Prikazujem sadržaj po oznakama: Hrvatski Duhani
Završile produžene berbe duhana
ZAVRŠENE OVOGODIŠNJE BERBE DUHANA, KOJE JE PRODUŽILA NAKNADNA VEGETACIJA, ŠTO JE POBOLJŠALO PRINOSE DUHANA
Na sirovinskom području Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji ovih su dana završene berbe duhana na ukupnim proizvodnim površinama od 4.578 hektara. Samo oni najstariji proizvođači pamte da je bilo berbi duhana u njihovoj višedesetljetnoj praksi koje su završavale krajem listopada ili pak početkom studenoga kao što to dogodilo ove godine, jer je uobičajen završetak berbi duhan sredinom studenoga s pojavom prvih marazeva. Međutm, duhan je višegodišnja biljka i stoga njegova naknadna vegetacija ne predstavlja nepoznanicu za proizvođače. Nakon ovogodišnje višemjesečne suše i visokih temperatura došle su kiše i lijepo jesensko vrijeme koje je dovelo do retrovegetacije duhana, što je produžilo berbe i utjecalo na povećanje prinosa, koje je suša bila ozbiljno dovela u pitanje.
Ovo je, prema ocjeni agronomskih stručnjaka za duhan, bila jedna posebna godina u proizvodnji duhana, jer ako se analiziraju količine padalina onda se dolazi do zaključka da je ovo bila jedna od sušnijih, ali ne i ekstremno sušnih godina.
Naknadna vegetacija poboljšala prinose
- Detaljnija analiza će pokazati da je srpanj i kolovoz bio ekstremno suh i s ekstremno visokim temperaturama, što je djelovalo depresivno na razvoj duhana, ali duhan je višegodišnja biljka koja može živjeti jednim latentnim životom. Mi ga tehnološkom mjerom zalamanjem cvata prevodimo u determirani rast radi porasta lisne mase i kad su jesenas došle kiše one su potakle vegetativni rast duhana. To je svim proizvođačima poboljšalo prinose, a kod obilnije gnojidbe povećala se nezrela lisna masa. Međutim, zahvaljujući ovako dugoj i lijepoj jeseni proizvođači su ipak uspjeli sve lišće duhana pobrati - objašnjava predsjednik Uprave Hrvatskih duhana dipl. ing. Mirko Boić, dodajući kako je pobano oko 12.500 sušnica što je za 6 posto manje usporedbi s lanjskom berbom te kako će ukupni urod biti manji od planiranog oko 16 posto, a konačni podaci bit će poznati kada završi ovogodišnji otkup virginijskog duhana do kraja ovog mjeseca, a duhana tipa burley do sredine sljedećeg mjeseca. Očekuje se da će biti otkupljeno oko 8.000 tona duhana tipa svijetla virginia oko 1.000 tona duhana tipa burley, što je na razini lanjske proizvodnje duhana, ali je manje od plana za oko 1.500 tona. Uz to, manji je i ovogodišnji prosječni urod od oko 2 tone po hektaru.
- Nastojimo što prije otkupiti duhan iz preostalih ovogodišnjih berbi kako bismo ispunili svoje ugovorne obveze prema našim proizvođačima prije Božića. Istodobno, potkraj ovog mjeseca krećemo i s obradom duhana kako bi nakon toga naš proizvod prezentirali svjetskim kupcima duhana, dodaje predsjednik Uprave Hrvatskih duhana ponovo upozoravajući na crno tržište duhana koje je ove godine poprimilo
zabrinjavajuće razmjere te kako je i to bio jedan od razloga da se ubrza ovogodišnji otkup duhana kako ne bio plijenom crnog tržišta i nesavjesnih proizvođača duhana s kojima, ako se to dogodi, neće biti ugovaranja proizvodnje duhana u sljedećoj godini.
Tekst i snimci: M. B.
