POŽEGA - U spomen na profesora Zvonimira Panežića, koji je bio veliki zaljubljenik u trčanje, Atletski klub Požega danas je pod pokroviteljstvom Grada Požege organizirao tradicionalnu utrku Panežićev memorijal.

Sudionike utrke su na startu pozdravili: zamjenik gradonačelnika Grada Požege Borislav Miličević, profesor Dinko Zima i Željko Mitrović te im poželjeli dobru utrku.

Trasa trčanja je Požega-Velika, a startna pozicija trkača bila je Vojarna 123. brigade. Cilj utrke je  Shhhuma Aquapark u Velikoj, gdje je omogućeno  tuširanje nakon utrke za sve natjecatelje. Utrka mjeri petnaest kilometara asfaltne staze sa laganom uzbrdicom.

Podsjetimo, profesor Panežić, prvi je Požežanin koji je započeo s organiziranjem utrka na duge staze i polumaratona te je osobno započeo utrku Požega –Velika. Svi koji startaju i završe ovu utrku su proglašeni pobjednicima.   

BRODSKI DRENOVAC - Nakon zimskog perioda, radovi na izgradnji pješačke staze u Brodskom Drenovcu su intenzivirani te se uskoro očekuje i završetak istih. Kako je istaknula Ivona Matačić, ravnateljica Županijske uprave za ceste Požeško-slavonske županije, koja je investitor, ugovorena vrijednost radova iznosi 433 tisuće s uključenim PDV-om, a rok završetka je 31. svibnja 2024. godine.

- Za asfaltiranje trenutno imamo pripremljeno tri tisuće metara od ukupne dužine gotovo pet kilometara, a projektom će se ostvariti pješačka komunikacija kroz cijelo naselje. Zadovoljni smo jer vrijeme ide na ruku radovima i nakon početnih nekoliko kišnih tjedana vjerujemo kako će se radovi i završiti u zadanom roku. U planu za ovu godinu, ovdje imamo i uređenje autobusnih stajališta što predstavlja nastavak podizanja kvalitete komunalne opremljenosti naselja te povećanje sigurnosti prometa u dijelu županijske ceste ŽC4185 - rekla je Matačić.

Dvadeset posto radova koji su u završnoj fazi sufinancira Grad Pleternica. - Izuzetno smo zadovoljni što se radovi u Brodskom Drenovcu privode kraju i time smo korak bliže zacrtanom cilju, a to je izgradnja ili rekonstrukcija nogostupa u svim našim naseljima - rekla je Marija Šarić, gradonačelnica Grada Pleternice.

Osim projekta u Brodskom Drenovcu, u tijeku je i sanacija pješačke staze u naselju Dobrovac u dijelu županijske ceste ŽC 4236, u dužini 1300 metara, a čiji završetak se također očekuje u svibnju.

Uskoro se očekuje i sanacija staze u naselju Gaj na području Grada Lipika, kao i izgradnja pješačke staze u naselju Grabarje na području Grada Kutjeva. U planu građenja Županijske uprave za ceste nalazi se i izgradnja biciklističke staze i to u dijelu županijske ceste ŽC 4116 na dionici od groblja u Jakšiću prema Vetovu u dužini od tri kilometra. Procijenjena vrijednost radova je 288.000,00 eura plus PDV, a izvođenje će sufinancirati, uz Općinu Jakšić i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u iznosu od 66.361,40 eura.

Županica Jozić istaknula je kako su ulaganja u prometnu infrastrukturu prioritet jer se radi o projektima koji direktno povećavaju kvalitetu života i razinu sigurnosti građana, a osim onih županijskih, brojni su projekti i na državnim dionicama na području Požeško-slavonske županije. - Ovakvi projekti su izuzetno važni jer direktno utječu na sigurnost građana i zbog toga predstavljaju prioritet u svim našim gradovima i općinama. Uz navedene projekte koji su uključeni u Plan građenja Županijske uprave za ceste, jedan od budućih projekata ovog tipa koji bih posebno istaknula je izgradnja pješačkih staza i kolnih ulaza kroz naselja Vidovci i Dervišaga. Ulaganja se rade prema prioritetima i prema ukazanim potrebama jedinica lokalne samouprave, a veliki partner u izgradnji adekvatne prometne infrastrukture su naravno Hrvatske ceste kojima se ovim putem zahvaljujem. Svjesni smo i problematike kašnjenja na određenim dionicama kao što su rekonstrukcije državne ceste Lipik-Dobrovac i državne ceste Frkljevci-Kadanovci što ni u kojem slučaju ne stavljamo po strani. Iako nismo investitor i dalje smo ti koji će ukazivati na probleme i apelirati kako bi agonija naših građana koju stvara kašnjenje čim prije završila.

