ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNIČKI RAD HAZU POŽEGA PROMOVIRAO NOVU KNJIGU -
POŽEGA - Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Požegi i Hrvatski institut za povijest Slavonije, Srijema i Baranje organizirao je u knjižnici požeške Gimnazije promociju knjige „Požeški sandžak i osmanska Slavonija“. Autorica knjige koja je plod njenog 30-godišnjeg istraživanja je dr. sc. Fazileta Hafizović. U knjizi su po prvi put objavljene brojne povijesne činjenice iz vremena 16. i17. stoljeća, koje je prikupljala po brojnim arhivima, posebno osmanskim arhivima pri čemu joj je pomagalo to što je poznavala turski jezik.
- Knjiga je vrlo vrijedna zbog toga što se autorica bavila baš Slavonijom u 16. i 17. stoljeću, kako politički, tako i gospodarskom, društvenom i povijesnom prikazu. Ona je to radila na temelju izvorne građe što je najveća kvaliteta knjige. Autorica je koristila izvore koje do njenih istraživanja drugi autori nisu koristili, a to su osmanski izvori, osmanski porezni popisi. Time je dala vrlo dobru sliku, koju se može usporediti s izvorima s habsburške strane. Autorica u knjizi pokušava dati sliku kako je bilo u tome vremenu. Posebno za Požegu piše o novim građevinama koje su izgrađene, jer Požega kao grad svakako je doživjela jednu negativnu stranu osvajanja i razaranja, ali nakon toga vlast je kao i svaka druga vlast shvatila da to područje treba funkcionirati. Narod treba živjeti, treba raditi i trgovati, imati svoje izvore prihoda iz kojih onda može davati osmanskoj upravi i plaćati porez da se izgrađuju zajedničke zgrade, od vjerskih do zaklada, mostova, carinarnica, cesta itd. Ta vlast je uz neke poteškoće funkcionirala u tom periodu od skoro 200 godina. Granica je prolazila Slavonijom i ta ratna zbivanja su jako utjecala na život ovog kraja – istakao je dr. sc. Anđelko Vlašić, povjesničar iz Hrvatskog instituta za povijest, koji dodaje da se što se tiče vjerske tolerancije ona svakako nije bila kao danas, jer su pripadnici drugih vjera plaćali veće poreze, a mogli su preći na muslimansku vjeru ako su željeli manji porez. Povjesničari prije toga, kao Ivo Mažuran koristili su također dostupne izvore, ali zbog ne poznavanja turskog jezika nisu koristili osmanske arhive. Tu upravo autorica Hafizović unosi nove elemente.
Na osnovu dugogodišnjeg istraživanja osmanske, ali i s uvidom u europsku arhivsku građu, autorica Fazileta Hafizović vrlo suvereno govori o području Požeškog sandžaka i osmanske Slavonije. Ujedno predstavlja i najstariji katastarski popis Požeškog sandžaka, tri kadiluka ovog sandžaka, Požega, Brod i Gorjan sa ukupno 16 nahija, te razotkriva podatke o Gazi Husrev-begovom vakufu u Slavonskoj Požegi. Posebno poglavlje knjige autorica posvećuje vakufima u Požegi u 16. stoljeću, podsjećajući da danas na tom prostoru “nema ni traga od objekata materijalne kulture osmanskog perioda”.
Autorica je 1995. godina objavila znanstveni članak Grad Požega kao sjedište Požeškog sandžaka - urbani i privredni razvoj u 16. stoljeću, u kojem prikazuje Požegu kao gradsko i upravno sjedište Požeškog sandžaka u 16. stoljeću, kada je hrvatski srednjovjekovni grad Kraljevine Hrvatske pretvoren u kasabu osmanlijskog tipa. Rad je nastao na analizi turskih popisnih deftera, a pokazuje elemente novog, tj. osmanlijskog upravnog sustava i njegove institucije.