Crno tržište zarađuje 25 milijuna od duhana
SVE VEĆA ILEGALNA TRGOVINA SUHIM DUHANOM -
Procjenjuje se da godišnje na crnom tržištu završi oko 300 tona duhana u vrijednosti većoj od 25 milijuna kuna -
Na svakom kilogramu duhana prodanom na crnom tržištu država izgubi 900 kuna poreza i trošarina -
Dobri poznavatelji ukupnog stanju u prometu duhanom i duhanskim prerađevinama u Virovitičko – podravskoj i Požeško – slavonskoj županiji u kojima se godišnje proizvede oko 12.000 tona duhana, ističu kako nikada nije bilo toliko ilegalne trgovine rezanim duhanom kao posljednjih nekoliko godina. Razlog tome je sveopća gospodarska, socijalna i društvena kriza uz sve veće siromašenje širokih slojeva stanovništva s jedne strane, a s druge stalni rast poreza i trošarina na duhanske prerađevine. Na crnom tržištu cijena kilogramu rezanog duhana je od 80 do 120 kuna, dok je u legalnom otkupu kod pravnih osoba koje se bave organizacijom proizvodnje i otkupa duhana ta cijena u prosjeku oko 17 kuna za kilogram duhana. U takvoj situaciji cvjeta crno tržište duhana na kojemu se prema nekim procjenama proda oko 300 tona duhana u vrijednosti većoj od 25 milijuna kuna. Na taj način država na svakom kilogramu duhana izgubi 900 kuna, jer da je taj duhan završio u duhanskim prerađevinama, odnosno proizvodnji 60 kutija cigareta, u tom iznosu država bi ubrala porez i trošarinu. Nije samo zbog crnog tržišta rezanim duhanom oštećena samo država nego su za višemilijunske iznose oštećene i tvrtke organizatori proizvodnje duhana, otkupljivači i prerađivači duhana zbog izgubljene zarade jer oni zajedno s duhanskim farmerima ulažu značajna sredstva u proizvodnju oko 12.000 tona duhana, čija se godišnja vrijednost procjenjuje na više od 200 milijuna kuna.
Šverceri vršljaju po selima kako bi se domogli duhana
Unatoč kaznenim prijavama i visokim novčanim kaznama izgleda da je borba protiv crnog tržišta rezanim duhanom ili suhim duhanom u listu sve teža, jer šverceri ne prezaju pred zakonom iz jednostavnog razloga, jer to za njih itekako postao unosan biznis. Stoga je na ovogodišnjem Danu polja duhana predsjednik Uprave Hrvatskih duhana dipl. ing. Mirko Boić, okupljene proizvođače duhana sa sirovinskog područja Podravine i Slavonije upozorio da se ne upuštaju u trgovinu svojim duhanom sa švercerima, koji se motaju po selima, jer je to kriminal za koji će snositi zakonske posljedice, a nakon toga neće više moći ni ugovarati proizvodnju duhana s Hrvatskim duhanima.
– Očito je da kako kriza raste vidimo da na selu, na temelju informacija s kojima raspolažemo, dolaze ljudi koji se bave nelegalnom trgovinom duhanom. Mi kao Hrvatski duhani organiziramo proizvodnju duhana sukladno Zakonu o duhanu, prema kojemu su oni obvezni predati sve količine proizvedenog i evidentiranog duhana. Međutim, vidimo da i u nama susjednim zemljama ima problema s nelegalnom trgovinom duhanom, a i naša Policija posljednjih je nekoliko godina sve aktivnija u suzbijanju nelegalnog tržišta rezanim duhanom i suhim duhanom u listu. Mi naše proizvođače upućujemo da ne nasjedaju tim švercerima duhanom koji ih sve češće obilaze u njihovim selima, naglašava predsjednik Uprave Hrvatskih duhana, dodajući kako se vodi precizna evidencija o svakom proizvođaču duhana, svakoj ugovorenoj katastarskoj čestici za proizvodnju i količinama proizvedenog duhana iz evidentiranog broja zasađenih presadnica duhana te kako je na temelju egzaktnih pokazatelja lako utvrditi prinos suhog lista duhana po jednoj stabljici. To se odnosi i na ovu proizvodnu godinu u kojoj će prinosi biti manji zbog suše, ali tehnološki sektor Hrvatskih duhana upravo radi toga napravit će realne procjene ovogodišnjih prinosa duhana kod svakog svog proizvođača, a tko je od njih od ostvarenog prosječnog prinosa eventualno prodao švercerima 10 kg to je teško utvrditi i stoga u Hrvatskim duhanima ističu kako imaju iznimno dobru suradnju s Policijom i ostalim mjerodavnim državnim institucijama s obzirom na činjenicu da je proizvodnja i promet duhanom i duhanskim prerađevinama pod zasebnom zakonskom regulativnom i strogom provedbom u svakodnevnoj praksi. (Tekst i snimci: M. B.)
Navodnjava se tek 55 hektara
SUŠA UGROŽAVA UROD DUHANA -
Zbog suše planirani ovogodišnji urod od oko 10.000 tona duhana mogao bi biti manji i za 30 posto ukoliko ne bude padalina do kraja kolovoza i počekom rujna mjeseca
Na sirovinskom području Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji u tijeku su treće ovogodišnje berbe duhana na ukupnim proizvodnim površinama od 5.539 hektara. Dosad je obrano oko 30 posto od planiranog ukupnog ovogodišnjeg uroda od oko 10.000 tona duhana. Cilj je bio u ovogodišnjoj proizvodnji duhana u suhome ratarenju ostvariti prosječni prinos i do 2,7 tona po hektaru, a na navodnjavanim proizvodnim površinama i do 4 tone po hektaru. Međutim, suša i visoke temperature mogle bi smanjiti urod i do 30 posto ukoliko ne bude padalina do kraja kolovoza i početkom rujna s obzirom da berbe duhana završavaju u prvoj polovici mjeseca listopada.
