Prikazujem sadržaj po oznakama: Hrvatska

Ispred sjedišta Europskog parlamenta u Strasbourgu svečano je u ponedjeljak prije početka plenarne sjednice podignuta zastava Republike Hrvatske, 28. članica Europske unije zajedno sa zastavom EU-a i uz izvođenje hrvatske i europske himne.

Prije podizanje zastava, kratkim govorima brojnim uzvanicima obratili su se predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i predsjednik Eurposkog  parlamenta Martin Schulz.

"Danas je za Hrvatsku povijesni dan, dan radosti koji s Hrvatskom dijeli cijela Europa. Posebno je lijepo dijeliti tu radost u Zagrebu s hrvatskim građanima i ovdje u Strasbourgu, sjedištu Europskog parlamenta, gradu koji je simbol pomirenja i otvorene i ujedinjene Europe", rekao je Leko u kratkom obraćanju.

Istaknuo je da ovaj svečani čin znači da je Hrvatska ponovno zauzela svoje mjesto unutar europske obitelji nakon što je prošla dug i zahtjevan put transformacije i reformi.

"EU nije samo djelo politčkih vođa, nego i europskih građana i od danas i mi Hrvati preuzimamo dio odgovornosti za Uniju, čija postignuća trebamo čuvati i dalje razvijati", rekao je Leko, koji je Schulzu predao zastavu koja se vijori zajedno sa zastavama ostalih 27 zemalja članica i zastavom EU-a.

Schulz je istaknuo da je ulazak Hrvatske poruka onima koji vjeruju da je gotovo s EU-om i s europskim integracijama. "To je krivo. Ideja da zemlje i narodi surađuju preko garnica u zajedničkim institucijama, znajući da smo zajedno jači, jest živa i nesporna. Ovo je trenutak koji pokazuje da je živa", rekao je Schulz, dodajući da je suradnja najbolje jamstvo za mir i prosperitet.

Lijepu našu i Odu radosti izvela je klapa Hrvatske ratne mornarice sv. Juraj. Svečanosti podizanja zastava nazočno je bilo saborsko izaslanstvo, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i više povjerenika, novoizabrani zastupnici iz Hrvatske te brojni zastupnici EP-a.

Nakon svečanosti započela je plenarna sjednica na početku koje je predsjednik parlamenta Schulz pojedinačno, po abecednom redu, pozvao svakoga od hrvatskih zastupnika, rukovao se s njima i fotografirao.

Piše: RTL/HINA

29. listopada 2001.

U Luksemburgu je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske te Europske zajednice i njezinih država članica, a Hrvatska je time postala potencijalni kandidat za članstvo u EU.

21. veljače 2003.

Tijekom grčkog predsjedanja Unijom tadašnji premijer Ivica Račan u Ateni podnosi službeni hrvatski zahtjev za članstvo u EU.

18. lipnja 2004.

Europsko vijeće na summitu u Bruxellesu Hrvatskoj dodjeljuje status kandidata.

16. ožujka 2005.

Vijeće za opće i vanjske poslove  donosi odluku o odgodi početka pregovora zbog loše suradnje s Haaškim sudom.

2. listopada 2005.

Glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte potvrdila je Vijeću ministara EU punu suradnju Hrvatske s Haaškim sudom.

3. listopada 2005.

Pregovori o pristupanju Hrvatske EU službeno su otvoreni u ranim jutarnjim satima u noći između 3. i 4. listopada na bilateralnoj međuvladinoj konferenciji RH-EU u Luksemburgu.

8. prosinca 2005.

General Gotovina uhićen je u Španjolskoj, što je dotad bilo otvoreno pitanje u suradnji Hrvatske s Haaškim sudom.

1. siječnja 2008.

Stupa na snagu zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, u ožujku je suspendiran.

listopad 2008.

Slovenija počinje blokirati pregovore uz obrazloženje da Hrvatska prejudicira granicu.

veljača 2009.

Nekoliko zemalja na čelu s Velikom Britanijom i Nizozemskom počinje blokirati otvaranje poglavlja 23 – pravosuđe i temeljna prava zbog topničkih dnevnika iz Oluje koje traži Haaški sud.

1. srpnja 2009.

Ivo Sanader podnosi ostavku.

4. studenoga 2009.

