
Vladimir
Prvi odstrel ispratila sa suzama radosnicama
ANKICA JOSIPOVIĆ IZ DOLJANACA MEĐU RIJETKIM ŽENAMA LOVCIMA U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI -
POŽEGA - Cijeli život okružena lovcima i lovačkim pričama Ankica Josipović iz Doljanaca i sama je na kraju odlučila postati lovkinjom. Iako je u Požeško-slavonskoj županiji među rijetkim ženama lovcima to je ne zabrinjava jer mirna i sigurna ruka uz odličan vid, osigurali su joj dobar status među lovcima.
- Moj je muž bio lovac, a njegovim su stopama krenuli najprije jedan pa drugi sin pa eto i treći sin. Cijela je obitelj u lovcima pa je vjerojatno odakle i moja ljubav prema lovstvu. Kako sam godina tim okružena pomislila sam da bi bilo zgodno da i ja krenem u te vode i eto me lovkinja sam već punih osam godina - kaže naša sugovornica dodajući kako je zapravo najviše privlači druženje s prirodom te ljubav prema životinjama.
- Ma nije točno da mi samo odstreljujemo divljač. Mi se o njoj skrbimo. Kad je loša zima i jako hladno redovito idemo u lovišta i hranimo divljač. Malo ljudi to radi, samo mi lovci - kaže naša sugovornica.
Ona se doznajemo dalje dobro uklopila jer je iza nje 30-ak godina života s lovcima. To su prihvatili i mještani u selu pa se više nitko ne čudi. - Ponekad se više čude lovci kada dođem na neke skupštine i sastanke, Volim lov i mislim da sam solidna lovkinja. U lovištu imamo sve vrste divljači. Meni je posebno draga srneća divljač pa ne idem u lov na nju. Nikada ništa nisam odstrijelila kada je riječ o srnećoj divljači. Možda zato što smo svojedobno kod kuće imali srnu. Bila je mala i ozlijeđena i mi smo je othranili. Dosta dugo je bila kod nas i na kraju je završila u prirodi - kaže dalje naša sugovornica dodajući kako je zato najviše odstrijelila divljih svinja. Iako je svojedobno plašila pucnjava i nije voljela lovačko oružje danas bez problema održava svoju pušku a ni pucnjava joj ne stvara probleme. Svog prvog lova i danas se sjeća.
- Nisam uzela pušku u ruke dok nisam položila lovački ispit. Ispočetka sam voljela da budem sama na čeki i da sama pucam kako nitko ne bi vidio ono što sam napravila. Bilo je tu svega pa i suza. Najviše suza je ipak bilo kada sam prvi put odstrijelila divlju svinju. Bila sam stvarno sretna jer sam uspjela. Ma mi žene možemo sve - kroz smijeh zaključuje Ankica Josipović.
V. Re.
Skeptični radnici i vlasnici OPG-a
POMOĆNICA MINISTRA RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA TATJANA DALIĆ GOVORILA O SEZONSKOM ZAPOŠLJAVANJU U POLJOPRIVREDI -
POŽEGA - Poljoprivredno savjetodavna služba Požeško-slavonske županije organizirala je predavanje na temu "Sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi" a temu je izlagala Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava.
Novi pravilnik o sezonskom zapošljavanju u poljoprivredi koji ovih dana stupa na snagu trebao bi dati novi poticaj sezonskom zapošljavanju, ali i unijeti više reda na ovom području.
- Svi oni koji kroz sezonski posao žele poboljšati kućni budžet bilo da se radi o umirovljenicima, domaćicama, studentima ili nezaposlenima koji u Zavodima za zapošljavanje čekaju posao, sada će moći zasnovati dnevni ugovor o radu, te neće izgubiti do sada stečena prava odnosno neće biti brisani s evidencije Zavoda niti će izgubiti mirovinu. Pravilnik dozvoljava rad do 90 dana i to vrijeme može biti upisano u knjižicu kao radni staž - rekla je Dalić
S druge strane novi će pravilnik dodala je Dalić i vlasnicima obiteljskih gospodarstava u poljoprivredi, omogućiti da imaju jeftiniju radnu snagu, odnosno da sezoncima plate isključivo ono što su oni odradili.
