TISKOVNA KONFERENCIJA SDP POŽEGA O AKTUALNOJ SITUACIJI U POŽEŠKO-SLAVONSKOM HDZ -

POŽEGA - Potpredsjednik ŽO SDP Požega, prim. dr. sc. Marijan Cesarik održao je tiskovnu konferenciju i prokomentirao aktualnu političku situaciju u Požeško-slavonskom HDZ-u nakon ostavke aktualnog predsjednika HDZ-a Franje Lucića. Samo da napomenemo, ostavka je uslijedila nakon afere pokušaja podmićivanja novinara uz ponudu da ne piše o poslovanju i poslovnim poduhvatima Franje Lucića i njegovih tvrtki. O ostavci, i novo nastaloj situaciji HDZ Požeško-slavonski do sada nije medijima niti javnosti poslao niti priopćenje

- Namjera današnje tiskovne konferencije nije rasprava o predsjedniku Požeško slavonskog HDZ-a koji je, pokazalo se i jedan od nosivih stupova HDZ-a. Ne želimo da poruka ove tiskovne konferencije bude čuđenje za njegova postupanja, niti osuda tih postupanja, mada sada to svi čine, i to upravo oni koji su do sada o svemu tome šutjeli, čak šta više i štitili. Sada se na veliko govori o njegovim nezakonitim postupcima, dok su Policija i Državna odvjetništva na svim razinama šutjeli i time podgrijavali njegovu moć, koja je rasla do te razine da može činiti sve, da može kupiti svakoga, a po onoj narodnoj „za posije“ – ističe Cesarik da je povjerenje građana na izborima pretvoreno u privilegirano pravo na trijumf. Cijela državna vlast mu se poklonila svojim dolaskom i tako još više podgrijavala njegov osjećaj moći.

- A onda je kao grom iz vedra neba, ugrožena sva ta moć, sve se srušilo kao kula od karata. I od tog rušenja, od grude snijega do lavine, ne nazire se kraj. Požeško slavonski HDZ nosi teško breme. Ono je novonastalom situacijom postalo još teže. Nismo ni svjesni koliko. Za izlazak iz ovog bremenitog gliba biti će im potrebno puno mudrosti i snage. I zato je moja namjera na ovoj tiskovnoj konferenciji, poručiti članovima Požeško slavonskog HDZ-a, da u ovom teškom trenutku smognu snage i prevladaju novonastalu situaciju, kako bi na zdravim osnovama doprinijeli boljitku naše Županije – poručuje Cesarik.

Dan ekološkog duga dolazi najranije otkako se vrše mjerenja. To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe i siječemo šume brže nego što se one mogu reproducirati i ponovo izrasti.

     Već 2. kolovoza, najranije otkako se vrše mjerenja, čovječanstvo će iskoristiti godišnje resurse prirode, javlja Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network, GFN), međunarodna istraživačka organizacija koja je prva uvela metodu izračuna ekološkog duga. Emisije ugljika najbrže su rastući faktor prekomjerne potrošnje i ugljični otisak čovječanstva sada čini 60% potražnje čovječanstva od prirode, što zovemo ekološki otisak.

     Dan ekološkog duga označava datum kada godišnja potražnja čovječanstva prema prirodi premašuje ono što Zemlja može regenerirati u toj godini. Pomaknuo se s kraja rujna (mjereno 1997. godine) na 2. kolovoza ove godine, najranije otkako je svijet prvi put ušao u ekološki dug početkom 1970-ih. Drugim riječima, čovječanstvo trenutačno koristi resurse 1,7 puta brže nego što se ekosustavi mogu regenerirati. Dakle, globalno koristimo 1,7 planeta a imamo samo jedan. Troškovi ovog globalnog ekološkog prekomjernog trošenja postaju sve očitiji diljem svijeta, u obliku nestajanja šuma, suša, oskudice vodom, erozije tla, gubitka biološke raznolikosti i nakupljanja ugljičnog dioksida u atmosferi.

     Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, objavljenom u listopadu prošle godine, sve zemlje u našoj regiji žive iznad svojih prirodnih kapaciteta. To dokazuju i podaci GFN-a o ekološkom otisku, koji se mjere u globalnim hektarima (ghe). To je jedinica za mjerenje naših zahtjeva prema Zemlji (ekološki otisak) i sposobnosti Zemlje da udovolji našim zahtjevima (biokapacitet). Slovenija se ističe kao zemlja s najvećim ekološkim otiskom (4,69 gha). Slijedi je Hrvatska (3,78 gha), iza koje su Crna Gora (3,63 gha), Bosna i Hercegovina (3,22 gha) te Srbija (3,1 gha). Dobra je vijest da je u svim zemljama regije ekološki otisak mjeren u 2013. manji u odnosu na 2012. godinu.

