REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKO IZBORNO POVJERENSTVO

POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE

Požega, 17. svibnja 2021.

        Na osnovi članka 51. točke 6. i članaka 101. i 102. stavka 1. Zakona o lokalnim izborima ("Narodne novine", broj 144/12, 121/16, 98/19, 42/20, 144/20 i 37/21, dalje: Zakon), Županijsko izborno povjerenstvo Požeško-slavonske županije utvrdilo je i objavljuje

REZULTATE  IZBORA ŽUPANA I ZAMJENIKA ŽUPANA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE

PROVEDENIH 16. SVIBNJA 2021.

Kandidat za zamjenika: FERDINAND TROHA

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU

Kandidatkinja za zamjenicu: VEDRANA VONDRAK

DOMOVINSKI POKRET - DP

MOST

Kandidatkinja za zamjenicu: ARIJANA POSPIŠIL

SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE - SDP

za županicu Požeško-slavonske županije izabrana je

ANTONIJA JOZIĆ

za zamjenika županice izabran je

FERDINAND TROHA

PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKOG IZBORNOG POVJERENSTVA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE

PREDRAG DRAGIČEVIĆ

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKO IZBORNO POVJERENSTVO

POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE

Požega, 17. svibnja 2021.

        Na osnovi članka 116., u svezi članka 51. točaka 6. i 7. te članaka 101. i 102. stavka 1. Zakona o lokalnim izborima ("Narodne novine", broj 144/12, 121/16, 98/19, 42/20, 144/20 i 37/21, dalje: Zakon), Županijsko izborno povjerenstvo Požeško-slavonske županije utvrdilo je i objavljuje

REZULTATE  IZBORA ZAMJENIKA ŽUPANA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE

IZ REDA PRIPADNIKA SRPSKE NACIONALNE MANJINE

PROVEDENIH 16. SVIBNJA 2021.

SAMOSTALNA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA - SDSS

KANDIDATKINJA GRUPE BIRAČA

za zamjenika župana Požeško-slavonske županije iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine izabran je

NIKOLA IVANOVIĆ

PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKOG IZBORNOG POVJERENSTVA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE

PREDRAG DRAGIČEVIĆ

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKO IZBORNO POVJERENSTVO

POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE

Požega, 17. svibnja 2021.

        Na osnovi članka 51. točke 6. i članka 86. Zakona o lokalnim izborima ("Narodne novine", broj 144/12, 121/16, 98/19, 42/20, 144/20 i 37/21, dalje: Zakon), Županijsko izborno povjerenstvo Požeško-slavonske županije utvrdilo je i objavljuje

REZULTATE IZBORA ČLANOVA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE

PROVEDENIH 16. SVIBNJA 2021.

Nositelj kandidacijske liste: ŽELJKO GLAVIĆ

Nositelj kandidacijske liste: JOSIP REĐO

Nositelj kandidacijske liste: LUKA SAMARDŽIJA

Nositelj kandidacijske liste: FRANJO ODOBAŠIĆ

Nositelj kandidacijske liste: PREDRAG LIVAK

Nositelj kandidacijske liste: ŽELJKO GLAVIĆ

Nositelj kandidacijske liste: JOSIP REĐO

Nositelj kandidacijske liste: LUKA SAMARDŽIJA

Nositelj kandidacijske liste: ŽELJKO GLAVIĆ

dobila je 18  mjesta te su s ove kandidacijske liste izabrani:

Nositelj kandidacijske liste: JOSIP REĐO

dobila je 7  mjesta te su s ove kandidacijske liste izabrani:

Nositelj kandidacijske liste: LUKA SAMARDŽIJA

dobila je 6  mjesta te su s ove kandidacijske liste izabrani:

U skladu s člankom 107. stavkom 3. Zakona raspisat će se dopunski izbori za člana Županijske skupštine Požeško-slavonske županije iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine.

PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKOG IZBORNOG POVJERENSTVA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE

PREDRAG DRAGIČEVIĆ

ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA

            Prigovor zbog nepravilnosti u postupku izbora za članove predstavničkih tijela jedinica mogu podnijeti političke stranke, nositelji kandidacijske liste birača, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice u kojoj se provode izbori.

