Vladimir

Vladimir

VELIKA - Velika je i ove godine bila domaćin jedne od najprepoznatljivijih gastronomskih manifestacija kontinentalne Hrvatske – jubilarnog 15. Najdužeg stola, koji se protezao na oko 400 metara. Na njemu se predstavilo gotovo 60 izlagača hrane i pića, nudeći posjetiteljima bogat izbor tradicionalnih i autohtonih specijaliteta.

Manifestacija je privukla velik broj gostiju, a organizatori su izvijestili kako je prodano više od 2.000 narukvica. Uz kotizaciju od šest eura, posjetitelji su dobili posudu, čašu i pribor te mogućnost degustacije brojnih delicija i pića. Mnogi su već pola sata prije službenog početka obilazili štandove i planirali što će prvo kušati, no službeni početak označen je točno u 19 sati pucnjem iz topa Gradske straže Požega.

U ime organizatora okupljene je pozdravio direktor Turističke zajednice Zlatni Papuk, Tomislav Galić, izrazivši zadovoljstvo ovogodišnjim odazivom i uspješnom organizacijom manifestacije koja se održava već petnaestu godinu zaredom.

„Najduži stol“ tijekom godina postao je važan dio turističke i gastronomske ponude ovog kraja. Iako je u pojedinim godinama bio i duži, ove godine na broj izlagača utjecala su ograničenja vezana uz izlaganje određenih suhomesnatih proizvoda, zbog čega su neki sudionici odustali od dolaska. Unatoč tome, organizatori su uspjeli održati kontinuitet manifestacije te ponovno zabilježiti rast broja izlagača i posjetitelja.

Posebnost ove manifestacije leži u raznolikosti ponude. Uz domaće izlagače, na stolovima su se našli i specijaliteti iz Dalmacije i Istre, kao i tradicionalna jela gostiju iz Mađarske te Bosne i Hercegovine, čime je događaj dobio i međunarodni karakter.

Za razliku od nekoliko prethodnih godina, kada je program često remetila kiša, ovogodišnje izdanje proteklo je uz povoljne vremenske uvjete. Najveće zanimanje posjetitelja izazvao je štand s pečenim junetom na ražnju. Više od 500 kilograma teško june, koje je za posjetitelje osigurala Općina Velika, peklo se više od 15 sati, a posluživano je uz kuhani krumpir i pikantni umak.

Nakon gastronomskog dijela programa, posjetitelji su obišli sajam rukotvorina, obrtnika i malih poduzetnika te se uputili prema velikom šatoru gdje je bio najavljen koncert glazbenog sastava „Džentlmeni“. Iako je nastup bio predviđen za 21 sat, bend je na pozornicu izašao tek oko 22 sata, što je izazvalo nezadovoljstvo dijela publike.

Program manifestacije nastavlja se i danas. U Velikoj će biti održana 34. Međunarodna smotra folklora „Čuvajmo običaje zavičaja“. Folklorna povorka ulicama mjesta kreće u 16:30 sati, dok su nastupi kulturno-umjetničkih društava na velikoj pozornici predviđeni od 17:30 sati. Večernji program od 20:30 sati upotpunit će nastup tamburaškog sastava „Astal“.

 

POŽEGA - Povodom Dana državnosti u Požegi su položeni vijenci i zapaljene svijeće kod spomen obilježja na Trgu 123. brigade, a u znak zahvale i sjećanja na sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje.

Počast su odali predstavnici Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije, izaslanstvo Požeško-slavonske županije predvođeno županicom Antonijom Jozić,  saborski zastupnik Željko Glavić, izaslanstvo Grada Požege predvođeno gradonačelnikom Grada Požege Borislavom Miličevićem, zajedničko izaslanstvo gradova i općina Požeško-slavonske županije, predstavnici Hrvatske vojske i policije te Područne jedinice Ministarstva hrvatskih branitelja Požega i Područnog odjela za poslove obrane Požega, izaslanstvo Hrvatske demokratske zajednice Požeško-slavonske županije, izaslanstvo Socijaldemokratske partije Požeško-slavonske županije i izaslanstvo Domovinskog pokreta Požeško-slavonske županije.