- Neće se više događati da vlasnici OPG-a sezoncima moraju platiti ono vrijeme kada ovi nisu u mogućnosti da rade. Primjerice ako je u mjesec dana bilo 15 kišnih dana i ti su se dani plaćali. Sada se ugovor sklapa za svaki dan i prema tome nema plaćanja ako se nije radilo - rekla je dalje Dalić.
Prema novom pravilniku dio poljoprivrednika je ipak skeptičan. Prema riječima Josipa Jaroša iz Rajsavca koji se bavi proizvodnjom duhana s novim će pravilnikom biti zakinuti i potencijalni sezonci u poljoprivredi, ali i svi oni kojima trebaju sezonski radnici.
Sličnog je mišljenja i Nevenka Štimac koja se također bavi proizvodnjom duhana. Po njoj sada će nezadovoljni biti sezonski radnici pa će i oni teže dolaziti do sezonaca da im rade u poljoprivredi. Njihova iskustva govore da su sezonci u berbi duhana dobivali dnevnicu oko 150 kuna i za manji iznos oni će teško naći radnike. S druge strane oni nisu u mogućnosti plaćati više uključujući tu plaćanje za mirovinsko i porez.
Prema procjenama Ministarstva poljoprivrede na sezonskim poslovima u poljoprivredi radi oko sto tisuća osoba.
V. Re.
Metodologiju rada s učenicima proučavat će u engleskim školama
SREDNJOŠKOLSKI PROFESORI DOBILI 32.000 EURA ZA EDUKACIJU -
POŽEGA - Profesori, njih 13 iz požeške Tehničke škole i dvoje iz Poljoprivredno-prehrambene škole bit će prvi nastavnici iz Požeško–slavonske županije koji će se imati prilike upoznati s metodologijom rada u srednjim školama u Velikoj Britaniji. Naime, projekt Tehničke škole kojoj je partner bila Poljoprivredna škola na temu „Poboljšanje i usporedba postojećih metoda poučavanja s metodama poučavanja u Velikoj Britaniji“ prošao je na natječaju Agencije za mobilnost i programe EU kao četvrti po kvaliteti među 20 prijavljenih za što su dobili 32.000 eura. Taj novac iskoristit će za sedmodnevni boravak u engleskom Plymouthu sredinom listopada.
Projekt je za školu napravio prof. Zoran Galić koji je objasnio da u Velikoj Britaniji strukovne škole nisu organizirane kao kod nas. A osim načina poučavanja, dodao je, žele upoznati i način odnosa profesora prema učenicima i po pitanju različitih rasa i vjeroispovijesti. - Želimo proširiti vidike svojih znanja, a po povratku nastavnici će svoja novostečena znanja prenijeti u školu te to prezentirati kroz pokazne satove – kazao je prof. Galić.
Ravnatelj škole Vedran Neferović izrazio je zadovoljstvo što se pola nastavnog kadra, njih oko 30, javilo da želi sudjelovati u ovom projektu. - Mi ćemo se i dalje prijavljivati sa svojim projektima za mobilnost, ne samo nastavnika nego i učenika. Već od ove jeseni počet ćemo s priprema učenika za taj projekt – najavio je Neferović. (a.t.)Nitko nema pravo ubiti začeti ljudski život
POČELO PRIKUPLJANJE POTPISA PROTIV ZAKONA O POMOGNUTOJ OPLODNJI -
U svim župama Požeške biskupije počelo je 24. lipnja prikupljanje potpisa potpore Zahtjevu Prezbiterskog vijeća Požeške biskupije i crkvenih udruga dužnosnicima zakonodavne i izvršne vlasti u Republici Hrvatskoj glede Prijedloga Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji. Potpisi će se prikupljati do 1. srpnja.
