UDRUGA VINOTA USPJEŠNO ORGANIZIRALA DVODNEVNI FESTIVAL GRAŠEVINE I PJESME  -

KUTJEVO – Od kako je prije tri godine Udruga Glazbeni festival Zlatne žice Slavonije organizaciju festivala prenijela u Kutjevo, ove godine festival je dosegao svoju pravu veličinu i značaj. Od ove godine Festival graševine i pjesme organizira se u sklopu Svjetskog festivala graševine koji se kao manifestacija koja slavi graševinu organizira dugi niz godina, a logično proširenje manifestacije bilo je uključivanje pjesme. Stoga je novo formirana Udruga Vinota (vino i nota) Festival graševine i pjesme organizirala kao dvodnevnu manifestaciju u terminu 31. svibnja i 1. lipnja, koji će biti i ubuduće rezerviran za ovu manifestaciju. No ove godine, treće po redu, a ne kaže se bez veze treća sreća, ovaj festival je dobio svoje prave dimenzije, opravdao u potpunosti svoje postojanje, donio niz novih pjesama najpoznatijih pjevača i tamburaških sastava, novu vinsku kraljicu i princezu, najviše folklora i kulturno umjetničkih društava, najviše vinara do sada, najviše izlagača, najbolju ugostiteljsku ponudu do sada ali što je najvažnije i najviše gostiju što ih je Kutjevo vidjelo do sada. U dvije festivalske večeri i dva dana popratnih manifestacija po riječima predsjednika Vinote, Gorana Šutala, preko deset tisuća posjetitelja.

Najveći dio manifestacija bio je organiziran ispred poznatog Kutjevačkog dvorca, te u perivoju oko dvorca, ali i na drugim lokacijama u gradu, a kako kaže zadovoljni Goran Šutalo, nije bilo niti jednog vinskog podruma koji nije imao brojne posjetitelje, što ovoj manifestaciji u konačnici i daje pravi smisao. Dovesti tisuće gostiju vinarima, koji i jesu idejni začetnici svega, u njihove podrume, na kućni prag gdje mogu prodati svoje visoko kvalitetne proizvode, te potreban marketing kutjevačkom vinogorju.

Međunarodni simpozij o graševini

Da nije bilo samo pjesama i vina, nego i ozbiljnih tema, organiziran je i Međunarodni simpozij o graševini na kojemu su u kutjevačkoj Kino dvorani učešće sa svojim stručnim radovima imali poznati akademici i znanstvenici. Za simpozij su bili zaduženi dr. Branko Mihalj, kutjevački vinar, i akademik Franjo Tomić koji je bio glavni moderator simpozija, a svoje radove izlagali su akademik Slavko Matić „Utjecaj šuma Krndije na graševinu“ koji tvrdi da uspjeh uzgoja graševine leži upravo u tome što se sadi na obroncima koji su tisućama godina bili šuma, a okolne šume utječu i na mikro klimu koja pogoduje graševini. Poljoprivredni fakultet iz Osijeka posebno je obradio temu „Graševine Slavonije“, dr. Drago Šubarić temu „Graševina kao hrana“, Medicinski fakultet iz Osijeka temu „Graševina kao lijek“, Zavod za vinarstvo i vinogradarstvo iznio je „Statistike o graševini“, prof. dr. sc. Mladen Boban s Medicinskog fakulteta u Splitu temu „Macerirana graševina – ekoporoizvodnja – mogućnosti“, prof. dr. sc. Edi Maletić temu „Klonska selekcija graševine“, dr. sc. Domagoj Jamičić temu „Geologija Krndije“ i prof. dr. Dragutin Faletar temu „Zemljopisni geološki pristup“.