            U postupku izbora za izvršno tijelo jedinice prigovor mogu podnijeti političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice u kojoj se provode izbori.

            Rok za podnošenje prigovora je 48 sati računajući od isteka dana kada je izvršenja radnja na koju je stavljen prigovor, a na objavljene rezultate izbora počinje teći od utorka 18. svibnja 2021. od 00,00 sati do srijede 19. svibnja 2021. do 24,00 sata.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.000 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 5.223  -

Među njima je 1 508 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 163 pacijenta.
Preminulo je 27 osoba a ukupno do sada imamo 7.792 preminule osobe.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 351 997 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih su 7792 preminule, ukupno su se oporavile 338 982 osobe od toga 621 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji su trenutno 17 102 osobe.
Do danas je ukupno testirana 1 946 021 osoba, od toga 8 426 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 18. svibnja utrošena je 1 406 279 doza cjepiva. Dosad je 1 078 103 osoba cijepljeno s najmanje jednom dozom, među kojima je njih 328 176 primilo obje doze. Na dan 18. svibnja utrošeno je 36 310 doza cjepiva.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.
Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr 

Savez izviđača Hrvatske nacionalna je izviđačka organizacija i najveća organizacija za djecu i mlade u Hrvatskoj, a osnovan 1952. godine te ima 60 godina iskustva u radu s djecom i mladima, a ujedno je i baštinik 100-godišnje tradicije skautskog pokreta u Hrvatskoj.
 
Nagrađena kampanja Boranka je najbolji primjer entuzijazma i rada za dobrobit društva. Savez izviđača Hrvatske, za svoju već međunarodno poznatu akciju pošumljavanja požarišta Dalmacije, kampanju Boranka, osvojio je vrijednu europsku nagradu „Europski građanin“ za 2020. godinu. Ovu nagradu Europski parlament dodjeljuje jednom godišnje jednom pojedincu ili organizaciji iz svake države članice za izniman doprinos u promoviranju europskih vrijednosti.

Povodom Dana izviđača Hrvatske u ime Ravnateljstva civilne zaštite i svoje osobno ime pomoćnik ministra dr. sc. Damir Trut uputio je čestitku svim članovima Saveza izviđača Hrvatske. Ciljevi i programi Saveza koje promiču među djecom i mladeži zasigurno su temeljne vrijednosti zdravog i naprednog društva kojem treba težiti. Također se zahvalio Savezu na ustrajnom radu s našim najmlađima, koji su svojim entuzijazmom i kvalitetom djelovanja i nebrojenim aktivnostima, posebno pružajući pomoć stanovništvu u potresom pogođenom području Sisačko moslavačke županije, zaslužili biti dio sustava civilne zaštite. 

Nove prigodne poštanske marke iz serije “Dvorci Hrvatske”  -

Zagreb – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj sutra 20. svibnja 2021. nove prigodne poštanske marke iz serije „Dvorci Hrvatske“. Motivi na markama prikazuju četiri prekrasna dvorca iz naše zemlje: dvorac Brezovica, dvorac Erdödy, dvorac Laduč te Nove dvore kraj Zaprešića. Autor maraka je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba. Marke su izdane u arčićima od 9 maraka te u zajedničkom arku od 8 maraka (2 x 4v) i s 8 privjesaka. Arčići su izdani u nakladi od 50 000 primjeraka po motivu, a zajednički arci u 5000 primjeraka. Vrijednost svake pojedinačne marke iznosi 3,30 kn. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Dvorac Brezovica – barokni dvorac grofova Drašković Trakošćanskih