U zahtjevu se među ostalim upozorava da neki javni dužnosnici nastupaju selektivno i nedemokratski, nazivajući argumentirane stavove velikog broja hrvatskih građana svjetonazorskim.
– Tražimo da predlagatelj zakona i zastupnici u Hrvatskom saboru, bez obzira na stranačku pripadnost, u daljnjoj raspravi o navedenom zakonu s većom demokratskom otvorenošću saslušaju i prihvate mišljenje struke i građana o važnim i osjetljivim pitanjima ljudskog života kako bi se opravdane izmjene ugradile u zakon da bi on služio općem dobru – poručuje se u Zahtjevu.
Isto tako u njemu se upozorava da se najveći broj znanstvenika u svijetu i kod nas slaže da ljudski život počinje začećem.
– Na temelju toga tražimo da Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji svakom začetom ljudskom biću prizna neotuđiva prava koja mu jamče relevantni dokumenti međunarodne zajednice i hrvatske države, među kojima je Opća deklaracija o ljudskim pravima, Europska konvencija o ljudskim pravima, Konvencija o pravima djeteta, Ustav Republike Hrvatske, Obiteljski zakon Republike Hrvatske i Zakon o suzbijanju diskriminacije. Smatramo da Zakon o pomognutoj oplodnji ni zbog kojih razloga ne smije odstupiti od načela navedenih u spomenutim dokumentima i treba zajamčiti potpunu zaštitu prava na život svakog začetog ljudskog bića. To pravo utemeljeno je u etičkim načelima civiliziranog društva – ističe se u zahtjevu čijim je potpisnicima nedopustivo da se zamrzavanje većeg broja ljudskih zametaka opravdava liječenjem neplodnih žena.
Dodaju da nitko nema pravo izložiti smrtnoj opasnosti ili predati u smrt određeni broj začetih ljudskih života da bi se rodio drugi život.
– Smatramo neprihvatljivim stvaranje ljudskog zametka spajanjem sa spolnim stanicama zamjenskog roditelja i izvan obiteljskog okružja. Ne može nitko zbog bilo kojeg interesa oduzeti pravo bilo kojem ljudskom biću na naravno začeće u braku muškarca i žene, na oca i majku, na život i rast u obitelji – upozoravaju potpisnici zahtjeva dodajući da povijest svjedoči da kultura koja ne štiti najslabije članove društva i ne poštuje temeljna moralna načela nema budućnosti.
Prikupljeni potpisi uputit će se Hrvatskom Saboru.
Zoran Špoler treći
SAMOSTREL: 17. CROATIA CUP -
JASTREBARSKO - Proteklog vikenda u mjestu Bratina kod Jastrebarskog, u krugu Kraš Eko-Parka, održan je 17. Croatia Cup u gađanju samostrelom field. Na natjecanju su nastupili strijelci iz 5 država, a ovo je za hrvatske strijelce bilo prvo izborno natjecanje za Svjetsko prvenstvo. Na žalost vremenski uvjeti nisu bili skloni strijelcima, zbog jakog vjetra samo jedan muškarac (Andrej Krstinić) i jedna žena (Sanja Komar) uspjeli su postići po jednu normu.
Ekipa Građanskog streljačkog društva "Požega 1871" u sastavu Krunoslav Vukelić, Jovica Malbašić i Zoran Špoler zauzela je 4. mjesto u ekipnoj konkurenciji, 10 krugova nedostajalo je do postolja. No, na pobjedničko postolje popeo se u pojedinačnoj konkurenciji Zoran Špoler osvojivši 3. mjesto iza Krstinića i Nijemca Markusa Lucka. Iako je u finale Špoler ušao kao drugoplasirani sa 3 kruga prednosti, prednost se istopila već u prva dva finalna hica. Nakon 10 finalnih hitaca Luck i Špoler bili su potpuno poravnati pa su gađali i dodatni hitac u kojemu je Špoler pogodio osmicu, a Luck devetku.
Krunoslav Vukelić zauzeo je 10., a Jovica Malbašić 11. mjesto u muškoj konkurenciji.