Bogata festivalska povorka otvara festival

Festival po tradiciji otvara festivalska povorka koja se kreće ulicama grada Kutjeva, a sačinjavaju je konjanici, konjske zaprege, kutjevačke kulturne udruge, folklorna društva, a povorku je predvodila kočija s posebnim gostom, ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom i kutjevačkim gradonačelnikom Ivicom Nikolićem. Uz jahače i zaprege Konjičke udruge iz Pleternice, ulicama je svirala Puhačka glazba Kutjevo, Povijesna postrojba sv. Grgur Požega, a u svojim nošnjama pjesme i plesove prikazali su KUD Poljadija Grabarje, KUD Bektež, KUD Tkanica Alilovci, KUD Ivo Čakalić Kaptol, KUD Orljava Pleternica, KUD Zavičajna udruga Rama Pleternica, Češka beseda Bjeliševac, Češka beseda Kaptol, KUD Hrvoje Vukčić Hrvatinić Velika, i starogradska pjevačka skupina Slavča iz Nove Gradiške.

Izabrana nova vinska kraljica

Jelena Budimir koja je zastupala Vinariju Tandara nova je vinska kraljica, koja će tu titulu nositi slijedeću godinu dana i sudjelovati na svim vinskim manifestacijama te u promociji vina i kutjevačkog vinogorja u zemlji i inozemstvu. Nju je po odluci žirija uz ljepotu krasilo i odlično poznavanje svoga kraja, poznavanje vina i vinogorja, poznavanje vinske kuće Tandara koju je zastupala, te pravilno otvaranje butelje i degustacija vina, te ocjenjivanje vina koje je degustirala. Njene pratilje ili vinske princeze postale su Tatjana Kukić iz vinarije Enjingi i Mellani Kordiš iz vinarije Krauthaker. Natjecale su se još Josipa Aleksić iz vinarije Galić, Barbara Botički vinarija Adžić, Dragana Ilić vinarija Pavić, Katarina Kustić vinarija Perak i Nikolina Mudri vinarija Markota. Kandidatkinje su u nekoliko navrata izlazile pred žiri u raznim kreacijama, te odgovarale na pitanja žirija. Kraljica i princeze dobile su krune Zlatarne Došen, te brojne poklone sponzora, a vinska kraljica dobila je vinsku inox cisternu od Obrtničke komore Požeško-slavonske županije.

Dodjela šampionskih titula za graševinu

U sklopu Festivala graševine održava se i međunarodno ocjenjivanje vina sorte graševina na koje je pristiglo 150 uzoraka iz cijelog kontinentalnog dijela Hrvatske te Slovenije i Mađarske. Ocjenjivanje je provedeno u tri kategorije, mlada graševina berbe 2012., graševina starijih godišta i predikatna graševina. Na festivalskoj pozornici uručena su tri šampionska Priznanja, četiri Velike zlatne medalje i 40 zlatnih medalja za najbolje graševine. Šampion mlade graševine postala je najbolje ocjenjena graševina Kutjeva d.d. berbe 2012., šampion graševina starijih godišta Vinarije Krauthaker, a šampion predikatne graševine Kutjevo d.d. za ledeno vino graševina berba 2009. g. Velike zlatne medalje dodijeljene su graševinama Kutjeva d.d. i Vinariji Galić.

Promocije albuma i spotova

Festival je uvijek i prilika da pjevači i tamburaški sastavi promoviraju svoje nove pjesme, spotove i albume. Tako su naš najpoznatiji ženski tamburaški sastav Garavuše promovirale svoj novi album „Dame biraju“ koji je dobio ime po istoimenom hitu. Album su promovirale u Vinoteci i kušaonici „Kolijevka graševine“ vinarije Čamak. Nakon nekoliko izvedenih pjesama pred zaista brojnom publikom i prijateljima Garavuše su sve goste počastile biranim slavonskim specijalitetima, a poznati kulenar Vjenceslav Hruška je promovirao svoj kulen iz nove serije 2012. godine.

Novu pjesmu koju su pripremili za kutjevački festival promovirala je Ivana Banfić koju pjeva u duetu s Osmanom Hadžićem „Zalijepljeni“.