BJELIŠEVAC - Jedina udruga u naselju Bjeliševac, koje potpada pod područje Grada Kutjeva, ali vrlo aktivna i vrijedna udruga, Češka beseda Bjeliševac održala je svoju 24. Redovnu i Izvještajnu godišnju skupštinu. Članovi su cijelo selo, ali i brojni koji svoje korijene vuku iz Bjeliševca, te prijatelji ovog društva, koje okuplja preko stotinjak članova. Trenutno više Bjeliševčana živi izvan Bjeliševca, a svoje porijeklo vuku iz češke pokrajine Valaška.

Izvješće o radu podnijela je predsjednica Alenka Hruška: - tijekom prošle godine Češka beseda imala je dvadesetak raznih događanja, svojih smotri i priredbi, gostovanja na drugim smotrama i događanjima, a gostovali su i u Češkoj Republici povodom 240. godišnjice osnivanja župe Velike Lhote na tragovima svojih predaka iz Češke. Prošle godine proslavili su i svoju 90. obljetnicu osnivanja Češke besede Bjeliševac. Redovno sudjeluju i na manifestacijama ostalih udruga nacionalnih manjina u Požeštini, a sudjelovali su i na najvećoj češkoj manifestaciji Dožinke - žetvene svečanosti koja se prošle godine održala u Kaptolu. Ugostili su i folklornu skupinu iz Češke, iz Jiskre Plzenj koji su nekoliko dana boravili u Požegi i sudjelovali na festivalu Zlatne žice Slavonije.

Već niz godina uređuju i svoj društveni dom, koji su i ove godine uljepšali s velikom sjenicom i uredili dvorišni dio za manifestacije i druženja. Sve su to uspjeli odraditi sa proračunom od 28 tisuća eura, od kojih najveći dio dobivaju iz Saveza Čeha u RH i ureda za ljudska prava i manjine RH te stalnom izradom nekoliko projekata kojima konkuriraju za sredstva, te grada Kutjeva. I za ovu godinu planiraju ostvariti nešto preko 25 tisuća eura iz nekoliko izvora a brojnim planom rada i ponovno sa dvadesetak raznih aktivnosti i događanja i utrošiti ta sredstva.

Njihov odličan rad pohvalili su i gosti na skupštini iz nekoliko Čeških beseda iz županije i susjednih županija, udruga s kojima surađuju dugi niz godina, od Ramaca, Slovaka i drugih, a pohvale o radu i njihovim brojnim aktivnostima uputila im je i predsjednica Saveza Čeha u RH iz Daruvara Ana-Maria Štruml Tuček. Skupštini je nazočila i delegacija iz Češke Republike, iz župe Velike Lhote, predvođene župnim svećenikom koji je također pohvalio međusobnu suradnju i međusobne posjete. Nakon obraćanja gostiju predsjednica je uručila i nekoliko priznanja udrugama i pojedincima s kojima odlično surađuju i tijekom godina rade zajedno.

Nakon skupštine njihov Mješoviti pjevački zbor izveo je nekoliko pjesama na češkom jeziku, Češka beseda Virovitičko-podravske županije izvela je nekoliko starih čeških plesova, a članovi Udruge Matko Peić iz Požege, Mira Šulc i Ivan Abibović pročitali su nekoliko svojih pjesama. Uslijedilo je druženje uz svečanu večeru i nakon toga ples uz svirku Šljivove grane iz Grabarja.

Protiv vozača slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o obveznim osiguranjima u prometu  -

U nedjelju 21. travnja 2024. oko 0,05 sati u Požegi u Osječkoj ulici, policijski službenici su u prometu zatekli 31-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 1,22 promila upravljao osobnim automobilom. Također je utvrđeno da je vozilu istekla valjanost prometne dozvole i osiguranja.

Protiv vozača slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

Protiv vozača slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U subotu 20. travnja 2024. oko 16 sati u Požegi na raskrižju ulica Zagrebačke i Šijačke ceste, 40-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 1,18 promila upravljao traktorom, ulaskom u kružni tok nije se kretao sredinom obilježene prometne trake te je prešao na travnatu površinu i udario lijevim kotačima vozila u stup javne rasvjete.