Zbog dugog razdoblja suše i visokih temperatura jedino ne strahuje 15 proizvođača duhana u Podravini koji su ove godine investirali u sustave za navodnjavanje na svojim proizvodnim površinama od 55 hektara. To je bio i razlog što su ovih dana agronomski stručnjaci za duhan iz Hrvatskih duhana okupili zainteresirane proizvođače kako bi im pokazali rezultate navodnjavanja uzgoja duhana u Podravini u kojoj bi se trebalo u što skorijoj budućnosti navodnjavati oko 1.000 hektara pod duhanom.
S navodnjavanjem do mjesečne plaće od 10.000 kuna
- Ove godine prosječni urod duhana na zapadnom području Podravine neće biti veći od 2 tone po hektaru, a s navodnjavanjem oko 3,5 tona. Proizvođač koji navodnjava 10 hektara duhana ostvaruje čistu zaradu od oko 120.000 kuna, što je 10.000 kuna njegova mjesečna plaća. Tko još danas na selu u Hrvatskoj ima mjesečnu plaću od 10.000 kuna? Mi smo mu za navodnjavanje osigurali kreditnu liniju, izvođača radova i primjenu svih ostalih mjera navodnjavanja.
Deklarativno su svi naši proizvođači za navodnjavanje, ali kada treba krenuti u to onda se odustaje. Na istočnom području Podravine i u Požeškoj kotlini nešto je bolja situacija, ali i na tom sirovinskom području mogu se postići prinos od 3,5 do 4 tone po hektaru. Oni koji danas imaju prinos od 2,5 tone po hektaru s navodnjavanjem mogu povećati prinos za najmanje jednu tonu po hektaru. Tako navodnjavanje donosi veći prinos, veću sigurnost i veći dohodak. Stoga nema budućnosti proizvodnje duhana bez navodnjavanja i racionalizacije troškova proizvodnje. To se prije svega odnosi na sušenje duhana zamjenom skupih fosilnih goriva drvnom biomasom. Danas je trošak sušenja jednog kilograma duhana zemnim plinom 3 kune bez PDV –a, dok kod uporabe drvne biomase taj trošak iznosi svega 67 lipa.
Mi već drugu godinu ulažemo značajna sredstva u te projekte navodnjavanja i uporabe drvne biomase u sušnica za duhan. Ostvarili smo određene rezultate, ali ne možemo biti zadovoljni i od naših proizvođača očekujemo krajnje ozbiljan i odgovoran pristup svemu ovome, jer se radi o budućnosti njihove proizvodnje duhana, poručuje dipl. ing. Mirko Boić, predsjednik Uprave Hrvatskih duhana, dodajući kako će u ovogodišnjoj kampanji sušenja duhana proizvođačima plaćati utrošak 0,6 kubičnih metara plina po kilogramu duhana i utrošak struje od 1kwh po jednom kilogramu osušenog predanog duhana.
Tekst i snimci: M. B.
Znanost i struka u funkciji proizvodnje
DUGOGODIŠNJA SJEMENARSKA TRADICIJA U HRVATSKIM DUHANIMA -
* Što o ulozi agronomske znanosti i struke u primarnoj proizvodnji duhana kaže dr. sc. Ana Budimir, koja je nedavno doktorirala svojim znanstvenim radom o genetskim poboljšanjem agronomskih svojstava hrvatskih kultivara duhana tipa virginia
Sjemenarska proizvodnja kultivara duhana u Hrvatskim duhanima ima dugogodišnju tradiciju zahvaljujući suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom i Hrvatska je danas od rijetkih zemalja u svijetu proizvodnje duhana koja ima vlastitu sjemenarsku proizvodnju, koja pokriva potrebe hrvatske primarne proizvodnje duhana,a preostali dio izvozi se u susjedne zemlje. Razvoju sjemenarske proizvodnje značajan doprinos dao je i dugogodišnji stručni i znanstveni rad djelatnice Hrvatskih duhana Ane Budimir, koji je potkraj protekle godine na zagrebačkom Agronomskom fakultetu okrunjen i doktorskom znanstvenom titulom za rad Genetsko poboljšanje agronomskih svojstava hrvatskih kultivara duhana tipa virginia (flue-cured), dok je prethodno magisterij znanosti stekla 2004. godine na osječkom Poljoprivrednom fakultetu svojim radom o Genetskoj varijabilnosti hibrida virginijskog duhana.