Svoje spotove za ovogodišnje festivalske pjesme premijerno je prikazao Šima Jovanovac „ Treba mi ruka tvoja“ i požeški Tamburaški sastav Bisernica za pjesmu Rođendan.

Festivalske večeri s 40 novih pjesma

Prvu festivalsku večer unatoč kiši popratilo je rekordno do sada gledatelja, a čuli smo 20 novih pjesama koje su izveli TS Bisernica, Trio Gušt, Antonija Šola, Berny feat i Taz Soldo, Marko Kraljević, Bosutski Bećari, Mario Nikolić i Kristina Simonji, Ivana Banfić i Osman Hadžić, Željko Golik, Neda Parmać, Castrum i Stanko Šarić, TS Gazde, Ivan Zak i Begini, Fijaker, Najbolji hrvatski tamburaši, TS Sinovi ravnice, Slavonia band, Mirko Švenda Žiga, Mejaši i Miroslav Škoro.

Druga festivalska večer donijela je također 20 novih pjesama, a nastupili su Ringišpil i Garavuše, TS Ravnica, TS Širok šor, TS Patria, TS Žute dunje, TS Šarmeri, Ana Baketarić, TS Kas, Tamburaši za dušu, Stjepan Japarić, TS Dike, TS Veličke legende, Džentlmeni i klapa Godimenti, Vlado Bašić, Goran Grgić i Tamburaši za dušu, Tambura band, TS Vranac, Tamburaši slavonske krvi, Igor Delač i Šima Jovanovac.

OČAJNI DJELATNICI SOUNDSETA POŽEGA UPUTILI PISMO JAVNOSTI  -

Djelatnici nekadašnjeg Županijskog radija Požega, danas Soundset Požege uputili su pismo javnosti u kojem ukazuju na svoju bezizlaznu situaciju

POŽEGA - Od 2010. godine smo dio Soundset korporacije, radijske mreže u vlasništvu Cratis retisa, na čijem je čelu predsjednik Uprave Josip Majher. U vlasništvu ima 51% radija. I tu počinju naši problemi. Radio s nekada 16 zaposlenih i redovitim plaćama danas ima pet zaposlenika koji za svoj rad ne primaju plaću od siječnja 2013., a za studeni je isplaćena u obliku pozajmice. Direktor radija Srđan Hasić Vuđan, koji je ujedno direktor i Soundset Broda rekao ja da nam plaću nema namjeru isplatiti zbog čega smo se uknjižili u FINI. Djelatnike radija iscrpljuje se do maksimuma. Godišnji odmor dobivamo „na kapaljku“, bez rješenja i svake godine većini djelatnika po nekoliko dana godišnjeg propadne. To je prema direktorovim riječima mjerilo da smo odani firmi u kojoj radimo – kaže se u pismo u kojem se dalje navodi da svatko tko se usudi pitati za plaću postaje neprijatelji br.1.

- Uništena nam je egzistencija kao i egzistencija članova naših obitelji. Uništeno je i naše ljudsko dostojanstvo. Uništen je radio koji postoji više od 30 godina. Konstantno slušamo direktorove laži o planovima A i B, nad nama se provodi mobbing, a osim fizičkog na djelu je i psihičko iscrpljivanje djelatnika te zastrašivanje. Tu je zadaću dobila i provodi ju koordinatorica Soundset radijske grupe Dina Bralić. Na sastanku održanom u ožujku rekla nam je da moramo raditi bez plaće jer „Je.....ga situacija je takva i gotovo. Novaca je...ga nema i to je tako. Je.... ga ljudi, živimo u Hrvatskoj“. Zaprijetila je da ne pomišljamo na obraćanje bilo kojim nadležnim institucijama jer ćemo imati još više problema i dobiti ključ u bravu – navodi se u pismu.