     „Dobra vijest je da možemo preokrenuti ovaj poražavajući trend. Naš planet je konačan, ali ljudske mogućnosti nisu. Ako svake godine pomaknemo Dan ekološkog duga za 4,5 dana unazad, do 2050. godine vratili bi se u okvire potrošnje jednog planeta. U WWF-u nastojimo pridonijeti tome sprječavajući uništavanje prirodnih rijeka, unaprjeđujući rad zaštićenih područja, potencirajući dobro gospodarenje šumama i promovirajući održive proizvode iz ribarstva“, ističe Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.

     Prema posljednjim podacima, Hrvatska troši resurse 2,2 planeta. Prvi je put zakoračila u ekološki dug 1997. godine. Naš ekološki otisak čine ugljični dioksid (2,06 gha), obradive površine (0,74 gha), šumski proizvodi (0,38 gha), ribolovna (0,07 gha) i naseljena područja (0,06 gha) te pašnjaci (0,19 gha). Biokapacitet po stanovniku iznosi 2,8 gha.

     Stručnjaci tvrde da bi smanjivanje otpadne hrane za 50% u cijelom svijetu moglo pomaknuti datum Dana ekološkog duga za 11 dana, dok bi ga smanjenje emisija ugljičnog dioksida za 50% pomaknulo za čak 89 dana.

Čak 93% konzumenata vina ističe kako više vole domaća vina, a samo 7% njih svoj je glas dalo vinima koja dolaze iz inozemstva

Vinska smo zemlja pa nas ne treba iznenađivati podatak da ukupno 89,9% građana barem ponekad pije vino. Četvrtina njih (25,8%) vino pije barem jednom tjedno, a samo u posebnim prilikama to čini 23,9% domaćih potrošača. Da vino konzumiraju rijetko navodi 16,2% ispitanika, barem jednom mjesečno ovo piće si priušti njih 14,9%, a da ga konzumiraju svaki dan ističe nemalih 9,1% sudionika istraživanja.Pritom je crno vino popularnije među konzumentima vina s 55,2% udjela, bijelo vino preferira njih 41,1%, a rose je najčešći izbor za 3,8% konzumenata.

 - Malo je kategorija u kojima se potrošački etnocentrizam tako jasno očituje kao u vinu. Naime, čak 93% konzumenata vina ističe kako više vole domaća vina, a samo 7% njih svoj je glas dalo vinima koja dolaze iz inozemstva - navodi Goran Pavlović, glavni urednik magazina Ja TRGOVAC.

Podijelimo li Hrvatsku na vinske regije, vidimo da Dalmacija ima malu prednost pred Slavonijom i Istrom. Naime, da najviše vole piti vino koje dolazi iz Dalmacije navodi trećina konzumenata (33,1%), dok su slavonska vina najdraža za njih 24,6%, a istarska za 23% konzumenata. Potom dolazi Hrvatsko zagorje s 14,6%, dok je na začelju Moslavina s 4,7% udjela.

I na kraju, postavili smo i pitanje gdje hrvatski građani najčešće kupuju vino. Najveći dio njih, ukupno 62,1%, izjavilo je da to čini u trgovini, a značajan je broj i onih (30,2%) koji vino kupuju kod vinara u rinfuzi. U vinoteci, pak, vino kupuje 7,7% konzumenata ovoga pića.

Istraživanje o konzumaciji vina proveli su Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom lipnja 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. 

HRVATSKI CRVENI KRIŽ - GRADSKO DRUŠTVO POŽEGA - 

POŽEGA – Gradsko društvo Crvenog križa Požega najavljuje za slijedeći tjedan, novu, akciju dobrovoljnog darivanja krvi u prostorijama u Osječkoj ulici u Požegi. Akcija će se održati u ponedjeljak 31. srpnja, u utorak 01 kolovoza, i u srijedu 02. kolovoza u vremenu od 10,00 do 18,00 sati (sa pauzom od 14,00 do 14,30 sati).

Iz požeškog Crvenog križa pozivaju sve građane da se odazovu na akciju i poručuju da darovatelj krvi može biti svaki zdravi čovjek od 18 do 65 godina. Darivanje krvi je bezbolan akt koji ne narušava zdravlje davaoca. Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Krv kao lijek je nezamjenjiva.

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA / SOVSKO JEZERO - Šest mladih sova ušara, zaštićenih vrsta ptica, koje su pronađene i spašene tijekom travnja i svibnja ove godine u Kaptolu i Požegi nakon što su ispale iz svojih gnijezda i ostale bez roditelja, provele su dva i pol mjeseca u Azilu za životinje u Ruščici u Brodsko-posavskoj županiji.