Protiv vozača slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Dogodio se jedan požar u Novim Mihaljevcima  -

FOTO: Ilustracija

U subotu 20. travnja 2024. oko 12.15 sati u mjestu Novi Mihaljevci, 68-godišnjak je u radionici koja se nalazi u sklopu kuće opaljivao okvire za košnice te je otvorenim plamenom izazvao požar koji se proširio na unutrašnjost prostorije.

Na požaru su intervenirali pripadnici JVP grada Požega, a iz njihovog izvješća saznajemo: -  u 12:25 sati, 1 Smjena zaprima dojavu o požaru u obiteljskoj kući u Novim Mihaljevcima. Na intervenciju izlazimo s 3 vozila i 5 vatrogasaca. Dolaskom na mjesto intervencije utvrđujemo da se radi o požaru u skladišnom prostoru u kojemu se nalazilo 150 drvenih košnica, oprema za pčelarstvo te razni gorivi materijali, stiropor (flanci), plinske boce. Požarom je zahvaćena jedna prostorija, a širi se na drugi skladišni prostor, radionu te gornji kat obiteljske kuće. Zbog načina skladištenja i količini gorive tvari u prostoriji, borba s vatrom trajala je sat vremena, a požar je zadržan u prostoriji u kojoj je i nastao.U 13:12 sati požar je lokaliziran, a u 13:30 sati potpuno ugašen.

Fotografije: JVP grada Požega

POŽEGA / BRESTOVAC - Kako javlja OKCP Policijske uprave Požeško-slavonske danas poslije 9 sati dogodila se prometna nesreća na prometnici između Brestovca i Zakorenja u kojoj je došlo do slijetanja osobnog automobila s ceste. Jedna osoba je prevezena vozilom Hitne medicinske pomoći u Opću županijsku bolnicu Požega.

Trenutno se provodi očevid, a nakon dobivanja izvješća od policije izvjestit ćemo opširnije.

Hrvatska školska zaklada, najveća hrvatsko-američka organizacija za stipendiranje nadarenih studenata u domovini, koja je u Kaliforniji osnovana prije 35 godina, raspisala je natječaj za izbor novih stipendista, koje će stipendirati tijekom njihova cjelokupnog studija na jednom od hrvatskih sveučilišta. Stipendije mogu dobiti studenti koji ovog proljeća završavaju gimnaziju ili srednju školu u Hrvatskoj ili Bosni Hercegovini te namjeravaju upisati prvu godinu preddiplomskog studija.

Važni kriteriji prilikom odabira studenata bit će izvrsnost tijekom dosadašnjeg školovanja, imovinsko stanje obitelji te studij koji upisuje.

Odabrani ovogodišnji studenti primat će godišnju stipendiju u iznosu od 2.500 američkih dolara. Stipendija može trajati do pet godina, uključujući tri godine preddiplomskog i dvije godine diplomskog studija.

Zainteresirani trebaju podnijeti prijavu s popratnom dokumentacijom isključivo on-line putem najkasnije do 15. svibnja ove godine. Informacije o potrebnim dokumentima možete pronaći na sljedećem linku: https://www.croatianscholarship.org/, a prijavnicu možete popuniti ovdje:

https://form.jotform.com/42827263571155.

Zaklada je utemeljena 1989. godine, a stipendira nadarene studente u domovini od 1993. Do sada je – zahvaljujući materijalnoj potpori zaklade – diplomiralo više od 600 studenata na različitim fakultetima te danas kao vrhunski stručnjaci i lideri u svojim profesijama pomažu razvoju svoje zemlje. Geslo zaklade je «Stvaranje lidera kroz obrazovanje» a temeljna misija – pomoći Hrvatskoj ulažući u mlade i sposobne ljude, koji će u budućnosti nositi njezin razvoj. Trenutačno na hrvatskim sveučilištima, zahvaljujući potporama zaklade, studira 120 vrhunskih studenata. Zakladu volonterski vode ugledni američki Hrvati, a podržavaju je donatori iz SAD-a, uglavnom pripadnici prve, druge i treće generacije američkih Hrvata. Rad zaklade su proteka tri desetljeća podržali uglednici iz američke politike, uključujući i predsjednika Billa Clintona, koji je svojedobno ugostio stipendiste iz Hrvatske.

ZAGREB – Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 22. travnja 2024. novu prigodnu marku „Borba protiv klimatskih promjena – posadi drvo!“ koju je Hrvatska pošta otisnula povodom Dana planeta Zemlje. Marku nominalne vrijednosti 1,70 eura osmislilo je Marko Mayer, student 2. godine na preddiplomskom Studiju dizajna na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, i mentorica Ana-Marija Poljanec, asistentica na kolegiju Dizajn vizualnih komunikacija na Studiju dizajna na istoimenom Fakultetu. Naklada marke iznosi 25.000 primjeraka, a otisnuta je u arčiću od 10 maraka. Motiv na marki je ruka koja sadi stablo u gradskoj sredini.