Djelatnici upozoravaju i na kriminal u marketingu na što su upozoravali direktora Srđana Hasića Vuđana te Josipa Majhera. –Zauzvrat je marketinški djelatnik dobio sporazumni otkaz bez sankcija iako je priznao kriminal veći od 100 tisuća kuna u samo desetak mjeseci. Snimke programa „čudom“ nestaju kako se ne bi ušlo u trag

nepravilnostima. Prema Vijeću za elektroničke medije šalju se izvješća koja odrađuje direktor Srđan Hasić Vuđan. Postoji sumnja da se u posljednje vrijeme uplate koje trebaju doći na Soundset Požegu preusmjeravaju na Cratis retis i Soundset Brod, a naznake postoje da će to biti i s preostalim iznosom iz Fonda za 2012. te s odobrenim sredstvima za 2013. godinu. U programu Soundset Požege od 8. ožujka nema voditelja tako da se emitira samo glazba i vijesti što nikako nije u skladu s županijskom koncesijom koju imamo. Emisije za koje nam je Fond odobrio sredstva se ne proizvode ali će vjerojatno biti lažirane ili će opet pod „čudnim okolnostima“ nestati snimke programa – upozoravaju djelatnici te navode da na radio Brodu, na kojem je direktor također Srđan Hasić Vuđan ljudi rade na crno već gotovo godinu dana, voditeljica i dulje.

- Znamo da smo dio hrvatske svakodnevice. Postali smo dio onih koji rade, a ne primaju plaću, onih čija egzistencija ovisi o još jednom hrvatskom tajkunu. Želimo da hrvatska javnost i naši slušatelji znaju da u Požegi završava još jedna u nizu tužnih hrvatskih priča o radiju kojeg smo voljeli, a koji se gasi – poručuju djelatnici Soundset Požege.

Direktor negira sve navode

- Pismo navodnih djelatnika Soundseta Požega je neistinito, svi navodi su netočni, a za sve to imam dokaze i dokumente – tvrdi Srđan Hasić Vuđan, direktor Soundseta Požega.

Direktor dalje navodi da je se stalno šalju anonimne prijave na nadležne institucije o navodnim nepravilnosti te da po 77 puta one utvrđuju da nepravilnosti nema. – Nekome je očito stalno da tu firmu uruši, ne znam tko je to, ali mi se stalno bavimo dokazivanjem da je sve u redu. Neki dan je bio inspektor rada, drugi puta u šest mjeseci, i utvrdio da se sve oko plaća, lista i godišnjih odmora vodi sukladno zakonu. Prijavili su nas i da smo pronevjerili novac Fonda za pluralizam. Bila su tri nadzora i utvrđeno je da je sve po zakonu odrađeno – kazao je direktor dodajući da je njemu stalno da radio u Požegi opstane, a u prilog tome je naveo da je on osobno kao fizička osoba radio posudio novce.

- Ja pokušavam s tom tvrtkom nešto učiniti, ali pojedincima odgovara da se ta tvrtka uništi – poručio je direktor Srđan Hasić Vuđan.

Djelatnici pak tvrde da je tvrtka dobila novčanu kaznu od inspektora rada.  (A.T.)

U utorak, 4. lipnja 2013. godine oko 12 sati u mjestu Kusonje u ulici Hrvatskih dragovoljaca 29-godišnji vozač teretnog vozila „Mercedes“, osječkih registarskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom i sletio s kolnika u putni kanal. Vozilo je potom udarilo u zemljani nasip i prevrnulo se na bočnu stranu. Protiv 29-godišnjaka slijedi optužni prijedlog.

KREATIVNA BERNARDA CRNKOVIĆ-GAŠPAR BAVI SE OSLIKAVANJEM STAKLA  -

LIPIK – Pakračanka Bernarda Crnković-Gašpar već 15-ak godina oslikava pladnjeve, staklo, boce, vaze, slika i bavi se izradom cvijeća od papira salvetnom „dekupaž“ tehnikom. Članica je Udruge žena Lipik čije članice često organiziraju izložbe diljem Požeško-slavonske županije (Požega, Sirač) i cijele regije.