Dvorac Brezovica, udaljen 13 km od Zagreba, jedan je od najvažnijih primjera barokne arhitekture dvoraca u Hrvatskoj, premda desetljećima bez namjene i u jako lošem stanju. Ime Brezovica spominje se krajem 13. stoljeća, plemićki je posjed od kraja 14. stoljeća, a renesansni burg u 16. stoljeću. Posjed je pripadao različitim plemićkim obiteljima (Zrinski, Drašković, Gyulaj i dr.) od kojih su grofovi Drašković Trakošćanski ostavili najvidljiviji trag. Posjedovali su Brezovicu od 1660. do 1807. kada Janko Drašković prodaje dvorac hrvatskom banu Ignjatu Gyulaju. U doba Draškovića Brezovica je doživjela gospodarski i kulturni razvoj, a dvorac je iz dotadašnje skromne zgrade krajem 18. stoljeća dograđen i preuređen u trokrilni barokni dvorac s ugaonim kulama te perivojem istaknute jednoosne koncepcije. Dvorac je prepoznatljiv po središnjoj dvorani na katu s vrijednim zidnim slikama po svim zidovima. Zidovi su oslikani prizorima iz Sedmogodišnjeg rata (1756. – 1763.) u kojem su sudjelovali Josip Kazimir Drašković (1714. – 1765.) i njegov sin Ivan VIII. Drašković (1740. – 1788.). U hrvatskoj povijesti umjetnosti ti su oslici rijedak primjer očuvanoga zidnog slikarstva svjetovne tematike iz baroknog doba. U 19. i 20. stoljeću dvorac je doživljavao arhitektonske preinake, ali bez ključnih zadiranja u baroknu arhitektonsku zamisao.

Dvorac Erdödy – renesansni dvorac grofova Erdödy u Jastrebarskom

Dvorac Erdödy nalazi se na rubu povijesnog središta Jastrebarskog, naselja koje je sredinom 13. stoljeća dobilo status slobodnoga kraljevskog trgovišta. Dvorac se počeo graditi između 1483. i 1489., a tijekom 16. stoljeća dograđuje se i poprima izgled renesansnoga kaštela, kakav je bez većih promjena sačuvan do danas, premda u lošem građevnom stanju. Stoljećima su tako feudalni dvorac i kraljevsko trgovište živjeli u suživotu s jakim utjecajem plemićke obitelji Erdödy. Grofovi Erdödy velikaška su obitelj s posjedima u Ugarskoj, Slavoniji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Posjedovali su vlastelinstvo Jastrebarsko od 1519. do 1848., do ukinuća kmetstva, a dvorac je bio u njihovu posjedu puna četiri stoljeća, do 1922. godine. Osim Jastrebarskog, posjedovali su i velike dvorce kao što su Stari grad u Varaždinu, srednjovjekovni Cesargrad, Nove dvore klanječke (početak 17. st.), dvorac u Popovači te još brojna manja vlastelinstva i kurije.

Dvorac Laduč – historicistički dvorac baruna Vranyczany-Dobrinović

Dvorac u Laduču nalazi se u Općini Brdovec, 25 km zapadno od Zagreba, na granici savske doline i brežuljaka Hrvatskog zagorja. U okolici Zaprešića, međusobno udaljeni po nekoliko kilometara, nalaze se četiri dvorca – najzapadniji je Laduč, a slijedi klasicistički Januševec, barokna Lužnica i historicistički Novi dvori Jelačićevi. Laduč je u srednjem vijeku pripadao velikom Susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu. U 16. stoljeću nastao je vlastelinski marof s plemićkim dvorom (curia nobilitario). U 17. stoljeću u brdovečkoj općini podignuto je desetak kurija. Krajem 19. stoljeća barunska obitelj Vranyczany-Dobrinović, koja je bila poznata u gospodarskom, političkom i kulturnom životu Hrvatske u 19. stoljeću, kupila je pet dvoraca u Hrvatskom zagorju – Sv. Križ Začretje, Gornja Bedekovčina, Mirkovec, Oroslavje gornje i Laduč, kojeg kupuje Vladimir Vranyczany-Dobrinović. Vladimirova kći Tilda živjela je u dvorcu do Drugoga svjetskog rata. Dvorac u Laduču sagrađen je krajem 19. stoljeća na temeljima stare kurije, u historicističkom izričaju. Projekt i gradnju dvorca barun Vranyczany-Dobrinović povjerio je arhitektu Kuni Waidmanu. Dvorac je jednokatan, pravokutnog tlocrta s dogradnjama prema sjeveru. Glavno pročelje okrenuto je prema jugu i savskoj dolini, s pogledom na Samoborsko gorje. Glavno arhitektonsko obilježje južnoga ulaznog pročelja jest velika altana s tri luka.