Slijedeći nastup samostreličari će imati za dva tjedna na Svjetskom Kupu u Češkoj, a putovati će samo članovi hrvatske reprezentacije među kojima je i Zoran Špoler.
Osvojili maksimalnih 90 bodova u prvenstvu
JUNIORI PAPUKA IZ VELIKE UVJERLJIVO NAJBOLJI -
Juniori NK "Papuka" u natjecanju 1. ŽNL- Požeško-slavonske županije na kraju prvenstvene sezone 2011/2012. godine uvjerljivo su osvojili prvo mjesto s maksimalnih 90 bodova. Iz 30 susreta ostvarili su sve pobjede. S izvrsnom gol razlikom: 282:19. Drugoplasirani Kamen iz Vetova su ostavili za 13, a trećeplasirano Dinamo iz Vidovaca za čak 31 bod. Svaka čast na ovakvio sjajnom ostvarenju, jer ovakvu višegodišnju dominaciju Veličana u juniorskoj konkurenciji nismo imali. Otkad su se uključili tj. ponovno pokrenuli NK “Papuk” tri godine za redom su najbolji, te ne znaju za poraz. Samo se pojedini klubovi mogu pohvaliti da su uspjeli bar odigrati nerješeno protiv njih (Jakšić, Kamen iz Vetova). Međutim da ti rezultati nisu baš slučajni sigurno je najzaslužniji i trener Papuka Damir Bognar. - Prvo zahvalio bi igračima jer oni su ti koji su ostvarili na terenu ono što uporno vježbamo na trenizima. Sve su to odlićni mladići koji mi igraju već i za seniore. U narednoj sezoni očekujem da ćemo biti među tri najbolje ekipe i boriti se za sam vrh ljestvice. Kvaliteta nije upitna samo trebamo dalje nastaviti s radom kao do sada i dobri rezultati sigurno neće izostati. U radu s juniorima i seniorima, pomagali su mi: Ivica Banović i Damir Uremović – kaže trener Damir Bognar.
U Papuku se radi i s mlađim i starijim pionirima koji se uspješno natječu u 1. kvalitetnoj nogometnoj ligi mladeži. Mlađi pioniri zauzeli su četvrto mjesto s 43 boda. Iz 25 utakmica: 14 su pobijedili, 1 odigrali nerješeno i pretrpjeli 10 poraza, s gol razlikom: 70:55. - Ispred nas su bili samo Osijek, Cibalia i Slavonija iz Požege. Posebno me veseli što smo iza sebe ostavili Marsoniu iz Slav. Broda koja je završila na petom mjestu. Mlađe pionire je vodio i s njima radio iskusni trener Ivica Pejnović. Moram istaknuti da isti uspješno vodi i Školu nogometa, koju trenutno pohađaju najmlađi igrači (limači i početnici). Oni nisu uključeni u natjecateljski dio, ali moramo biti zadovoljni s njihovim odzivom. S rezultatima i plasmanom starijih pionira također u potpunosti možemo biti zadovoljni. Jer iz 25 susreta ostvarili su: 14 pobjeda, 1 nerješenu i 10 poraza, uz dobru gol razliku 65:46. Završili su na četvrtom mjestu, a ispred njih su bili samo veći priznati nogometni centri prvi Osijek, druga Cibalia i treća Marsonia – ističe Damir Bognar koji hvali trenera starijih pionira, brata Dalibora Bognara.