- Davno sam došla na ideju kreativnog rada jer su mi nedostajali pokloni za bliske prijatelje i rodbinu, a na tržištu već duže vrijeme nema ništa pristojnih cijena, osim onih raznih proizvoda s kineskog tržišta. I počela sam se baviti kreativnim radom u čemu uživam, ali i ljudi oko mene – ističe Crnković – Gašpar naglasivši kako svojim umjetničkim radovima promovira Lipik i svoj zavičaj.

Izložbe na kojima izlaže svoje radove i prodajnog su karaktera, a ona konkurira drugima niskim cijenama jer se oslikano staklo može nabaviti već od 13 pa do 30 kuna, ovisno o veličini, a ljudi ipak najčešće kupuju slike koje kasnije stavljaju na zid i sjete se Lipika i tog dijela Slavonije.

- Oslikavanje se radi u nekoliko faza i procedura traje dva, tri dana dok se ne završi sa sušenjem. Materijal nabavljam u Zagrebu jer tamo postoje specijalizirane trgovine s repromaterijalom, a ovdje kod nas u Pakracu može se eventualno kupiti krep papir. Zahvaljujući internetu i dostavi, život mi je lakši – dodaje Crnković-Gašpar naglasivši da su ljudi sve slabije kupovne moći pa su i njene cijene prilagođene tome i bitno da pokrije troškove materijala dok zarade gotovo da i nema.

Kao i drugim kreativcima, njoj je zadovoljstvo nešto raditi, a teme oslikanih materijala su razne, od cvijeća, životinja pa do pejzaža. Ovisi i koje je godišnje doba, je li vrijeme Božića ili Uskrsa i je li izložba možda tematska kako bi nešto „na brzinu“ naslikala. Sa Udrugom žena Lipik ujesen za Dan Lipika organizirati će još jednu skupnu izložbu.

- Često i Bolnica za specijalnu rehabilitaciju Lipik organizira izložbe pa se uvijek odazovem, a blisko surađujem i s Turističkom zajednicom grada Lipika – zaključila je umjetnica koja svaki dan ne ostavlja bez crte.         S.Kadić

NK SULKOVCI OBILJEŽILI 60 GODINA POSTOJANJA KLUBA  -

SULKOVCI – Prošlog tjedna Nogometni klub Sulkovci obilježio je svoju 60-tu godišnjicu postojanja i aktivnog igranja nogometa u Sulkovcima od 1953. godine. Bila je to prigoda da se okupe svi živući najstariji članovi i osnivači, te generacije nogometaša koje su igrale u ovom za jedan mali sportski klub dugi period. Oni su pisali povijest i razvijali klub kroz godine, uz uspone i padove, kao i kod mnogih sportskih klubova, a danas NK Sulkovci igra u 1. Županijskoj nogometnoj ligi Požeško-slavonskoj. Osnivačima i starijim članovima uručene su prigodne zahvalnice.

Proslavu su uveličali i nogometaši zagrebačkog Dinama koji su doputovali u Sulkovce i odigrali prijateljsku utakmicu. Utakmica je nakon vodstva Dinama od 9 minute u prvom poluvremenu, završila pobjedom Dinama 2:1. Nakon utakmice za sve goste upriličena je svečana večera i druženje za nekoliko generacija nogometaša.