Novi dvori – dvorac hrvatskog bana Josipa baruna Jelačića u Zaprešiću

Posjed Novih dvora utemeljen je 1611. u sklopu Susedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Od tada do sredine 19. stoljeća promijenili su se brojni vlasnici, poznata plemićka prezimena – Zrinski, Čikulin, Sermage, Festetić i Erdödy. Godine 1852. od Aleksandra Erdödyja dvorac kupuje tadašnji hrvatski ban Josip Jelačić. Imanje je bilo vlasništvo njegove obitelji do 1934., kada je umrla banova nećakinja, grofica Anka Jelačić, posljednji potomak obitelji. Posjed je ostavila hrvatskom narodu, osnovavši četiri zaklade s dobrotvornim svrhama. S Drugim svjetskim ratom nestale su zaklade, ali i kontinuitet života u dvorcu, koji se nalazi samo 18 km od Zagreba. Od tada do danas pokušava se dvorcu i dvorskom sklopu vratiti život u nekom suvremenom obliku. Dvorac, s pratećim gospodarskim zgradama, svjedoči o povijesti dugoj tri i pol stoljeća. U dolini ispod srednjovjekovnoga plemićkoga grada Susedgrada sagrađena je nakon 1671. kurija nazvana Novi dvori. Kurija je poslije ugrađena u zapadni dio današnjeg dvorca, koji je poprimio konačan izgled sredinom 19. stoljeća, s obilježjima neogotičkoga historicizma. Tada je uređen i pejsažno-romantičarski perivoj. Dvorac se nije mijenjao tijekom 83 godine u posjedu obitelji Jelačić, koja je čuvala uspomenu na bana.

Tekst u povodu izlaska novih prigodnih maraka pripremili su akademik Mladen Obad Šćitaroci i prof. dr. sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci

Ugrožavao promet

U utorak 18. svibnja 2021. oko 13.10 sati u mjestu Gaj u Ulici braće Opića, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zatekli 22-godišnjaka koji je prije stjecanja prava na upravljanja, ne koristeći zaštitnu kacigu upravljao neregistriranim i neosiguranim mopedom marke „Peugeot“. 22-godišnjak je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije te će biti priveden na Prekršajni odjel u Daruvaru, a protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

16-godišnjak upravljao vozilom i pobjegao s mjesta prometne nesreće

U utorak 18. svibnja 2021. oko 15 sati u Požegi u Ulici Vanje Radauša, 16-godišnjak je prije stjecanja prava na upravljanje upravljao osobnim automobilom marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka kojemu je isteklo važenje prometne dozvole te uslijed polukružnog okretanja u raskrižju, nije pravovremeno pritisnuo papučicu kočnice prilikom čega je dijelom vozila došlo do naleta na betonski rubnik, a potom do udara u metalnu ogradu u vlasništvu 64-godišnjaka. Nakon prometne nesreće 16-godišnjak je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao te je naknadno pronađen i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. 

Iz šume otuđena stabla

U razdoblju od 1. travnja do 10. svibnja 2021. u šumskom djelu u blizini mjesta Koturić, nepoznati počinitelj (ili više njih) je posjekao i otuđio preko 30 stabala  u vlasništvu „Hrvatskih šuma“. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Prijavila krađu

U utorak, 18. svibnja 2021. policijskim službenicima je prijavila 35-godišnjakinja da joj je istoga dana, oko 17 sati u Požegi u Zagrebačkoj ulici u trgovini, nepoznati počinitelj (ili više njih) iz torbe otuđio novčanik u kojem su se nalazili dokumenti, bankovne kartice i novac. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 124 slučaja zaraze korona virusom (COVID-19), 109 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 15 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 208 osoba, a ukupno je testirano 44002 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 152 uzorka, od kojih je 8 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

- Uz Hrvatsku udrugu gradova, zabranu držanja pasa na lancu podržala i Hrvatska zajednica županija  -