Tekst pratećeg letka uz prigodnu marku napisalaje prof. dr. sc. Ivančica Ternjej.

Svi smo svjedoci ekstremnih vremenskih prilika koje se događaju zadnjih desetljeća. Velike suše, visoke ljetne temperature, neuobičajeno obilne oborine i poplave, snažni vjetrovi i oluje pogađaju nas češće nego prije. Klima se mijenja, čitamo u tiskovinama i na portalima, a jesmo li stvarno svjesni što se događa?

Klimatske promjene, znanstveno rečeno, periodične su izmjene Zemljine klime koje nastaju kao posljedica promjena u atmosferi i kao posljedica međudjelovanja atmosfere i različitih drugih geoloških, kemijskih, bioloških i geografskih činitelja unutar Zemljina sustava. Svi se ovi činitelji mijenjaju tijekom vremena. Neki, poput zagrijanosti i distribucije topline u oceanima, atmosferske kemije i vegetacije koja prekriva Zemljinu površinu, mijenjaju se u vrlo kratkim vremenskim razmacima. Drugi, poput položaja kontinenata te položaja i visine planinskih lanaca, mijenjaju se tijekom vrlo dugih vremenskih razdoblja. Stoga klima, koja proizlazi iz fizičkih svojstava i kretanja atmosfere, varira u svakom zamislivom vremenskom rasponu. Ipak, velik učinak na klimu imamo i mi ljudi neizravno svojim aktivnostima, a to je osobito vidljivo u zadnje vrijeme.

Naša velika potreba za energijom i upotreba fosilnih goriva dovela nas je do emitiranja golemih količina ugljikova dioksida u atmosferu što je rezultiralo učinkom staklenika i globalnim zagrijavanjem. Osim recentnog onečišćenja stakleničkim plinovima, tijekom proteklih 8000 godina ljudi su iskrčili do polovice šuma na našem planetu. Sječa ili spaljivanje šuma oslobađa ugljik pohranjen u njihovim stablima i tlu i sprječava ih da apsorbiraju višak ugljikova dioksida u atmosferi. Budući da stabla oslobađaju i vlagu koja hladi zrak oko njih, znanstvenici su otkrili da je krčenje šuma dovelo do intenzivnijih toplinskih valova u Sjevernoj Americi i Euroaziji.

Je li prekasno da prekinemo ovaj vrtlog klimatskog propadanja i što možemo učiniti? Postoje tri načina: 1) pošumljavanje, 2) ponovno pošumljavanje i 3) prirodna obnova šumskih ekosustava. Pošumljavanje se odnosi na sadnju šuma tamo gdje ih prije nije bilo ili tamo gdje su šume nedostajale dugo vremena – 50 ili više godina. Ponovno pošumljavanje je sadnja drveća tamo gdje su šume nedavno iskrčene, a prirodna regeneracija uključuje odgovorno upravljanje šumama kako bi se čitav ekosustav oporavio. Prirodna obnova šuma ima malo neželjenih posljedica, a pruža velik potencijal skladištenja ugljika tijekom sljedećih desetljeća. Ako se provede u cijelom svijetu, prirodna obnova šuma mogla bi uhvatiti do 70 milijardi tona ugljika u biljkama i tlu do 2050. što je otprilike količina ugljikova dioksida koju emitiramo u 7 godina korištenjem fosilnih goriva!

Šume su „generatori“ čistog zraka i čuvari prirodnih vodotoka, pružaju mogućnosti rekreacije, hranu, te ostala dobra i usluge ekosustava. Šume također povezuju ljude s prirodom i igraju važnu ulogu u kulturi i opstanku nekih autohtonih naroda. One su ključan dio kruženja ugljika u prirodi i mogu pomoći u smanjenju utjecaja klimatskih promjena diljem svijeta. Šume apsorbiraju ugljik dok rastu, djelujući kao „banka“ za skladištenje ugljika koja pomaže u kompenzaciji emisija fosilnih goriva. Urbane šume, kao što su parkovi, vrtovi i rezervati prirode, osiguravaju važne koristi gradovima. Sadnja drveća može pomoći u ublažavanju klimatskih utjecaja poput visokih temperatura, toplinskih otoka, otjecanja vode i poplava. Stoga se uključite u borbu protiv klimatskih promjena – posadite drvo!