 Nakon što su se sove oporavile, narasle i ojačale dovoljno da se mogu vratiti u prirodu djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije uz pomoć mladih čuvara prirode Mateja i Domagoja Poljakovića iz Sovskog Dola danas su ih pustili u njihovo prirodno okruženje na zaštićenom krajobrazu Sovskom jezeru koje je upravo po sovama dobilo ime.

- Ovom prilikom se zahvaljujemo djelatnicima Azila za životinje u Ruščici koji su se brinuli za sove te pomogli da se oporave i vrate u prirodu. Zahvaljujemo i Ivici Vidačiću iz Kaptola i Mandici Tomljenović iz Požege te svim učenicima koji su ih proljetos pronašli i sudjelovali u njihovom spašavanju - istakao je ravnatelj, dr. sc. Ivica Samarđić, nakon puštanja mladih sova u prirodno okruženje.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

ODRŽANA PRVA KOORDINACIJA GRADONAČELNIKA I NAČELNIKA S POŽEŠKO-SLAVONSKIM ŽUPANOM IZVAN ŽUPANIJE -

PAKRAC – Na današnjoj koordinaciji gradonačelnika i načelnika općina s požeško-slavonskim županom Alojzom Tomaševićem, koja je prva nakon lokalnih izbora, ali i prva održana izvan sjedišta županije, u Pakracu, na Omanovcu. Koordinaciji je uz načelnike općina i gradonačelnike gradova sudjelovao i zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović i dr. sc. Vesna Vlašić, pročelnica Županijskog upravnog odjela za društvene djelatnosti.

Na dnevnom redu bilo je nekoliko tema, od nove mreže škola, usklađivanju kalendara turističkih zbivanja na području županije te o projektu zapošljavanja žena koji je pokrenula Vlada RH pod nazivom “Zaželi”, a koji će biti realiziran i na području Požeško-slavonske županije.

- Kao što vidite mi nastavljamo s redovitim aktivnostima i koordinacijama kako bismo vidjeli što još prije godišnjih odmora možemo učiti ali i prije stanke rada Hrvatskog sabora, a sve je to u cilju poboljšanja i kvalitete rada u našoj županiji. Danas smo se sastali ovdje u Pakracu jer nam je želja da budemo prisutni svi zajedno u svim gradovima i općinama. Dotaknut ćemo više tema i o njima razgovarati, iznijeti zajedničke stavove i promišljanja. Razgovarat ćemo o mreži škola, a poznato je da su u tijeku upisi i da ima određenih problema ili bolje reći nejasnoća koje moramo zajednički definirati – rekao je župan Tomašević.

Među problemima je i upis djece u one škole prema mjestu stanovanja što neki roditelji to ne žele iako je zakon u tome jasan. - Roditelji žele upisati djecu u neku drugu školu ili mjesto iz nekih razloga. Događa se da zbog toga dođe do ukidanja područnih škola i sl. Dijete kojoj školi pripada u tu se školu mora i upisati. Očekujemo u tome i odgovornost roditelja jer se i oni moraju brinuti i boriti za svoje mjesto u kojem žive – dodao je župan Tomašević.

Duži niz godina se pojavljuje problem s poštivanjem kalendara zbivanja i događanja, odnosno održavanja manifestacija u isto vrijeme. - O toj temi, kalendaru događanja i aktivnosti, o tome ćemo također danas govoriti, a šira rasprava o tome bit će u rujnu mjesecu u koju će biti uključene i turističke zajednice gradova i općina, svi turistički i drugi djelatnici, a sve u cilju kako bi se napravilo ono najbolje i najprihvatljivije – nastavio je župan Tomašević naglašavajući kako bez dobre koordinacije nema ništa.

Projekt Hrvatske Vlade Zaželi također se našao na razmatranju među gradonačelnicima i načelnicima općina joj je projekt na razini Hrvatske vrijedan više od 400 milijuna kuna a bit će financiran u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. iz sredstava Europskog socijalnog fonda. Program ZAŽELI namijenjen je i starijim i nemoćnim osobama te osobama s invaliditetom koji će uz pomoć gerontodomaćica moći obavljati svoje svakodnevne aktivnosti. - Županija će biti nositelj svih tih aktivnosti u suradnji gradova i općina. To je projekt kroz koji želimo izvući sredstva i pomoći starijim obiteljima – naglasio je župan Tomašević dodajući kako će se razgovarati i o izvješćima i svim onim zaključcima sa zadnje koordinacije.