Sve više institucija i pojedinaca podržava inicijativu Skloništa Prijatelji Čakovec, Udruge Pobjede i Prijatelja životinja te više od 50 članica Mreže za zaštitu životinja, koji su pokrenuli kampanju „Za Hrvatsku bez pasa na lancu”. Zakon o zaštiti životinja određuje da je zabranjeno držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. „U prvom trenutku čini nam se da je riječ o hvalevrijednom i pozitivnom zakonskom određenju kojim će se napokon spriječiti vezivanje pasa lancem i potpuna nebriga za te pse. No pažljivijim iščitavanjem shvaća se da je zapravo riječ o dobroj namjeri, ali vrlo nejasnoj odredbi”, kaže prof. dr. sc. Boris Bakota, pravnik i sveučilišni profesor s Pravnog fakulteta u Osijeku. 

Pojašnjava da je u praksi nemoguće provjeriti drži li netko pse stalno vezane ili ne: „Pretpostavljamo da će se svatko pred komunalnim redarom braniti kako je baš prije kratkog vremena prošetao psa ili ga odvezao i pustio da sam slobodno hoda dvorištem. Čak možemo pretpostaviti da je psa posjednik možda zaista i oslobodio na neko vrijeme s lanca, ali je pitanje koliko je trajanje vremena za koje se može odrediti da ne znači da je pas stalno vezan. Pas kojega smo pustili s lanca u srijedu na 30 minuta nije stalno vezan toga dana, ali sutra ga nitko nije pustio. Uzimamo li ‘stalno’ u kontekst dana, tjedna, mjeseca ili čak cjelokupnoga života? S druge strane, nužno se zapitati, ako primjerice uzmemo jedan dan, je li dovoljno psa pustiti s lanca 30 minuta ili dva sata, ili je čak dovoljna i jedna sekunda, budući da i sekunda nevezivanja znači da pas nije stalno vezan.” Stoga predlaže izbrisati riječ „stalno”.

Prof. dr. sc. Bakota navodi i drugi apsurd zbog kojega je nužno zakonskim izmjenama potpuno zabraniti držanje pasa na lancu. Zakon o zaštiti životinja propisuje i da su predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave dužna donijeti opći akt kojim će propisati uvjete i način držanja kućnih ljubimaca, odnosno regulirati i dio koji se odnosi na vezivanje pasa lancem. „U Republici Hrvatskoj postoji 556 općina i gradova koji bi trebali donijeti takav akt. Tumačenje trajanja pojma ‘stalno’ bit će u Republici Hrvatskoj moguće na 556 različitih načina”, ukazuje ovaj jedini profesor prava životinja u Hrvatskoj.

Zakon o zaštiti životinja propisuje da ministar poljoprivrede donosi pravilnike kojima se uređuju način držanja teladi, svinja, pilića i kokoši koje se uzgajaju i koriste u svrhu proizvodnje, način držanja životinja u zoološkom vrtu, način držanja životinja u skloništu itd. „Ovakve propise za držanje navedenih životinja ne donosi svaka jedinica lokalne samouprave za sebe, nego se jednoobrazni uvjeti primjenjuju na području cijele države. Nejasno je zašto pravilnik o uvjetima i načinu držanju kućnih ljubimaca također ne bi donosio ministar i time na jednak način zabranio držanje pasa na lancu ili barem jasno odredio što znači stalno vezan pas”, primjećuje prof. Bakota i predlaže donošenje propisa na nacionalnoj razini.

Ističe da nije realno očekivati da će svih 556 jedinica lokalne samouprave kvalitetno riješiti pitanje uvjeta i načina držanja kućnih ljubimaca. Neke takve odluke nisu niti donijele, dok neke od njih prijašnje odluke nisu uskladile s odredbama Zakona o zaštiti životinja. Udruge smatraju da je za lokalne zajednice u interesu da se napravi izmjena na državnoj razini jer im to znatno olakšava provedbu zakonskih odredbi. „Ovdje se radi o etičkim pitanjima i standardima držanja pasa u 21. stoljeću, a ne o pitanjima javnoga prijevoza, odvoza smeća, uređenja parkova i sl.”, upozorava prof. Bakota. Zaključuje da je nužno iz Zakona o zaštiti životinja izbrisati riječ „stalno” te obavezati ministra da se pravilnikom urede uvjeti i način držanja kućnih ljubimaca.