Molitvu za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje predvodio je đakon Župe svete Terezije Avilske Mislav Juraković.

STARI BRESTOVAC - Na Ribnjaku ŠRD „Klen” Brestovac, iznad Starog Brestovca, održana je 5. Brestovačka fišijada koja je i ove godine okupila velik broj natjecatelja, članova ekipa i posjetitelja te potvrdila svoj status jedne od značajnijih gastronomskih manifestacija na području općine Brestovac.

Čak 45 majstora fiš paprikaša odmjerilo je svoje kulinarske vještine u pripremi slavonskog specijaliteta, a uz natjecanje u kuhanju fiša, cijeli prostor bio je ispunjen mirisima pečene ribe i roštilja. Svaka ekipa pripremila je vlastiti kutak za druženje, pa su brojni posjetitelji tijekom dana mogli uživati u bogatoj gastronomskoj ponudi i ugodnoj atmosferi.

Natjecateljski dio započeo je nakon 16 sati kada su voditelji ekipa preuzeli ribu, dok je kuhanje fiš paprikaša službeno krenulo u 17 sati. Natjecatelji su imali sat vremena za pripremu, a po završetku kuhanja u ocjenjivanje se uključila četveročlana stručna komisija predvođena kuharom Anđelkom Ledićem.

Zadatak ocjenjivača nije bio nimalo lagan. Kako su istaknuli nakon degustacije svih uzoraka, ovogodišnji fiševi bili su znatno kvalitetniji nego prethodnih godina, pa su o pobjednicima odlučivale tek nijanse u okusu, gustoći i začinjenosti.

Za najbolje natjecatelje organizatori su pripremili vrijedne nagrade – nogare, kotliće zapremine od 10 do 25 litara te bogate poklon-košare Turističke zajednice Zlatni Papuk ispunjene domaćim proizvodima lokalnih proizvođača.

Titulu najveselije ekipe osvojio je DVD Zakorenje. Treće mjesto i brončane medalje pripale su ekipi Darka Markanjevića iz Daranovaca, drugo mjesto i srebrne medalje osvojila je ekipa Udruge hrvatski policajac iz Požege, dok je pobjednik ovogodišnje fišijade postao iskusni natjecatelj Branko Milković iz Blacka, poznat po uspjesima na brojnim fišijadama diljem Slavonije. Uz zlatnu medalju osvojio je i najveći kotlić.

Nagrade su pobjednicima uručili načelnik Općine Brestovac Zdravko Mandić, zamjenik požeško-slavonske županice Ivan Radošić te pročelnik Općine Brestovac Bojan Petrović. Program proglašenja pobjednika vodio je predsjednik ŠRD „Klen” Brestovac Ivan Đurčević.

Manifestaciju je organiziralo ŠRD „Klen” Brestovac uz pokroviteljstvo Općine Brestovac i Turističke zajednice Zlatni Papuk te uz potporu brojnih udruga s područja općine, među kojima su bili vatrogasci, lovci i folklorna društva. Na svojim štandovima sudjelovali su u natjecanju i druženju, a događaj su podržala i prijateljska društva iz drugih mjesta.

Za glazbeni ugođaj tijekom dana bio je zadužen DJ Pavka, dok su večernji program u prepunom šatoru od 20 sati nadalje obilježili članovi Tamburaškog sastava „Prestige” iz Požege, koji su svojim nastupom zabavljali posjetitelje sve do iza ponoći.