- Nakon lošijeg jesenskog dijela, odličnim igrama i pobjedama u proljetnom dijelu prvenstva, kada smo sve utakmice pobijedili, te samo poraženi od objektivno boljih Osijeka i Cibalie, pokazali su da im je forma u uzlaznoj putanji. Što mi je posebno drago jer je tu riječ o igračima rođenim 1997. godine. Riječ je o igračima na koje u sljedećoj sezoni najozbiljnije računam za juniorski pogon, na njima je da uspješno zamjene: Marinka Miškića, Ivana Antunovića i druge, koji bi se onda mogli posvetiti samo igrama u seniorima, te pružiti svoj maksimum. Moram istaknuti da smo u mlađim kategorijama postigli rezultate iznad očekivanja. Pogotovo kada smo to ostvarili isključivo zahvaljujući podršci roditelja igrača. Jer treba stalno trenirati (preko zime tri, a na ljeto četiri puta tjedno), te igrati utakmice. Treniranje organiziramo u noćnim satima, kada djeca ne idu u školu. Makar mi je većina igrača iz Velike, i okolnih mjesta, ima ih dosta i s požeške strane. Tako da sva ta putovanja, oprema igrača, mogu isključivo zahvaliti roditeljima igrača. Kod nas nema nikakve članarine već vlada jedan nogometni entuzijazam, te se nadamo da ćemo i u budućnosti uspjeti opstati, pogotovo kad je riječ o mlađim igračima, kod kojih je vidljiva kvaliteta i želja za napredovanjem. Moram pohvaliti i predsjednika kluba profesora Nedeljka Marića koji nam uvijek stoji na usluzi, kao i tajnika Đuru Legca, koji nam pomažu u vođenju ekipe Papuka. Općina Velika također nam osigurava financijska sredstva koliko može. Svi oni ulažu maksimalni napor, da ova nogometna sredina u Velikoj zaista bude na zdravim temeljima, i da nadalje postižemo zapažene rezultate. Jer moramo se osloniti na svoje mlade igrače i na njima graditi budućnost kluba, jer kvaliteta i nadarenost igrača nije upitna” - ističe odlučni trener kluba Damir Bognar.
Jo.B.
|
||||||||
Koncert učenika Glazbene škole
POČELO 11. POŽEŠKO KULTURNO LJETO 2012. -
POŽEGA – Koncertom solista i komornog ansambla učenika Glazbene škole Požega u dvorani Gradskog kazališta započelo je ovogodišnje 11. Požeško kulturno ljeto 2012. kao najplodnije do sada, najavio ga je direktor turističkog ureda Bruno Horvat, na kojemu ćemo ove godine vidjeti čak 17 različitih priredbi. U priredbama će učestvovati preko 500 sudionika, a očekuje se i tri tisuće gledatelja na priredbama.
Ovogodišnje Požeško kulturno ljeto otvorio je požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, koji je najavio skoro pokretanje radova na uređenju Glazbene škole, koja će konačno nakon 40 godina rada dobiti svoje vlastite i primjerene prostorije u zgradi Vatrogasnog doma. Vrlo optimistično je najavio da će 12. Požeško kulturno ljeto započeti opet s Glazbenom školom, ali u novo uređenoj koncertnoj dvorani.
Na koncertu smo mogli poslušati soliste Vanju Majin na trombonu u skladbi Trombonita, Antuna Devčića na gitari koji je izveo Bachove Prelude, Barbaru Kšenek na flauti koja je izvela Jeruzalem, Luciju Ticl na gitari koja je izvela Sakura varijacije i Elizabetu Marjanović na klaviru koja je izvela Chopinov Nocturno. Gitarski kvartet Lucija Ticl, Monika Taborski, Petra Gotal i Iva Šarić izvele su The Harry Lime Theme, a tamburaški kvintet Zlatko Galik, Josip Tkalčec, Filip Radić, Ivan Karadža i Silvestar Knežević odsvirali su Hoćeš li me Slavonijo svojim sinom zvati, Sad kad došla si i Grcevichev Mjesec. Mješoviti zbor uz solistice Luciju Ticl i Evu Sakoman otpjevali su tri skladbe.