KANIŽLIĆI SE UKLJUČILI U HUMANITARNU AKCIJU MARIJINI OBROCI  -

POŽEGA – Učenici i učitelji požeške OŠ Antun Kanižlić uključili su se u humanitarnu akciju Marijini obroci, koja u afričkim zemljama osigurava za tisuće djece jadan obrok dnevno u školi, koji je počesto jedini obrok za tu siromašnu djecu. Inicijativu je pokrenuo i cijelu školu aktivirao, doslovce digao na noge učenik 5. razreda Fran Lisec. – ovo je sve krenulo kad sam napisao pismo ravnateljici, a nakon što sam pogledao jedan film o Marijinim obrocima. mene je to toliko potaknulo, bilo mi je toliko žao, skoro sam se rasplakao. Napisao sam pismo ravnateljici, ona me pozvala na razgovor i onda je to sve krenulo. razmišljao sam da pokrenemo i sajam, gdje bi prodavali stvari i prikupljali novac. Mi imamo toliko puno stvari koje nam uopće ne trebaju a oni jedva imaju vode, hrane i krov nad glavom. Nisam to mogao gledati i sad je to krenulo. Sad je to došlo do kraja i zadovoljan sam uspjehom. Svaki razred je prikupio novac za bar jedno dijete, a i sada ovdje na sajmu će se još prikupiti. Moje jedino zadovoljstvo je sada što smo mogli nekome pomoći, nadam se da ćemo uspjeti nahraniti bar jedan veći razred, makar stotinu djece da nahranimo – pojasnio je vrlo razgovorljivi Fran Lisec, koji je evo uspio u vrlo ranim godinama organizirati jednu hvale vrijednu humanitarnu akciju za pomoć onima najugroženijima, djeci, svojim vršnjacima koji nemaju tu sreću da žive u okruženju u kojemu imaju sve.

Marijini obroci za sada djeluju na principu da djeci koja pohađaju školu osigura jedan obrok u danu, za koji je potrebno osigurati samo 75 kuna za cijelu školsku godinu, a pomoć se sada upućuje u Malavi i Benin. – Prije nekoliko mjeseci u školi smo vidjeli slike djece u Africi koja čekaju Marijine obroke. taj prizor se ne može zaboraviti, stvara se tuga i nemir u duši a taj nemir vas vuče da nekako pomognete. Djeca su upravo tu dotaknuta u svoje srce i dušu. Željeli su pokazati svoju solidarnost, da pruže pomoć najsiromašnijima. Naša djeca su svojim odricanjem, svojim zalaganjem i molitvom povezala sa djecom iz Marijinih obroka, odvojili kunu i pomogli ovom projektu. Nadam se da će se uključiti i druge škole i možda grad Požega i osigurati tih 75 kuna za jedno dijete koje mu osigurava preživljavanje, jer to je najčešće samo jedini obrok dnevno – istakla je vjeroučiteljica Ana Marija Piršić Glibo.

U školskom dvorištu organizirali su sajam knjiga, igračaka, odjeće i obuće, te ostalih stvari koje su donijeli učenici na prodaju, a sav prihod od prodaje također se uključio u pomoć za marijine obroke.

MLADI POŽEŠKI DIZAČ UTEGA POTUKAO REKORDE  -

POŽEGA – Do sada Požežanima gotovo nepoznati mladić, samozatajni dizač utega Danijel Parac postigao je jedinstveni uspjeh već na početku svoje karijere. On je na nedavno održanom Europskom prvenstvu u dizanju utega koje je održano u Knjaževcu u Srbiji postao europski prvak u kategoriji bench press do 75 kg podigavši 105 kilograma teške utege. Prilikom osvajanja prvog mjesta on je uspio oboriti i čak tri svjetska rekorda u disciplini powerlifting, u kojemu je do sada svjetski rekord podizanja iz čučnja od 190 kg podigao na 200 kg. Srušio je i rekord od 210 kg u mrtvom dizanju podigavši 215 kg, te ukupni svjetski rekord od 505 kg podigavši u tri discipline ukupno 520 kg.

Danijela je po povratku s Europskog natjecanja primio požeški gradonačelnik Zdravko Ronko i čestitao mu na ovom uspjehu. – Danijel je mlad čovjek, Požežanin, kojega smo prepoznali u pravo vrijeme i mladić u kojega smo imali vjeru. Mladić kojega smo bodrili, pomagali i financijski i on je to vratio Požegi na najbolji mogući način. Naporno je vježbao, rezultati su vidljivi. Mi ćemo ga i dalje podržavati jer vjerujemo u njega, mladog čovjeka, vjerujemo u sport – istakao je gradonačelnik Ronko.