-Do sada nisu rađena istraživanja procjene genetskog poboljšanja gospodarskih svojstava kultivara virginijskog duhana razvijenih i priznatih u Hrvatskoj, njihove interakcije s okolinom kao ni analize genetske divegentnosti istih kultivara. Dobivena saznanja su korisna kod izbora oplemenjivačke germplazme i metode oplemenjivanja kao i pri izboru sortimenta za uzgoj u određenim agroekološkim uvjetima - objašnjava dr. sc. Ana Budimir važnost svog doktorskog rada u koji su uloženi rezultati višegodišnjih istraživanja u pokusnom uzgoju kultivara duhana.
O stručnim i znanstvenim izazovima i iskustvima u proizvodnji duhana i oplemenjivanju kultivara duhana ovih dana razgovarali smo s dr. sc. Anom Budmir u Poslovnom centru Hrvatskih duhana u Kutjevu u kojemu je sjemenarska proizvodnja kultivara duhana.
– Za mene je to uvijek bio velik izazov. Kao agronom, kada sam počela prije 20 godina raditi u Hrvatskim duhanima to je bila prva suradnja sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom i suradnja s prof. Vinkom Kozumplikom. Jednostavno rečeno, nađete se u poziciji u kojoj nema više stajanja. Zahtjevi proizvodnje vas prisiljavaju da morate ići dalje. Nalazite se u polju duhana gdje su različite sorte, gdje vam one stvaraju mogućnosti da uvijek tražite nešto novo i vi jednostavno to morate pratiti i vidjeti može li neka nova sorta dati još nešto više i bolje, koje su njezine mogućnosti i njezine zadnje granice i gdje to u konačnici vodi. Da bi dobili odgovore na sva ta pitanja vi morate ići dalje i ne možete reći ja to ne želim ili ja to ne mogu, jer vas nešto vuče da idete dalje. Tu je bio i prof. dr. Vinko Kozumplik i uz njegovu potporu, veliko znanje i iskustvo u oplemenjivanju bilja prihvaćala sam sve te izazove i onda se kod vas stvori želja da sami pokušate nešto novo stvoriti. Dakle, mora se prije imati velika želja da biste nešto ostvarili, ali istodobno to što radite morate i voljeti, jer bez toga nema ništa.
Dug i mukotrpan put do novih kultivara
Kakav je osjećaj kad nakon višegodišnjeg rada dobijete pozitivan rezultat?
- To mi je zaista teško opisati. Naime, kada sam završila Poljoprivredni fakultet nikada nisam mislila da ću raditi na duhanu, a nisam niti njegov konzument, ali duhan je nešto što čovjek stvarno može voljeti. Oplemenjivanje je mukotrpan rad, jer da biste dobili jednu sortu ispitivanja moraju potrajati osam do deset godina. Znači da vi svake godine i svakog dana iščekujete što će to biti i hoće li biti ispunjena vaša očekivanja. Imate u polju tisuću različitih linija, a vi trebate dobiti jednu ili dvije i ako u tome uspijete to je onda zaista veliki uspjeh. To je onda onaj trenutak u kojem se skače do neba, što bi rekla djeca kad dobiju peticu u školi. Međutim, nakon tog zadovoljstva slijedi suočavanje s realnosti da ne možete na tom rezultatu stati i da morate ići dalje. Gdje je u tom granica? To ne zna nitko. Ne možete vječito povećavati ni prinos ni kvalitetu, a da ipak ne dođete do jedne granice. Jesmo li mi došli do te granice? Mislim da još nismo, jer još je mogućnosti za napredovanjem, za boljim. Osjećaj dobitkom pozitivnog rezultata u oplemenjivanju je prekrasan, ali mora se voljeti da bi se to osjetilo.
Dakle, pred novim ste izazovima!?
- Prostora za nove izazove uvijek ima. Sada imamo oko 50 novih linija i ako nam se ove godine od njih ostvari samo jedna ili dvije s kojima ćemo dalje raditi bit ćemo zadovoljni našim poslom.
Kako ocjenjujete dosadašnji odnos Hrvatskih duhana prema znanstvenom i stručnom radu u oplemenjivanju kultivara duhana?
- Kad o tome razgovaram sa svojim kolegama iz nekih drugih tvrtki oni jednostavno ne mogu vjerovati koliko Hrvatski duhani ulažu u znanstveni i stručni rad koji je u funkciji primarne proizvodnje duhana. U svom radu imam maksimalnu potporu od svih djelatnika u Hrvatskim duhanima kao i od predsjednika Uprave gospodina Mirka Boića, koji je ujedno i najveći zagovornik takvog rada. Stoga je za naš uspjeh bitna logistika, a mi je imamo u Hrvatskim duhanima. To je onaj dobar vjetar koji donosi uspjeh, ali ja sam u Hrvatskim duhanima imala i više od toga, jednu oluju koja me je naprosto nosila u ovome poslu, a to se nastavlja i dalje. ( M. B)