IZLOŽBOM ARHIVSKOG GRADIVA OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN ARHIVA -
POŽEGA – Izložbom Odjela arhiva u Požegi obilježen je Međunarodni dan arhiva pod temom „Istaknuto mjesto u hrvatskoj kulturnoj i književnoj baštini gradonačelnika Požege Franje Cirakija. Na izložbi u knjižnici Gimnazije u Požegi predstavljeno je arhivsko gradivo uz 170 obljetnicu rođenja i 105. obljetnicu smrti najdugovječnijeg požeškog gradonačelnika, koji je ukupno preko 23 godine bio na čelu grada Požege. Ovaj rođeni Požežanin nakon osnovnog i gimnazijskog školovanja, školuje se dalje u Osijeku i Zagrebu, gdje završava pravo i vraća se u Požegu, gdje obavlja dužnosti u gradskom poglavarstvu, kao bilježnik u županiji, tajnik u županiji i mjesni sudac. Gradonačelničku funkciju obavlja od 1881. do 1904. godine, a bio je i narodni zastupnik u Hrvatsko-ugarskom saboru.
- Za više od 23 godine obavljanja dužnosti prvog građanina Požege, Franjo Ciraki ostavio je neizbrisive tragove u povijesti grada. To je mogao učiniti samo čovjek velikog obrazovanja, kulture i znanja, te širokih vizija. Njegovim zalaganjem 29. kolovoza 1894. godine u Požegu dolazi prva lokomotiva koja povezuje grad s ostalim dijelovima Hrvatske i Europe. Svojim idejama na uređenju novih društveno-gospodarskih odnosa koji su krajem 19. st. dolazili iz naprednih europskih država. Izvršio je reorganizaciju gradske uprave i inicirao uređenje gradskog arhiva. 
Već u drugoj godini svog mandata gradonačelnik Ciraki napisao je statut koji je usvojen 1882. godine i otisnut u požeškoj tiskari. To je i prvi otisnuti statut u kome su sustavno prikazana prava i obveze gradske uprave – istakao je prof. Tomislav radonić, autor izložbe te naglasio još nekoliko značajnih djela Cirakija. Dao je urediti gardske ulice, trgove, parkove, asfaltirati nogostupe. Podigao je u okviru gradskog gospodarstva pustare Česma, Varelovac, Franjindvor, Emovački lug.
Ciraki se bavio i književnim radom, kojega je započeo 1863. godine još kao gimnazijalac objavljujući u „Slavoncu“ Miroslava Kraljevića. Svoje „Prve pjesme“ objavljuje 1871. u Zagrebu, napisao je knjigu „Rečenice“ a „Jankovo ljetovanje“ objavio je 1905 u Požegi. Trajno mjesto u hrvatskoj književnosti zauzeo je antologijskim „Florentinskim elegijama“, objavljenim 1872. godine u Vijencu, koje je kao posebno izdanje izašlo i 1956. god. u Požegi.
- Ciraki je bio veliki poliglot, govorio je čitao i prevodio s nekoliko europskih jezika. Pisao studije o Shakespeari i Georges Sandu, prijateljevao s Augustom Šenoa i drugim književnicima tog doba. Sa svojih brojnih putovanja Ciraki je kao jedine suvenire donosio knjige, tako da je s vremenom njegova knjižnica prerasla u najveću ne samo na području Požege - priča dalje autor Radonić, koji je uz izložbu pripremio i katalog koji uz brojne fotokopije originala dokumenata iz tog doba čitatelju i posjetitelju dočarava vrijeme iz pretprošlog stoljeća.
Ciraki je utemeljio gradsku glazbu, podupirao djelovanje Narodne knjižnice i čitaonice u Požegi. Pomagao je i podizanje spomenika, fra Luki Ibrišimoviću Sokolu, osloboditelju Požege od Turaka, omogućio ukrasiti župnu crkvu sv. Terezije Avilske radovima hrvatskih slikara Otona Ivekovića i Celestina Medovića. Cirakijeve su velike zasluge u razvoju školstva, jer je podigao i osnovao Poljoprivrednu školu Ratarnicu, izgradio dječaku pučku školu, dovršio dvokatnu zgradu niže i više djevojačke škole, a izgradio je i zgradu Kraljevskog financijskog ravnateljstva, današnja zgrada sudova u Požegi. Ciraki piše od 1847. svoje „Zapiske“ u kojima su opisani događaji koji su se do tada dogodili pa do 1910. godine, napisao ukupno pet knjiga od kojih su sačuvane zadnje četiri. Od 1903. Ciraki piše dnevnik u kojemu bilježi svakodnevne događaje, brojne susrete i putovanja, bilježi što je pročitao i to komentira, a posebno piše o tome što je ručao ili večerao, kakvo je bilo vrijeme, kako je urodio vinograd, kakvo je vino, opisuje susrete s umjetnicima i drugim kulturnim djelatnicima i opisuje kulturne manifestacije. Kao zaključak prof. Tomislav Radonić navodi da je Franjo Ciraki zaslužan za „zlatno doba“ Požege.
Otvaranju izložbe uz autora nazočili su, pročelnica za društvene djelatnosti Požeško-slavonske županije dr. sc. Vesna Vlašić i novoizabrani požeški gradonačelnik Darko Puljašić, koji je izložbu i otvorio te tom prilikom naglasio: - Franjo Ciraki je uzor svima nama pa i meni na ovoj funkciji. Nadam se kako ću se uspjeti približiti takvom velikanu koji je Požegu digao u 19. stoljeću u “zlatno doba”. Moramo raditi svi zajedno kako bi Zlatnoj dolini vratili taj naziv jer imamo se čime ponositi, evo imamo iz čega učiti. Na nama je samo da se prihvatimo posla, poštujemo ovu prekrasnu povijest i učinimo da nam budućnost bude jednako tako svjetla i lijepa.