- Ovo mi je bilo treće natjecanje, nakon prvenstva Hrvatske i balkanskog prvenstva koje sam sve osvojio. Ovdje sam uspio osvojiti europsku titulu i oboriti tri svjetska rekorda. Uvjeti na natjecanju nisu bili najbolji jer je pod bio mekan, pa su dizači velikih težina padali uslijed vibracija. No ja sam zadovoljan – rekao je zahvalivši gradu Požegi i gradonačelniku na potpori. Slijedeće natjecanje očekuje ga u Bjelovaru na fitfestu te u Virovitici na pozivnom prvenstvu Hrvatske i nekoliko susjednih zemalja.

MJEŠTANI SELA LATINOVAC U ZAJEDNIČKOJ AKCIJI UREĐUJU DRUŠTVENI DOM  -

LATINOVAC - Vijeće srpske nacionalne manjine općine Čaglin zajedno s Mjesnim odborom Latinovac te zakladom Slagalica iz Osijeka prezentiralo je projekt „Kad se naše ruke slože“. Riječ je o projektu uređenja starog društvenog doma za što je financijska potpora u iznosu od 20 tisuća kuna dobivena od zaklade Slagalica. Prema riječima predsjednika vijeća srpske nacionalne manjine za općinu Čaglin Predraga Kustića društveni dom koji je nekada bio okosnica društvenih i kulturnih zbivanja u Latinovcu ali i okolnim naseljima već duže je vrijeme u derutnom stanju.

- Priliku da nešto napravimo vidio sam kada je zaklada „Slagalica“ objavila natječaj. Šteta bi bilo da dom propadne a nekada su se upravo u tom domu svi družili i veselili. U suradnji s općinom Čaglin pokušat ćemo realizirati još jedan zanimljiv projekt. Upravo ćemo u društvenom domu nastojati okupiti sve nacionalne manjine koje žive na području Požeško-slavonske županije kako bi organizirali jednu zajedničku priredbu - naveo je Kustić.

- To je jedan od mnogih projekata odobrenih još lani a usmjereni su prema poboljšanju kvalitete života. Zato je i odobren i vjerujem da će svima biti od koristi. Selo je malo ali rekla bih jedno od rijetkih koje se može pohvaliti ovako aktivnim mještanima. Lani je Zaklada na raspolaganju imalo nešto manje od 800 tisuća kuna koje smo raspodjelili putem javnih natječaja“- rekla je Branka Kaselj, upraviteljica zaklade „Slagalica“.

U akciji su sudjelovali i članovi Udruge antifašista te volonteri iz Bosne i Hercegovine te Grčke. Među volonterima bio je i Samir Herić iz Zavidovića. - Tu u Latinovac dolazim već sedam godina. Ljudi su vrlo gostoljubivi i ugodno nam je. Moram priznati da je to jedan poseban osjećaj kada vidite koliko se ovdašnji stanovnici vesele našem dolasku. Zato nam nije teško ništa napraviti. Vjerujem da će ovaj dom dobro doći i njima ali i nama koji su dolazimo - naveo je Samir.

- U središtu sela nalazi se i stara crkva. Želja nam je i da nju uredimo. Kontaktirali smo i ministarstvo kulture no mi smo premali. No nećemo odustati. Opet ćemo pokušati pronaći partnere i donacije kako bi i nju koliko-toliko uredili - kaže dalje Kustić. U sklopu akcije započelo se s uređenjem jedne prostorije u društvenom domu, a očišćen je i okoliš oko spomenika nevinim žrtvama fašističkog terora u središtu Latinovca. Akcije uređenja bit će nastavljene i idućih mjeseci.

V.Re.