Gradonačelnici i načelnici predstavili su aktivnosti koje su obavljene u njihovim sredinama od zadnje koordinacije do danas, a župan je detaljno predstavio i zaključke donesene tijekom sastanka Vlade RH koji je nedavno održan u Požegi, a na kojem je bilo riječi o novom, jedinstvenom modelu financiranja lokalne i regionalne samouprave.

NA INICIJATIVU DJEČJEG GRADSKOG VIJEĆA GRADA PAKRACA NOVI SADRŽAJI ZA DJECU -

PAKRAC - Sredinom veljače ove godine u Pakracu je konstituirano Dječje gradsko vijeće, a jedna od glavnih želja djece - vijećnika i Sare Marin, dječje gradonačelnice Pakraca, bila je da u Pakracu bude više dječjih igrališta. Do kraja mjeseca srpnja ova želja dječjih vijećnika trebala bi biti i realizirana jer je u samom Pakracu u tijeku izgradnja četiri nova dječja igrališta.

- Osnivanje Dječjeg gradskog vijeća i izbor dječje gradonačelnice za mene je bilo vrlo važno i željela sam upravo od djece čuti kako oni vide naš grad i u kojem segmentu vide da bi on mogao biti bolji i ljepši. Djeca su iskreno rekla kako žele više igrališta i na nama starijima je da, ne samo slušamo njihove želje i prijedloge, nego i da ocijenimo one koji su kvalitetni i provedivi, a izgradnja novih i obnova postojećih dječjih igrališta to svakako je. Mi smo ta igrališta djeci obećali i sada to obećanje ispunjavamo jer ne smijemo zanemarivati njihove želje i potrebe - rekla je Anamarija Blažević, gradonačelnica Pakraca.

dj pilanaRadnici pakračke tvrtke „Usluga“ u završnoj su fazi montiranja atestiranih sprava na dječja igrališta u Ulici leptirova brdo (Pilana), Frankopanskoj (Praulja) i Ulici Kneza Branimira (Gavrinica). Ovo su potpuno nova igrališta na lokacijama u gradu Pakrac, na kojima ih do sada nije bilo, dok će u Ulici Kalvarija, na postojećem dječjem igralištu, biti zamijenjene sprave. Potrebni popravci će biti napravljeni i na velikom dječjem igralištu na Jugu gdje će biti postavljene dodatne sprave na najmlađe.

Ova investicija je vrijedna oko 330 tisuća kuna od čega je 230 tisuća osiguralo Ministarstvo graditeljstva, a oko 100 tisuća će biti osigurano iz gradskog proračuna. Pripremne radove na poravnavanju terena odradio je gradski komunalni pogon čiji će radnici na jesen na igralištima posijati travu te posaditi ukrasno drveće.

Kada igrališta budu završena sam grad Pakrac će imati ukupno šest javnih dječjih igrališta.

KOMUNALAC POŽEGA PROVEO EDUKACIJU DJEČJIH VRTIĆA I OSNOVNIH ŠKOLA O POTREBI ODVAJANJA OTPADA -

PLETERNICA – Komunalna tvrtka Komunalac Požega cijele ove godine organizirala je edukaciju djece polaznika dječjih vrtića i učenika osnovnih škola o potrebi odvajanja otpada i odvojenog sakupljanja otpada, te ga tako učiniti i korisnim. U pleterničkom Dječjem vrtiću Tratinčica uspješno je provedena i završna akcija, podjele platnenih vrećica u projektu „Eko vrtići“ kojom se želi potaknuti najmlađe na brigu o okolišu.

- Početkom godine su u vrtićima u Požegi, Pleternici, Kutjevu, Velikoj i Jakšiću održane edukativne radionice na temu „Odvajanje otpada“. Tada se kao nastavak suradnje rodila ideja o zajedničkom oslikavanju platnenih vrećica. Komunalac Požega d.o.o. osigurao je 490 platnenih vrećica za koje su ekološke motive izradili mališani iz vrtića te su ih u sklopu malih eko-akcija podijelili roditeljima. Sada smo djeci za nagradu, jer su pravilno odvajali otpad i odlagali ga na tri punkta, posebno plastiku, posebno papir i posebno staklo, djeca čak znaju i boje vreća i spremnika za odvajanje pojedine vrste otpada – kaže Lidija Galić, referent za edukaciju i odnose s javnošću u požeškom Komunalcu.