POŽEGA - Mlada, tek su joj 23 godine Marinela Grljušić, rođena je Požežanka, osnovno obrazovanje završila je u Brestovcu. Medicinsku srednju školu u Pakracu pohađa 3 godine, a zadnje dvije u Zagrebu. Jedno vrijeme radi u Zagrebu, ali najpoznatija je po bavljenju modelingom u Zagrebu i po cijeloj Hrvatsko. Najpoznatija je po nekoliko natjecanja za miss, pa je 2021. godine postala Miss Beauty Hrvatske, a iste godine i Miss Supranational grada Zagreba i Zagrebačke županije. Televizijski je postala poznata sudjelujući u showu "Gospodin savršeni". Radi i kao influencerica, što je danas jako popularno, ima preko 50.000 pratitelja, a s time će i nastaviti, sada i kao mlada i hrabra poduzetnica.

U industriji ljepote i welnesa radi još jedno vrijeme, najviše u industriji ljepote i beauty tretmana, a onda ju je uhvatila nostalgija za Požegom i jedna iznenadna odluka da bi jedan beauty salon sa kozmetičkim i estetskim tretmanima mogla otvoriti u Požegi, u centru grada.

Tako je nakon dosta ulaganja u adaptaciju prostora i nabavku svih potrebnih aparata otvorila Premium beauty & wellnes Studio 510 u Ulici sv. Florijana, na broju 13, u pješačkoj zoni samog centra Požege. Odmah po otvaranju izazvala je veliki interes jer nudi brojne kozmetičke i estetske tretmane, najviše za žensku populaciju, ali ima niz tretmana i za muškarce. Klijentima trenutno nudi usluge uređivanja i ugradnje noktiju, uređivanja obrva i trepavica, manikure i profesionalnog šminkanja, dok od medicinsko-estetskih tretmana nude lasersko uklanjanje dlačica, HIFU tretmane za zatezanje lica i tijela, elektrostimulaciju, limfnu drenažu te uklanjanje, permanentnog makeupa, tetovaža i malih kapilara. Za sada joj u poslu pomaže buduća šogorica Lana Kukić, a u planu je proširenje usluga dolaskom novih aparata te rekreacijsko-medicinske masaže, više wellnesa, što znači i nova zapošljavanja.

Zašto se odlučila baš za ime Studio 510 pojasnila je da se rodila 5. 10. a kako se novi salon prostire na dvije etaže a širina ulaza je upravo 510 cm. Godinama prije u tom prostoru se prodavao Lewis 501, što ju opet ostavlja u tim brojevima. - Živjela sam u Zagrebu 7 godina, a ne znam ni sama kako sam se prošle godine odlučila realizirati ideju otvaranja beauty studia u Požegi. No ušla sam u te poduzetničke vode, a ujedno pružam svojim primjerom i podršku mladima, da se odluče, hrabro kao i ja usuditi realizirati izazov poduzetništva. Ne moramo svi nakon završetka školovanja otići u neki veliki grad, nego hrabro pokrenuti i otvoriti u našim sredinama - istakla je Marinela.

Više informacija o svim uslugama možete dobiti u samom Studiju 510, ali informirati se na Facebook profilu: Beauty studio 510 - Instagram profilu: Beauty studio 510
mobitelu za narudžbe:  095 862 2371 ili e-mailom: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Slobodno dođite po informacije u studio jer vas za početak očekuju i vrijedni poklon bnovi za neke od tretmana.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 42-godišnjim i 44-godišnjim hrvatskim državljanima s područja Kutjeva koje se sumnjiči da su počinili kazneno djelo Krađa.

Naime, oni su u razdoblju od 1. studenoga 2025. do 26. siječnja 2026. u šumskom dijelu u blizini mjesta Gradište posjekli i otuđili stabla u vlasništvu 64-godišnjaka.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

Cilj akcije je smanjenje broja prometnih nesreća kojima je uzrok nepropisna brzina  - 

FOTO: Ilustracija

U petak 29. svibnja 2026. na području PU požeško-slavonske u vremenu od 12 do 17 sati provodit će se preventivno-represivna akcija u prometu usmjerena na nadzor brzine kretanja vozila.

Uz nadzor brzine kretanja pojačano će se nadzirati i sankcionirati i ostali teži prekršaji koji dovode do prometnih nesreća s najtežim posljedicama, kao i vožnja pod utjecajem alkohola i droga, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu.