Hrvatska i Slovenija u Stockholmu potpisuju sporazum kojim se granični prijepor prepušta međunarodnoj arbitraži. Slovenija deblokira pregovore.

24. lipnja 2011.

Europsko vijeće donosi odluku o završetku pregovora.

9. prosinca 2011.

Predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor potpisali su Ugovor o pristupanju.

22. siječnja 2012.

Referendum o pristupanju Hrvatske EU.  Na referendum se odazvalo 1,960.208 birača ili 43,51 posto. Za ulazak je glasovalo njih 66,27 posto, protiv ih je bilo 33,13 posto.

1. veljače 2012.

Slovačka prva ratificira Pristupni ugovor.

10. listopada 2012.

Komisija objavljuje izvješće o monitoringu s deset zadaća koje Hrvatska mora obaviti

11. ožujka 2013.

Hrvatski premijer Zoran Milanović i slovenski Janez Janša potpisuju u Mokricama Memorandum o suglasnosti o rješavanju pitanja prenesene štednje Ljubljanske banke.

26. ožujka 2013.

Europska komisija objavljuje posljednje izvješće o monitoringu u kojem konstatira da  Hrvatska ispunjava sve uvjete za članstvo od 1. srpnja.

2. travnja 2013.

Slovenija ratificira Pristupni ugovor.

14. travnja 2013.

Hrvatski građani izlaze na europske izbore.

7. lipnja 2013.

Posljednja ratifikacija, u Njemačkoj.

1. srpnja 2013.

Hrvatska postaje 28. članicom EU.

HRVATSKI SELJAČKI SAVEZ PROZIVA MINISTRA JAKOVINU -

Svakodnevno nas kontaktiraju proizvođači mlijeka navodeći kako su u bezizlaznoj situaciji jer su ni krivi ni dužni dovedeni do ruba obzirom da otkupljivači mlijeka ne preuzimaju njihovo mlijeko zbog povišenog prisustva aflatoksina i jednostavno ne znaju što će s mlijekom, a da ne govorimo što svakodnevni gubitak mlijeka znači za njihovu opstojnost u danas najtežem sektoru poljoprivredne proizvodnje.

Pošto je funkcija države tj. resornog ministarstva osigurati uvjete svima onima koji se bave proizvodnjom mlijeka i od svog rada nažalost vrlo teško žive te jedva podmiruju svoje obveze, od Vas kao resornog ministra tražimo da odmah poduzmete sve potrebne mjere kako bi proizvođači mlijeka što prije mogli opet početi predavati mlijeko, a potrošači bili sigurni u njegovu kvalitetu jer će u protivnom i ovaj mali broj proizvođača biti još manji ili u potpunosti nestati.

Kažete da ste iznenađeni odlukom otkupljivača mlijeka o prestanku odvoza mlijeka sa 180 farmi; mi tom odlukom nismo iznenađeni, ali smo zato iznenađeni Vašom odlukom od prošle godine kada ste prilikom smanjenja cijene mlijeka stali upravo na stranu mljekarske industrije ne poduzevši ništa kako bi se cijena mlijeka za proizvođače povećala. Čak niste htjeli, iako je to bio zaključak saborskog Odbora za poljoprivredu održati još jedan krug razgovora otkupljivača i proizvođača i pomoći da se dođe do zajedničkog rješenja.

Valjda Vam je sada jasno kako otkupljivači mlijeka nisu našli za shodno da obavijeste Ministarstvo o prestanku odvoza mlijeka jer njih osim njihova profita ne zanima ništa drugo, a pogotovo ne domaća proizvodnja mlijeka.

Ovim putem Vas želimo podsjetiti da smo upravo od Vas i Vlade RH prošle godine zbog elementarne nepogode (suše) tražili da pomognete hrvatskom selu i uplatite 500 milijuna kuna iz državnog proračuna, a posebno da pomognete sektoru stočarstva aktiviranjem robnih rezervi jer je zbog suše stočna hrana bila slabe kvalitete što je danas u nekim slučajevima rezultiralo prisustvom aflatoksina u mlijeku.

No, međutim niste nas poslušali kao ni u čemu drugom, pa ćete robne rezerve aktivirati sada što će nažalost za mnoge biti prekasno. Zbog svega navedenog Vas pozivamo da podnesete ostavku na mjesto ministra poljoprivrede u Vladi RH jer to je jedini spas za hrvatsko selo.