U prostorima vrtića postavljeni su štandovi, odnosno „zeleni otoci“ s plavim, žutim i zelenim vrećama za odvajanje korisnog otpada. Roditelji i djeca su po dolasku u vrtić donosili korisni otpad, odvajali ga u za to predviđene vreće i zauzvrat su dobili platnenu vrećicu uz „obećanje“ da će ih nositi u kupovinu umjesto skupih i ekološki neprihvatljivih plastičnih vrećica. Odgojitelji i djeca puno su truda uložili u realizaciju suradnje te izrazili želju da slične aktivnosti nastavimo i iduće pedagoške godine.

Edukativne radionice na temu „Odvajanje otpada“ održane su tijekom svibnja i lipnja i u osnovnim školama, a u njima je sudjelovalo više od 450 učenika razredne nastave.

Proizvođači i otkupljivači pšenice nezadovoljni su parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice koje sadrži neobvezujući Kodeks otkupa žitarica i uljarica iz 2014. godine. Na dva održana sastanka Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi žitarica i uljarica nije postignut dogovor oko izmjena Kodeksa. Imajući u vidu da je žetva pšenice u tijeku i da je potrebno žurno reagirati na zahtjeve tržišta Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je Pravilnik o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice roda 2017. godine u koji su unesene izmjene o kojima se raspravljalo na posljednjem sastanku Savjeta i oko kojih se postigao određeni stupanj suglasnosti svih strana.
Pravilnik će se primjenjivati za otkup pšenice roda 2017. godine proizvedenu za otkup isključivo na području Republike Hrvatske.
U okviru Pravilnika o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice roda 2017. godine primjenjuju se slijedeći parametri:

Donošenjem Pravilnika o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice roda 2017. godine, Kodeks otkupa žitarica i uljarica se može i dalje primjenjivati obzirom da propisuje uvjete, način, prijem i otkup ostalih žitarica i uljarica.
- Očekujem da ćemo nakon ovogodišnje žetve ponovno okupiti i proizvođače i otkupljivače pšenice i da ćemo zajedno raditi na izmjenama Kodeksa. Inzistiram na poštenim uvjetima i za jedne i za druge, ali prije svega podsjećam da je ukupna dobrobit i proizvođača i potrošača daleko veća ako ćemo našu najkvalitetniju pšenicu koristiti za proizvodnju domaćih finalnih proizvoda - izjavio je ministar Tomislav Tolušić po objavi Pravilnika.

DEVET OD DESET HRVATSKIH POTROŠAČA MANJE ILI VIŠE UČESTALO KONZUMIRA NEKU VRSTU NAMAZA (PAŠTETE, SVJEŽI, VOĆNI ILI ČOKOLADNI NAMAZI) -

Namaze konzumira čak 92,7% ispitanika. To je nedvojbeno povelika brojka, a najveći udio među konzumentima namaza (čokoladni, mliječni, pašteta, džem i dr.) imaju oni koji ih konzumiraju nekoliko puta tjedno. Njih ima 29,7%, a nešto manje (20,6%) ima svakodnevnih konzumenata.

Približno iste udjele imaju konzumenti koji namaze konzumiraju barem jednom tjedno (15,5%), nekoliko puta mjesečno (13,8%) i rijetko tj. nekoliko puta godišnje (13,2%).

Gotovo polovica konzumenata, njih 49,4%, najčešće jede mliječne namaze, a prema popularnosti potom slijede džem, marmelada, pekmez s 20,5% udjela. Paštetu najčešće konzumira njih 16,5%, čokoladni su najdraži za 10,9% konzumenata, a ostale namaze najčešće konzumira 2,8% potrošača ove kategorije.

Doručak je najčešća prilika kada se konzumiraju namazi kada ih jede ukupno 61,1% konzumenata. Kao brzi obrok namaze upražnjava 20% konzumenata, uz palačinke ih jede njih 11,4%, prigodom pripreme sendviča 6,3%, a na pikniku ili izletu namaze jede 1,2% konzumenata.

Upitali smo i rade li naši građani vlastite namaze, a ukupno 40,2% onih koji konzumiraju namaze na to su pitanje odgovorili potvrdno. Da ne rade vlastite namaze, pak, izjavilo je preostalih 59,8% konzumenata.

Samo 1,9% ne jede palačinke

I na kraju, palačinke za desert pitanje: S kojom vrstom namaza vole jesti omiljene palačinke? To je dovelo do ravnomjerne podjele te su džem, marmelada, pekmez odnijeli tijesnu prevagu s 46,2% udjela u usporedbi s 42,1% koliki je udio konzumenata koji preferiraju palačinke s čokoladnim namazima. Daleko manje udjele imaju mliječni namazi (4,5%) kao i ostali namazi (5,4%). Jedva primjetnih 1,9% konzumenata namaza nikada ne jede palačinke.

Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom lipnja 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.