Cilj akcije je smanjenje broja prometnih nesreća kojima je uzrok nepropisna brzina, te podizanje razine prometne kulture i sigurnosti prometa na cestama, budući da je nepropisna i neprilagođena brzina jedan od najčešćih uzroka prometnih nesreća s najtežim posljedicama.

Udruga Pragma je predstavila novi školski kalendar „Rast kroz promjene“ koji se bavi prijelazima u obrazovanju i dodijelila Nagrade novinarima koji promiču vrijednosti obrazovanja -

Polazak u prvi razred, prijelaz iz četvrtog u peti, upis u srednju školu, odlazak na fakultet ili u prvi posao, sve su to trenuci koji djeci i mladima donose uzbuđenje, ali i stres, anksioznost i osjećaj gubitka onoga poznatog. O upravo tim prekretnicama govorilo se danas u Zagrebu, na skupu udruge Pragma povodom dvadeset godina rada te udruge.

Autori četrnaestog školskog kalendara „Rast kroz promjene“, Jelena Adamlje, Nedjeljko Marković, Mirjana Soljačić i Angelina Krsnik, istaknuli su da svaki prijelaz može razvijati socio-emocionalne vještine djeteta i graditi ga u zreliju, samostalniju osobu, ali i obrnuto.

„Ako prijelaz nije kvalitetno popraćen, posljedice se vide u padu školskog uspjeha, izostancima, gubitku motivacije, pa i u preranom napuštanju školovanja. Posebno se to odnosi na prijelaz iz osnovne u srednju školu, koji se podudara s adolescencijom, te na prijelaz prema fakultetu ili tržištu rada, gdje istraživanja pokazuju da od početne studentske populacije čak četrdeset do četrdeset i pet posto mladih ne završi studij u predviđenom roku ili odustane“, istaknuo je u uvodnom govoru Nedjeljko Marković, predsjednik Pragme.

Iz Pragme poručuju da škola u svim tim razdobljima treba biti čvrst most, stabilan, predvidljiv i podržavajući. Roditelji koji prenose pozitivne stavove i sigurnost, nastavnici koji vide i „nevidljivu“ djecu - povučene, tihe, marljive, ali ranjive, te zajednica koja nudi savjetovališta i mentorske programe, zajedno čine razliku između bolnog i uspješnog prijelaza.

O kalendaru je u razgovoru govorila i jedna od recenzentica, profesorica Lidija Padovan Đirlić, ravnateljica Doma učenika srednjih škola Antun Gustav Matoš iz Zagreba, koja je istaknula kako u učeničkim domovima primjećuju povećan broj učenika koji u prvih mjesec dana odustaju od izabrane srednje škole. Pravovremenim dijeljenjem informacija o prijelazima, kaže, pomoglo bi se i nastavnicima i samim roditeljima, a Pragmin kalendar prepoznaje moguće probleme i daje konkretne upute.

Publikacija, koja tiskana u nakladi od 3000 primjeraka,upućena je u sve vrtiće, osnovne i srednje škole, učeničke domove, te odabrane socijalne ustanove u Hrvatskoj.

O Godišnjoj nagradi

Trinaestu godinu zaredom udruga Pragma dodijelila je Godišnju nagradu za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja. Ovogodišnja tema bila je „Rast kroz promjene - prijelazi u obrazovanju“, a posebnost je ove nagrade što o pobjednicima ne odlučuje stručni žiri, već učenici, nastavnici, stručni suradnici i roditelji u školama i učeničkim domovima diljem Hrvatske, koji su slušali i analizirali pristigle novinarske radove.

U kategoriji radijskog priloga nagradu je osvojila Vesna Vujević s Radio Kampusa, sveučilišnog studentskog radija, za rad pod naslovom „Da je prijelaz lak, volio bi ga svak“. U kategoriji online priloga dodijeljene su dvije jednakovrijedne nagrade - Maji Šubarić Mahmuljin s portala Generacija.hr za tekst „Vjeroučiteljica iz Zagreba: ‘Naši zaigrani petaši imaju jednostavne dječje želje, a najviše ih muči jedno’“, te Hrvoju Debeljaku s portala Srednja.hr za rad „Kako prebroditi prijelaz u peti razred i nove predmete u sedmom? ‘Potrebna je dobra organizacija’“.