Nagradili najbolje učenice računovodstva
DRUŠTVO RAČUNOVOĐA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA POŽEGA -
POŽEGA – Jedno od starijih društava je i Društvo računovođa i financijskih djelatnika Požega koje djeluje os 1958. godine, a u svoj zadatak je stavilo, kaže predsjednik društva mr. sc. Ivan Čolak da promovira struku i nagrađuje izvrsnost kod učenika računovodstvene struke. – Mi stimuliramo učenike Ekonomske škole kada na takmičenju postignu rezultate, kako na županijskom, tako i na regionalnom natjecanju. Svake godine naši učenici odlaze i na državno natjecanje a postižu dobre rezultate. Ove godine tako imamo za dodijeliti četiri nagrade jer su dvije učenice imale jednak broj bodova na trećem mjestu – istakao je Čolak na dodjeli nagrada.
Treće mjesto i novčanu nagradu po 200 kuna dobile su Iva Papac i Izabela Čevapović, za drugo mjesto Kristina Pilaš je dobila 300 kuna a kao najbolja Valentina Kešerin dobila je novčanu nagradu od 500 kuna.
Od početka školovanja računovodstvo me je zanimalo i tako je ostalo do kraja. Drago mi je da sam osvojila prvo mjesto i ovu nagradu, jer nisam očekivala da za nekakav trud koji ostvariš u školi biti neka nagrada a pogotovo novčana. To je vrlo rijetko u današnje vrijeme i to još od struke – istakla je svoju zahvalnost Valentina Kešerin, koja će nastaviti školovanje na Ekonomskom fakultetu u Osijeku u struci.
- Prije smo imali daleko više učenika na natjecanjima iz računovodstva kao stručnog predmeta, a sada je to izostalo, jer uvođenjem mature koja traži samo znanje iz općih predmeta učenici se ne pripremaju iz stručnih predmeta. Nemaju više ni vremena za to, jer se pripremaju za državnu maturu i nemaju veliku motivaciju za stručne predmete. Ove učenice vodila sam od prvog razreda – rekla je Vesna Perlić, mentorica iz računovodstva.
Društvo računovođa i financijskih djelatnika Požega ima 260 članova, a za svoje članove organizira dodatne edukacije, seminare o novinama u računovodstvu, te radionice o pojedinim zakonskim izmjenama, ističe Sunčica Bajić, članica IO društva. Broj članova stagnira jer nema više velikih tvrtki, a nekada su i tvrtke bili članovi društva.
Stočarstvo i proizvodnja mlijeka nestaje
UDRUGA UZGAJATELJA SIMENTALSKOG GOVEDA UPOZORAVA -
IZOSTALA PODRŠKA SABORSKIH ZASTUPNIKA, ŽUPANIJE I GRADONAČELNIKA
KUTJEVO – Svaki dan 15 poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj prestaje se baviti proizvodnjom mlijeka. Na ovaj desetgodišnji negativan trend koji je prisutan i u Požeško-slavonskoj županiji upozoravaju iz Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine.
Ovaj podatak zabrinjavajući je utoliko više što se u Požeško-slavonskoj županiji danas proizvodi tek 17 i pol milijuna litara mlijeka na godinu dok su stvarni potencijali 40 milijuna litara.
Najveći problemi su smanjenje cijena mlijeka, ogromni dugovi od gotovo 8 milijuna neisplaćenih kuna za predano mlijeko proizvođačima iz ove Županije, te izostanak državnih poticaja. - Jako teško se pokrivamo i ne znam do kada ćemo tako izdržati. Prodajemo stoku da bi preživjeli. Cijena mlijeka u odnosu na prošlu godinu manja za 1,20 kn, a uz to već šest mjeseci radimo bez ijedne kune poticaja - kaže predsjednik Udruge Tomislav Majetić.
Kako bi pokušali naći rješenje za ovu, sada već bezizlaznu situaciju požeški će mljekari zatražiti sastanak sa predstavnicima lokalnih i državnih tijela, te s otkupljivačima jer u suprotnom i dalje ćemo biti svjedoci još jednog hrvatskog apsurda o sve većem uvozu mlijeka dok istovremeno hrvatski mljekari grcaju u dugovima i stavljaju ključ u bravu svojih staja.