PROSLAVLJENA 14-GODIŠNJICA OSNUTKA  ZAJEDNICE TALIJANA LIPIK  -

LIPIK - U prostorijama Zajednice Talijana Lipik (Comunita degli Italiani di Lipik)) u Multikulturalnom centru u Lipiku ovih je dana svečano. Slavi se 14. godišnjica osnutka i uspješnog rada, a u goste su im došli sunarodnjaci iz Zagreba i Kutine. Prema riječima Aleberta Menegonia, predsjednika zajednice, puno se radi s ciljem i željom okupljanja pripadnika talijanske manjine, očuvanja jezika, običaja i tradicije na području Grada Lipika i susjednih gradova.

 - Rad Zajednice istaknut je na području obrazovanja, kroz učenje materinskog jezika u školama, ali i besplatnim tečajevima za odrasle te nastojanju da talijanski bude drugi odnosno treći strani jezik u školama. Razlog za to smatraju opravdanim zbog višegodišnjeg kontinuiteta učenja talijanskog u školama koji i danas ne jenjava - istaknuo je Menegoni.

Uz suradnju s brojnim ustanovama i udrugama aktivnost članova Zajednice očituje se i kroz posjete brojnim atraktivnim mjestima u Italiji, uređenje svojih prostorija za rad, ali i posredovanjem pri donacijama iz Italije čijom su zaslugom obnavljani brojni objekti na području grada Lipika. U prigodnom programu nastupila su djeca i učenici koji uče talijanski u školi, otvorena je izložba fotografija Putovima naših predaka, a organizirano je i zajedničko druženje i ručak u Vatrogasnom domu Lipik.         S.Kadić

TISKOVNA KONFERENCIJA ŽO SDP   -

POŽEGA – Tiskovnu konferenciju održao je u prostorijama SDP-a Požeško-slavonske županije Vicko Njavro, kandidat za župana ispred koalicije SDP–HSU. U prvom krugu Vicko Njavro je osvojio 9.085 glasova ili 25,13% i ušao u drugi krug s kandidatom Alojzom Tomaševićem koji je osvojio 15.702 glasa ili 43,43%.

Njavro je istakao svoj program u kojem se bori za naklonost birača, te istakao da obećanja koja daje suprotna strana nisu ostvariva, posebno što se tiče legalizacije nelegalno sagrađenih objekata. Istakao je da se vidi tko zapravo radi na zapošljavanju jer najmanju nezaposlenost ima grad Požega od 12%, dok je nezaposlenost na razini županije veća od 30%, veća nego na razini države.

 - Dio sredstava iz EU moguće je dobiti samo preko županije pod uvjetom da imamo zajedništvo na razini grad-županija-vlada RH. Zato glasujte za Vicka Njavru kandidata za župana koalicije SDP-HSU pod rednim brojem 2. A ne želite li blokadu županije, bahatost i rastrošnost, neodgovornost i više od 30% nezaposlenih i lažna obećanja, glasujte za Vicka Njavru kandidata SDP-HSU – zaključio je Njavro iznošenje svog programa i pozvao birače da izađu na glasovanje 02. lipnja.

Na tiskovnoj se obratio i Goran Ribičić, nezavisni kandidat za načelnika općine Čaglin, koji je bio i na listi SDP-a za općinsko Vijeće Čaglina kao nestranačka osoba i ušao kao vijećnik s te liste u Vijeće. On je obavijestio javnost da se nalazi pod velikim pritiskom i prijetnjama nakon toga. – Ja i moje kolege izloženi smo uvredama koje su politički motivirane, i koje su postale konstanta. Međutim te uvrede su prerasle u prijetnje a oni koji su izrekli te prijetnje pokušali su ih i ostvariti. Prijavljeno je policiji, a ja sam podnio i kaznenu prijavu protiv poznate osobe koja mi je osobno prijetila i htjela izvršiti svoje prijetnje. Pitam se do kuda je to preraslo i do kuda to može ići – rekao je Ribičić. Prijetnje su očito krenule jer je u općinskom vijeću pat pozicija 7:7 vijećnika pa se sada nastoji nekoga prevući na suprotnu stranu ( HDZ 4, HNS 4, HSS 3, SDP 3).