Iz Pragme poručuju da je cilj Nagrade ne samo promicanje kvalitetnog novinarstva nego i razvoj medijske pismenosti i kritičkog mišljenja kod učenika koji sami vrednuju radove jer kad mladi biraju što je dobar prilog, uče i kako čitati medije, te kako prepoznati glas djece i obitelji u javnoj raspravi.

Zaključci Skupa

Ne može škola sama, ne mogu roditelji sami, ne može zajednica izvana - to je zajednička poruka skupa „Rast kroz promjene“ koji je danas u Zagrebu okupio stručnjake, nastavnike, novinare i predstavnike javnih tijela. U raspravi su sudionici izmjenjivali osobna iskustva prijelaza - od polaska u osnovnu školu, kojeg se mnogi sjećaju kao stresnijeg za roditelje nego za samu djecu, do napuštanja roditeljskog doma i upisa fakulteta u drugom gradu.

Iz Pragme upozoravaju da je upravo suradnja svih sustava u djetetovu životu ono što istraživanja prepoznaju kao najvažniji zaštitni čimbenik. Posebno se to vidi u podacima o studentskoj populaciji, gdje stopa depresije u dobi od osamnaest do dvadeset i pet godina prema istraživanjima dostiže najviše vrijednosti, a velik dio mladih odustaje od studija već u prvoj godini.

Konkretne preporuke iz današnjeg skupa idu u nekoliko smjerova: vrtići i škole trebaju razmjenjivati informacije o djeci prije polaska u prvi razred; razrednici i predmetni nastavnici trebaju se češće formalno susretati uoči prelaska u peti razred; srednjim školama preporučuje se mentorstvo starijih učenika i dani otvorenih vrata, a fakultetima jačanje karijernog savjetovanja i potpora studentskim savjetovalištima. Roditeljima se poručuje kako trebaju imati povjerenje u dijete i u školu, te osvještavati vlastite strahove prije nego što ih nesvjesno prenesu na djecu.

Skup je praćen glazbenim nastupom učenika Glazbene škole Rudolfa Matza i Osnovne škole Augusta Šenoe iz Zagreba, Klarom Houra i Jerkom Markovićem, a završen je s brazilskom skladbom „Tico Tico no Fubá“, kao podsjetnik da, kad svi sviraju u istom ritmu, i najteži prijelaz može zazvučati lijepo.

Programske aktivnosti provode se uz potporu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba. Sadržaj je u isključivoj odgovornosti Pragme i niti pod kojim uvjetima ne održava mišljenje ugovornih tijela.

 

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici dovršili su kriminalističko istraživanje nad 50-godišnjom hrvatskom državljankom s područja Brestovca koju se sumnjiči da je počinila kazneno djelo Prijevara.

Naime, osumnjičena je tijekom travnja 2026. putem društvene mreže s 52-godišnjakom s područja Grubišnog Polja dogovorila prodaju automobila. Prilikom prodaje vozila dogovorili su se da će ona platiti troškove police osiguranja, a što do danas nije učinila.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