Ostali bez podrške Saborskih zastupnika
Na taj sastanak su pozvali sve Saborske zastupnike, župana, gradonačelnike i načelnike općina, odgovorne iz Poljoprivredne agencije i Poljoprivredne komore, te predstavnike otkupljivača, Vindije, Dukata i Mljekare BiZ.
Očekuju od njih da zajedničkim naporima povećaju stočarstvo na ovom području, koje može kao u Austriji angažirati veliki broj radno aktivnog stanovništva, smanjiti nezaposlenost i znatno povećati prihode od te grane. Također uz povećanje stočarstva dolazi i povećanje proizvodnje mlijeka, koje još uvijek u velikoj mjeri uvozimo, a opet primjer Austrije koja je izvoznik mlijeka. Mi imamo daleko bolje uvjete za razvoj stočarstva i mljekarstva a to zapostavljamo.
No razočarani su bili u Udruzi Simentalac, jer im na zajednički sastanak nije došao niti jedan Saborski zastupnik s područja županije, nitko iz Požeško-slavonske županije, niti jedan gradonačelnik, a odazvali su se jedino načelnici općina Jakšić, Kaptol i Brestovac. Od otkupljivača se odazvala Vindija i Mljekara BiZ.
Kroz eko-etno turizam želi pomoći svome kraju
POVRATNICA IZ NJEMAČKE OBNAVLJA STARI MLIN NA ORLJAVI -
BRODSKI DRENOVAC - Posljednjih nekoliko godina Ljiljana Šoh i njen suprug Ivan Ložnar intenzivno obnavljaju stari mlin na Orljavi u Brodskom Drenovcu. Ova neobična priča početak 'vuče' iz sjećanja na veselo Ljiljanino djetinjstvo provedeno u mlinu u nedalekoj Ratkovici a koje nije izblijedjelo ni nakon 40 godina koje je proživjela u Njemačkoj. Upravo zbog toga, kada je čula da se prodaje poznati 'Ćosin mlin', odlučila ga je pogledati. – Godinama sam u Njemačkoj sanjala vodu i spojene kuće a onda mi je jedna žena pokazala fotografiju mlina obitelji Ćosić i ja sam odmah znala 'da je to to'. Mlin smo kupili 2003.godine dok smo još stalno živjeli u Njemačkoj a želja nam je bila postepeno mu vratiti sjaj od prije stotinu godina jer je šteta da nešto što je povijest ovog kraja propada – kazala je Ljiljana.
Iako zbog posla i djece još povremeno odlazi u Njemačku, Ljiljana većinu vremena posljednjih godina sa suprugom provede u mlinu. Obzirom da deset godina nije bio u funkciji niti nastanjen, najprije je valjalo očistiti velike količine krša unutar nekoliko zgrada koje pripadaju gospodarstvu a potom urediti i zapušteni okoliš.
– Prije dvije godine prihvatili smo se i ekološke poljoprivredne proizvodnje pa za sada sijemo ječam, zob, proso i heljdu. Jedna od zgrada uređena je tako da u nju možemo primati izletnike i turiste i počastiti ih domaćim specijalitetima ovog kraja, dok bi dvoranu u potkrovlju željeli koristiti za održavanje ekoloških radionica i drugih skupova – rekla je Ljiljana. Svoj stari obiteljski mlin u Ratkovici, dodala je, također nije zaboravila. Tamo će biti uređeni smještajni kapaciteti za izletnike i turiste koji će čamcima moći poći na dva kilometra dugi 'rafting Orljavom' do Čosinog mlina. Osim za uživanje u njenoj ljepoti, Ljiljana Orljavu namjerava iskoristiti i za proizvodnju struje. Dio dokumentacije za mini elektranu već je prikupljen a nedavno je zatražena i lokacijska dozvola za gradnju.
– Želimo se ovdje baviti eko-etno turizmom i tako pomoći razvoju ovog kraja. Naravno, bit će to i naš stalni dom. Tik uz obalu kraj mlina napravit ćemo malu terasu odakle ćemo moći gledati rijeku kako teče što sam još od djetinjstva posebno voljela – rekla je Ljiljana. (v.m.)