea, Minke Jurković i TatianeZdvořák-Erlih, a njezinu konstrukciju izradio je Eugen Erlih (Erlich, Ehrlich). Gradnja Dvorane trajala je 13 godina, od 1960. do 1973. te ima Veliku dvoranu s 1848 sjedala i Malu dvoranu s 309 sjedala, a za njihovu izvrsnu akustiku zaslužni su Albert Pregernik i Heinrich Keilholz. Dvorana se može pohvaliti najvećim filmskim platnom u zatvorenom prostoru u Hrvatskoj (dimenzija 19x8 m) i, nakon zagrebačke katedrale, drugim orguljama po veličini u Hrvatskoj koje je izradila tvrtka Walcke iz Ludwigsburga. Na svečanom otvorenju Koncertne dvorane, 29. i 30. prosinca 1973., u dva dana održane su 24 koncertne priredbe koje je posjetilo više od 30.000 ljudi! I dandanas se Dan Dvorane obilježava 29. prosinca u svečanom novogodišnjem ozračju.

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog je i dom Zagrebačke filharmonije, a popis ansambala i solista koji su nastupima u Dvorani obogatili kulturnu ponudu Zagreba i Hrvatske doista je impresivan: Berlinska, Bečka i Londonska filharmonija, LorinMaazel, Leonard Bernstein, ZubinMehta, ValerijGergijev, Riccardo Muti, Luciano Pavarotti, Montserrat Caballé, MarthaArgerich, MstislavRostropovič, Tina Turner, Sting, Nick Cave, DizzyGillespie, Ella Fitzgerald, Sarah Vaughan, Chick Corea, Paco de Lucía, Diana Krall i drugi. U Dvorani se godišnje održi tristotinjak javnih priredba – koncerata, kazališnih predstava, kongresa, filmskih projekcija, čak i baleta na ledu – a više od tristo tisuća posjetitelja godišnje čini Dvoranu Lisinski jednom od najposjećenijih kulturnih institucija u Hrvatskoj.

I ovoga vikenda provedene su pojačane mjere u prometu  -

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 70 prekršaja, od čega izdvajamo četiri prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa, 17 prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i 30 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio nedjelju 24. prosinca 2023. oko 3.50 sati u mjestu Velika u Strossmayerovoj ulici gdje su policijski službenici u prometu zatekli 28-godišnjeg vozača koji je prije stjecanja prava na upravljanje pod utjecajem alkohola od 1,36 promila te za vrijeme dok mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije upravljao osobnim automobilom.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 3.300,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od osam mjeseci.

U prometnoj nesreći 14-godišnje dijete je lakše ozlijeđeno i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U utorak 26. prosinca 2023. oko 15 sati u mjestu Vetovo u Majdanskoj ulici, 14-godišnje dijete koje je bez zaštitne kacige upravljalo biciklom, prilikom kretanja po kolniku nije vodilo računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja te je prednjim kotačem i desnom ručkom upravljača udarilo u zadnji lijevi dio parkiranog osobnog automobila.

U prometnoj nesreći 14-godišnje dijete je lakše ozlijeđeno i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Industrijskoj ulici.