Prikazujem sadržaj po oznakama: studijsko putovanje
Studijsko putovanje "Zlatnom Slavonijom" u organizaciji Alumni "FTRR"
POŽEGA - Udruga diplomiranih studenata Alumni "FTRR"-a organizirala je za članove udruge i simpatizere Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi
studijsko putovanje "Zlatna Slavonija" u cilju povezivanja i prezentacije svih turističkih potencijala koji se nalaze u Slavoniji te suradnje sa svima onima koji su studirali u Požegi. U ranim jutarnjim satima protekle subote sudionici putovanja krenuli su u zanimljivo turističko-edukativno putovanje.
Prva destinacija je bila je prijemni centar Kopačevo “Parka prirode Kopački rit" gdje su uz razgledavanje centra sudionici odradili i plovidbu brodom uz pratnju stručnog vodiča. Na pristaništu na jezeru Veliki Sakadaš sudionike je povezao brod kojim je započela uzbudljiva avantura kroz posebni zoološki rezervat. Plovidba je trajala oko 40 min gdje se prošlo kroz svijet poplavne doline Dunava. Nakon završetka krenulo se prema Vukovaru odnosno Spomen doma Ovčara koji se nalazi kilometara jugoistočno od Vukovara koji je u suvremenoj hrvatskoj povijesti ostao zapamćena kao mjesto najvećeg zločina u Domovinskom ratu. Članovi udruge tom su prilikom uz paljenje svijeća i molitvu prisjetili svih onih koji su položili živote na oltar Domovine.
Svakako jedan od najuzbudljivijih dijelova putovanja je bio i obilazak Vukovarskog vodotornja koji je simbol Hrvatskoj zajedništva. Uz impresivan pogled na sam Grad unutrašnjost tornja sve prisutne je ostavila bez daha. Tijekom posjete grada na Dunavu izletnici su obišli Memorijalni centar Domovinskog rata koji je smješten u prostorima bivše vojarne 204. vukovarske brigade. To je mjesto koje predstavlja središnju točku svih aktivnosti, lokaliteta i organizacija povezanih sa sjećanjem na Domovinski rat i tragediju Vukovara.
U kasnim poslijepodnevnim satima krenuo je eno-gastro dio putovanja počevši s turističkim obilaskom i kušanjem vina u Turističko naselje Stari Podrum Ilok (Principovac). Svi sudionici su obišli stari vinski podrum u pratnji vodiča. Za sve nazočne bila je organizirana degustacija vrhunskih vina Iločkih podruma uz domaće lepinjice, sir i kruh te slavonsku platu. Vodič posjeta je bila kolegica Karolina Kovač iz Iloka koji je uspješno završila svoje studiranje upravo u Požegi.
Nastavak putovanja je vodio u obilazak Vinarije Čobanković u Iloku gdje je također bila pripremljena degustacija vina domaćina uz slavonske plate koje je pripremio Ivan Čobanković. Posebna i zanimljiva priča obitelji Čobanković uz istaknute podatke vezano uz vinsku problematiku te fascinantan podatak da obrađuju 200 hektara vinograda nikoga nisu ostavili ravnodušnim. Svoje vinsko znanje su stjecali na Fakultetu u Požegi što svakako daje jednu novu dimenziju ovoj priči koja je marketinškog karaktera. Svoju gastro avanturu sudionici studijskog putovanja završili su uz riblje specijalitete u Hotela "Dunav" u Iloku. Tom prilikom posebno se ističe Fiš Paprikaša bez kostiju te riblje plate od slatkovodne ribe koje su specifične za taj dio Hrvatske. Puni dojmova i dobrog raspoloženja te dobro odrađenog posla svi sudionici su krenuli nazad svojim kućama sa zajedničkim dogovorom da će se turistička avantura i priča nastaviti dogodine. Sudionici puta su bili Vedran Kovačević, Zdravko Matičević, Milan Paun, Milan Nikić, Goran Bunjevac, Blaž Arežina, Tanja Dokuzović i predsjednik Alumni "FTRR" Bruno Horvat.
Nastava opuštenija, rad u grupama, a računala na svakom koraku
NASTAVNICI TEHNIČKE ŠKOLE NA STUDIJSKOM PUTOVANJU U PLYMOUTHU -
POŽEGA – Projekt mobilnosti nastavnika koji su napravili na Tehničkoj školi u Požegi i predložili Nacionalnoj agenciji za mobilnost i programe EU donio je uz odobreni projekt i 31.485 Eura za provođenje tog projekta. Provođenje projekta je za 13 nastavnika s Tehničke škole i dvoje iz Poljoprivredno-prehrambene škole koja je bila škola partner u programu donio osmo dnevno studijsko putovanje u Engleski Plymouth. Tamo su u posjeti nekoliko srednjih škola, posebice strukovnih, kakve su i njihove škole mogli vidjeti i usporediti nastavne programe, načine školovanja, načine odijevanja učenika, praktični rad učenika, tj. napraviti usporedbe postojećih metoda poučavanja s metodama poučavanja u Velikoj Britaniji i predložiti poboljšanja u vlastitoj sredini.