KNIN / DINARA - Dinara osvojena srcem, upornošću i zajedništvom koje se ne zaboravlja. Planinarski izlet na Dinaru u organizaciji HPD "Sokolovac" Požega
potvrdio je da se među planinarima uvijek prepričavaju priče o raznim usponima. Posebno mjesto zauzimaju oni najteži jer upravo njima volimo naglasiti vlastiti uspjeh i snagu – fizičku, ali i onu unutarnju, snagu uma i odluke da se odvažimo. Kada se čovjek odvaži, tada uspijeva. Zato se uvijek govori o najvišem vrhu neke planine ili najvišem vrhu neke zemlje. O njegovoj surovosti koja istovremeno fascinira i izaziva strahopoštovanje. Takvim se stazama ide sigurnim, promišljenim korakom – odlučno, uspravno, odmjereno i ponosno. Nema tu nesigurnih koraka ni razbacanih misli. Ovaj naš uspon na najviši vrh Hrvatske pamtit će se po jednoj drugoj visini. Visini emocije!
Vođeni upravo tom željom, poštovanjem i planinarskim ponosom, 22 člana HPD Sokolovac Požega odlučili su krenuti prema Dinari – najvišem vrhu Hrvatske. Neki su ondje već bili, neki su prvi put, ali želja je kod svih bila ista.
Pripreme za izlet bile su ozbiljne, kako za grupu, tako još više za organizatore, vodiče i vozače. U izletu je sudjelovalo 22 planinara raspoređenih u tri kombija. Svaki sudionik bio je upoznat s pravilima i tijekom cijelog puta ništa nije bilo prepušteno slučaju, što je dodatno ulijevalo osjećaj sigurnosti svim članovima grupe, bez obzira na dob i iskustvo. Posebnu sigurnost pružala je naša vodička, koja planinarenje vodi s iskrenom brigom da svaki sudionik, uz prilagodbu i podršku, ostvari svoj planinarski san.
Iz Požege smo krenuli u ranim jutarnjim satima, točno u četiri sata, prema Svetom Roku i Kninu. Po dolasku smo obišli Knin i impresivnu Kninsku tvrđavu – živući spomenik kulture s muzejskim i izložbenim prostorima te pogledom na grad i okolicu. Uz jutarnju kavu dogovarali smo plan dana i uživali u prvim zajedničkim trenucima izleta.
Krčić – snaga vode podno Dinare
Put nas je dalje vodio do slapa Krčić, jedne od najljepših prirodnih atrakcija ovoga kraja. Krčić je desetak kilometara duga rijeka koja izvire podno Dinare, a slap visok 22 metra pravi je proljetni biser. U jednom trenutku bujan i glasan, u drugom gotovo nestane jer je riječ o sezonskom slapu. Upravo ta njegova promjenjivost daje mu posebnu čar.
Badanj – zagrijavanje za velike korake
Nakon toga nastavili smo prema planinarskoj kući Brezovac (1.050 m), gdje smo ostavili stvari i pripremili se za uspon na Badanj, koji nam je poslužio kao svojevrsno zagrijavanje za sutrašnji uspon na Sinjal. Tri naše Sokolice odlučile su ostati na kraćoj turi kako bi sačuvale snagu za glavni cilj. Badanj, prepoznatljiv i dominantan vrh između Suvog polja i Brezovca, sa svih je strana strm i gol, ali pruža veličanstven vidik na Dinaru i Sinjal te se tu upoznajemo s sutrašnjim pohodom.
Planinarska kuća Brezovac – stapanje s prirodom
Posebnu avanturu doživjelo je šestero najhrabrijih članova koji su odlučili prespavati u šatorima. Promatrali smo postavljanje šatora i pokušaj uklapanja u zakone prirode, nastojeći ne razmišljati o zmijama, medvjedima ili divljim svinjama. Iako se medo tijekom dana nekoliko puta spominjao, ono što nikako nismo očekivali bile su – krave. Pratile su nas gotovo cijelim putem jer su pašnjaci i cvjetne livade Dinare prepuni stoke, ali nismo znali koliko su zapravo znatiželjne i privržene ljudima. Tijekom noći potpuno su okupirale livadu oko šatora. Zbog njihovih noćnih posjeta naši su se avanturisti ipak nešto slabije naspavali.
Sinjal – trenutak kada se emocije pretvore u suze i ponos
