12. NOĆ MUZEJA U GRADSKOM MUZEJU GRADA POŽEGA -
POŽEGA - Po 12. puta zajedno sa oko 200 muzeja i galerijskih prostora koji su se ove godine uključili u manifestaciju Noć muzeja u Hrvatskoj, vrlo aktivno s programom kroz cijelu noć uključio se i Gradski muzej Požega. Požeška Noć muzeja odvijala se na dvije lokacije – u staroj brijačnici na Trgu sv. Trojstva koja je sa svojim originalnim starim enterijerom eksterni muzej, te u tri izložbene dvorane i prostoru ispred Muzeja. Centralni dio večeri svakako je bila gostujuća izložba vjenčanica zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt “U dobru i zlu…” izložba vjenčane odjeće od 1870. do 1970. godine.
Sve je započelo otvorenjem izložbe još u 18 sati „Tko pjeva, zlo ne misli“ koja je u potpunosti s ovogodišnjom temom – glazba, požeškoj publici ponudila povratak u prošlost uz izložbu starih glazbenih instrumenata, notnih knjiga i pjesmarica, plakata i fotografija kako su se Požežani nekada zabavljali. Istovremeno su se odvijale i dvije radionice , jedna za djecu na kojoj se izrađivao vjenčani nakit, a jedna za odrasle na kojoj su se dizajnirali i izrađivali ljubavni kuponi. Svi posjetitelji su mogli napraviti i svoje fotografije u postavljenom Foto studio Marta na panoima upravo vjenčanih i s ukrasima i ateljerskim pozadinama.
Od 21,30 dočekalo nas je otvorenje izložbe „U dobru i zlu…“na kojoj je bilo izloženo 20-tak starih vjenčanica, ostale opreme za mladenke i odjeće i obuće za mladoženje. Zaista su raskošne bile izložene vjenčanice, dok je odmah zamijećeno da su muškarci uvijek bili odjeveni u crne frakove ili odijela. – To je zbog toga što se bogatstvo i važnost muškarca ocjenjivala kroz raskošnu i bogatu odjeću njegove žene. To je bilo mjerilo – istakla je autorica izložbe, Andrea Klobučar, viša kustosica i voditeljica Zbirke tekstilnih predmeta Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba, koja je Požegi prezentirala samo dio fundusa vjenčanica u razdoblju sto godina, od 1870. do 1970. godine. – Neke od ključnih haljina su već ranije rekonstruirano, pa je nastala ideja da se napravi ovakva izložba i prikažemo pregled povijest vjenčane mode u Hrvatskoj kroz sto godina. Željeli smo pokazati kako je ta vjenčanica jedan autonomni odjevni predmet koji ima svoja pravila, ali se i mijenja pod utjecajem modnih trendova. kako su se između dva svjetska rata vjenčanja događala u jutarnje i dopodnevno vrijeme, tako je i odjeća za žene i muškarce bila dnevna, a kako se tek kasnije vjenčanja pomiču u neke kasnije sate i odjeća postaje sličnija večernjoj odjeći – priča autorica Klobučar, koja i pitanje da u toj povijesti nema bijelih vjenčanica, koje su danas najčešće, pojašnjava, da su nekada vjenčanice bile svjetlo plave, a kasnije sve više u pastelnim bojama. - Bijela vjenčanica počinje od sredine 19. stoljeća, od vjenčanja kraljice Viktorije, koja je odjenula bijelu haljinu s tradicionalnom britanskom čipkom. Ona je postavila temelje vjenčane mode jer uvodi i vjenčani vjenčić s narančinim cvjetovima kao simbolom plodnosti. Bijela boja ili boje ljuske jajeta i pudera ostale su do danas, no i danas se vidi da se trenutna moda referira i na vjenčanice - dodaje autorica Andrea Klobučar.
U Požegi je izloženo jedanaest vjenčanica, jedno žensko odijelo, dva muška odijela, šest komada donjeg rublja, jedan steznik i jedna podsuknja, a svojom ljepotom i zahtjevnošću isticala se vjenčanica koja ima poveznicu s Požeštinom. Čak 134 godine stara je vjenčanica Jelke Winkler, kćerke Vjenceslava i Ivane Turković, prvih vlasnika imanja Kutjevo u kojoj se udavala. To je najbolja vjenčanica koju zagrebački muzej ima u svojoj zbirci, koja svojim krojem i bogatstvom materijala predstavlja pravo bogatstvo, kaže autorica Klobučar.
Pod imenom „Živjeli“ na kraju izložbe rezala se i kušala prava peterokatna svadbena torta ukrašena u stilu starih vjenčanica. Autorica torte, mlada obrtnica Mariela Kranjec, vlasnica „Medenog srca“, obrta za pečenje kolača i torti iz Brestovca. Naravno da je veliki red bio i za izvanredno ukusnu tortu i pjenušac. Cijelo vrijeme Noći muzeja ispred muzeja posjetitelji su se mogli zagrijati kuhanim vinom i slow foodom, retro hranom, popečcima nadjevenim mljevenom svinjetinom, s početka prošlog stoljeća. Cijelo vrijeme kroz sve izložbe i događanja, provlačili su se glazbeni ugođaji prošlog stoljeća u režiji požeških DJ-a, Hirša, Zeca, Pavke, Peje i najmlađeg DJ-a Topića Tope.
Ajmo se brijat! - Otvoreni Muzej u stilu Vintage Barber Shopa
Od 18 sati punom parom je radila i stara brijačnica s originalnim interijerom iz 1910. godine, koja radi kao izdvojeni dio Gradskog muzeja. Inventar je muzej zajedno s gradom Požega otkupio i zadržao originalnost posljednje brijačnice u Požegi, kakvih je nekada bilo desetak u gradu Požegi. U Noći muzeja svi posjetitelji su se mogli ošišati, fazonirati frizuru, bradu, ali i obrijati po starinski, uz grijanje brade ručnicima, sapunanje i brijanje britvom. Iskusnom brijaču Mati Ragužu pridružili su se Ivica Matošević iz Pleternice i živopisni Matija Laninger iz Slavonskog Broda s nekada čestim, „ufitiljenim“ brkovima koji su bili ponos svoga vlasnika. Sve usluge brijačnice koristile su se u pol cijene, a po želji uz dobrovoljni prilog za majstore. Naravno da se čekalo u redu, a svoju novu frizuru dobio je i pisac ovih redaka, pravu klasičnu mušku frizuru iz prošlog stoljeća.