Uz to što nastava traje cijeli dan uz pauzu za ručak od sat i pol, školski sat traje 60 minuta, nastava uglavnom nema ploču i kredu, ali ima sve ostalo od pametnih ploča, mnoštvo računala, gotovo na svakom koraku, pa i na hodnicima gdje učenici stalno nešto traže i proučavaju, do velike opuštenosti, rada u grupi, sva praktična nastava odvija se u školskim radionicama ili praktikumima, manje svakodnevnog stresa jer nema svakodnevnih testiranja, manje birokracije za nastavno osoblje, ali imaju i jednoobrazni način odijevanja učenika.
- Naša svakodnevna nastava je malo kruta jer je tako propisana od ministarstva. Tamo smo vidjeli nekakav liberalan način rada, sat je nešto duži ali nisu definirane granice i okviri u kojima se nastava mora odvijati. Tamo nastavnici poučavaju i usmjeravaju djecu prema polaganju raznih razina njihovog obrazovanja dok kod nas svakodnevno pišemo ispite i mučimo se s propisima ministarstva. Tamo je puno komotnija, lagodnija situacija i učenici lakše ostvaruju kontakt. Inzistira se na grupnom radu, frontalni rad je gotovo izbačen, kreda i ploča je potpuno izbačena. Vidjeli smo pametne ploče, vidjeli male ploče za kratke bilješke, na visokoj razini su brojne animacije za gotovo svaki predmet, a grupe učenika se međusobno natječu kroz kvizove i suprotstavljene strane, te tako stječu znanja. Njihov glavni ispit je na kraju nastavnog razdoblja, a nemaju svakodnevnog stresa dnevnih i tjednih ispita koji se kod nas javljaju i stoga je to malo humanija škola od naše – ispričao je dojmove prof. Zoran Galić, jedan od inicijatora, autor i voditelj projekta.
- Strukovni dio nastave obavlja se tri do četiri dana, a samo jedan do dva dana imaju osnovne predmete, engleski, matematiku i znanost. Njima je cilj da nakon što to završe znaju odmah raditi, ne idu u neku veliku teoriju nego kroz veću praksu. Kod njih se sve vodi na grupni rad skupina do šest učenika, gdje neki vuku više, ali je atmosfera uvijek radna i opuštenija – rekla je profesorica matematike Karolina Kraljević Malvić.
- Ja sam neko vrijeme živjela u Engleskoj i sada u Poljoprivrednoj školi predajem engleski, a zanimljivo mi je bilo na primjer na nastavi njihove znanosti (u koju spada kemija, biologija, fizika) vidjeti kako učenici rade na odvojenim stolovima, radili su grupno, uspoređivali proces, nema frontalne nastave, surađuju zajedno, svi dolaze do zajedničkog zaključka i to iznose pred cijelim razredom. Atmosfera opuštena, radna – istakla je Mirna Harwood.
- Osnovna razlika između nas i njih je veća posvećenost ciljevima koji oni imaju. Ako se netko tamo upisao za zidara onda on poslije te škole stvarno zna zidati. Onaj koji ide za frizera on šiša, prvo lutke a onda i ljude, kuhari stvarno kuhaju. Imaju provjere prije završnog ispita i ako se ne ostvaruju postavljeni ciljevi idu na dodatnu nastavu, pa čak i u pauzi za ručak. Tamo smo susreli dva naša učenika u automehaničarskoj radionici. Naši učenici postižu izvanredne rezultate i tamo su ih posebno pohvalili i iznenađeni kako su se dobro snašli i imaju dobro znanje. Jedna takva grupa učenika iz jedne zemlje je vraćena natrag, a naši učenici su bili izvrsni – ispričao je svoje dojmove prof. Dobroslav Radovanlija. U automehaničarskoj radioni učenici rade na doniranim automobilima a na njima rade sve od skidanja i zamjene potrebnih dijelova, skidaju mjenjač, rastavljaju motor u potpunosti i nakon potrebnog popravka ponovo sastavljaju.
- U cijelom sustavu se vidi jedna opuštenost ali je potpuno definirana obveza i roditelja i učenika i škole, što je puno lakše za nastavnika da izvršava svoje obveze. Tamo je jasno razgraničeno što se događa s djecom koja ne zadovoljavaju po određenim kriterijima. Grupni rad mi ne možemo početi primjenjivati u srednjim školama ako djeca već nisu na njega naviknuta u osnovnoj školi. Nešto možemo preslikati bez velikih ulaganja, prilagoditi svoje prostore, jer tamo ne pate od veličine nekih zgrada ali su znatno funkcionalnije i imaju znatno više financijskih sredstava za osiguravanje praktične nastave – istakao je ravnatelj Vedran Neferović. Dobar primjer je i taj da nadležni prosvjetni inspektor iz županijskog okruga svakodnevno radi kao savjetodavac u školi, a u inspekcijski nadzor ide po nalogu u drugi kraj zemlje. Time se otklanja eventualni sukob interesa ali ocjenjuje i njihov rad.