Sljedećeg jutra prema Dinari krenuli smo u dvije grupe. Od samoga početka hodali smo laganim i odmjerenim korakom. S ekipom Sokolica, koja je otišla sat vremena ranije susreli smo se kod planinarskog skloništa Zlatko Prgin, smještenog podno Bukvina vrha. Sklonište nosi ime po Zlatiboru – Zlatku Prginu, prvom predsjedniku i jednom od osnivača HPK-a Sveti Mihovil, koji je stradao tijekom uspona na Aconcaguu 1999. godine.
Naše veteranke Sokolice bile su u izvrsnom raspoloženju i kondiciji, a želja da stignu na krov Hrvatske bila je jednako snažna kao i kod ostatka grupe. Uz podršku vodiča Ivane i Hrvoja, u jednom smo trenutku svi osjetili da će uspjeti – i upravo je to postalo motiv cijele grupe. Njihova volja, trud i upornost postali su i naša snaga.
Nakon kraće pauze nastavili smo dalje kamenitom stazom prema vrhu. Pogled na malu crvenu kućicu pri vrhu pojačavao je uzbuđenje i adrenalin. Već izdaleka vidjeli smo skupine veselih planinara koji su se fotografirali i slavili svoj uspjeh. Dinara, planina Dinarskog gorja na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, dom je najvišeg vrha Republike Hrvatske – Sinjala (1.831 m). S razlogom je proglašena Parkom prirode: dugačka 84 kilometra, poznata po veličanstvenim vapnenačkim stijenama, prostranim cvjetnim livadama i bogatstvu ljekovitog bilja.
Najemotivniji trenutak izleta dogodio se kada smo ugledali naše veteranke Marijanku, Mirjanu i Danicu kako se približavaju vrhu. Njihov posljednji korak prema vrhu dočekali smo pljeskom, suzama i nazdravljanjem. To nije bio samo njihov uspjeh – to je bio uspjeh cijele grupe. Donijele su nam posebnu radost, motivaciju i dokaz da su granice često samo u našim mislima. Njihov posljednji korak prema Sinjalu nije bio samo dolazak na 1831 metar. Bio je to trenutak u kojem se životna iskustva, godine, strahovi i hrabrost pretvaraju u suze radosnice. Trenutak je to u kojem svi shvate da uspjeh nije individualan – nego zajednički i da smo se i svi mi tek tada popeli.
Zadržali smo se više od sat vremena uživajući na krovu Hrvatske, ponosni, sretni i ispunjeni. Silazak je bio spor i zahtjevan, ali nakon takvog iskustva umor više nije bio važan.
Prije povratka kući uslijedio je ručak u Kninu, nezaobilazan sladoled na benzinskoj postaji i mnogo smijeha te prepričavanja dojmova. Vraćali smo se puni emocija, zahvalni na zajedništvu, podršci i još jednom nezaboravnom planinarskom iskustvu.
Dinara se ne osvaja. Dinara se doživi. A ovaj put, naše planinarke nadmašile su doživljaj Dinare.
Tekst: Snježana Poljak

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu  -

FOTO: Ilustracija

U četvrtak 28. svibnja 2026. oko 12.05 sati u mjestu Rajsavac, 84-godišnji vozač upravljao je neregistriranim i neosiguranim traktorom kojem je bio pridodan poljoprivredni priključak, za vrijeme dok mu je isteklo važenje vozačke dozvole. Uključivao se u promet s autobusnog ugibališta te je skretao ulijevo na kolni ulaz, a da se nije uvjerio da tu radnju može obaviti bez opasnosti za ostale sudionike u prometu. U tom trenutku njegovo je vozilo pretjecao 64-godišnji vozač teretnog vozila.

Tom prilikom došlo je do udara prednjeg lijevog bočnog dijela traktora u desnu bočnu stranu poluprikolice. Nakon udara došlo je do prevrtanja i odbacivanja traktora u putni kanal. U prometnoj nesreći 84-godišnjak je smrtno stradao.

Očevidom je rukovodila zamjenica Županijskog državnog odvjetnika iz Slavonskog Broda.

U  vremenu od  12.20 do 16.45 sati, državna cesta D51 bila je zatvorena i promet se odvijao alternativnim pravcima.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.