Udruge dodaju da praksa pokazuje da bi potpuna zabrana držanja na lancu značila i veću sigurnost za ljude jer psi na lancu upravo zbog takvog držanja nisu socijalizirani. Kažu da, osim Hrvatske udruge gradova, nedavno je i Hrvatska zajednica županija podržala kampanju i zahtjev za zakonsku zabranu držanja pasa na lancu. Pozivaju sve da na www.zabranimolanac.net potpišu peticiju i podijele ju na društvenim mrežama, a mogu i pisati Vladi na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i ministrici poljoprivrede na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. tražeći potpunu zakonsku zabranu držanja pasa na lancu.

Letovi će se provoditi uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera, a može se očekivati probijanje zvučnog zida

U okviru planiranih zadaća Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, piloti 191. eskadrile lovačkih aviona 91. krila će u utorak, 18. svibnja 2021. godine, u vremenu od 9 do 16 sati provoditi redovite letačke aktivnosti tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida.

Letovi će se provoditi na području Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije na visini od 1 000 do 10 000 metara te na području Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije na visini iznad 10 000 metara, uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera.

Tijekom provedbe planiranih letova i uslijed probijanja zvučnog zida očekuje se kratkotrajna pojačana buka te molimo građane za strpljenje i razumijevanje.

POŽEGA - Kako to već tradicija nalaže i protekli vikend vrijedni požeški planinari HPD Sokolovac Požega proveli su u planinama domaćeg gorja, točnije Papuku. Ove nedjelje izlet je bio vrlo zanimljiv i sadržajan što je privuklo tridesetak planinara među kojima i goste iz Slavonskog Broda i Lipika.

 - Polazišna točka našeg puta i sastajalište je bilo kod "Ćire" od kojega smo krenuli auto posadama prema našem prvom planiranom odredištu. Prva točka izleta je bila Rupnica koja je jedinstveni geološki spomenik prirode jugozapadno od Voćina, na mjestu nekadašnjeg kamenoloma. Lokalitet Rupnica zaštićen još od 14. listopada 1948. godine. Poslije razgledavanja i obilaska istoga uz laganu i opuštenu atmosferu krećemo prema našem glavnom cilju - ističe predsjednik Sokolovca Bruno Horvat.

 - Nakon kraće vožnje dolazimo do Arboretuma Lisičine koji se nalazi u selu istoga imena usred planine Papuk. Nastao je 1963. zalaganjem inženjera šumarstva Đure Jorgića. Arboretum je bogat raznoraznim vrstama drveća i grmlja, kako onih domaćih vrsta tako i vrstama porijeklom iz krajeva diljem Europe, Azije i Amerike. Ukupno je imao nekada oko 2.500 taksona i kultivara te je bio jednim od najznačajnijih u jugoistočnoj Europi. Nažalost danas je puno manji međutim i dalje lijep te očarava svojom ljepotom u koju smo se uvjerili. Iako pomalo zaboravljeno mjesto, miris procvalog cvijeća, drveća i zanimljivih vrsti biljaka uz hodanje parkom bili su pravi doživljaj i zadovoljstvo svih planinara koji su se odlučili provesti dan u prirodi. Nakon hodanja napravili smo i kratku pauzu u prekrasnim drvenim sjenicama koje su dominirale parkom. Oznake diljem Arboretuma označavaju svaku biljku, grm, drvo i objašnjavaju ono najzanimljivije o njima. Posebno nam je ostala u sjećanju  veoma zanimljiva i rijetka vrsta  japanska pršljenka. Nakon oblaka i lagano vjetrića koji nas je zapuhao negdje oko podneva se pojavili i sunce koje nam je označilo da se ljeto polako bliži. Puni dojmova i utisaka vrijedna planinarska ekspedicija je završila svoj pohod uz čašicu pića i okrijepe u Voćinu sa zajedničkim zaključkom da izlet trebamo ponoviti i nagodinu - priča u nastavku Bruno Horvat.

Izlet je bio namijenjen svim dobnim skupinama te hodačkim mogućnosti, a vodič izleta je bio Branimir Bartolović.