OTVOREN DIJECEZANSKI MUZEJ POŽEŠKE BISKUPIJE -
POŽEGA – Požega je dobila još jedan vrijedan kulturni objekt i instituciju, Dijecezanski muzej Požeške biskupije na Trgu sv. Terezije Avilske u Požegi. Nova je to zgrada neposredno uz požešku Katedralu sv. Terezije Avilske, koja će biti nezaobilazno mjesto brojnih posjetitelja grada Požege, posjetitelja vjerskih manifestacija, brojnih učenika osnovnih i srednjih škola, studenata, a i turista iz svijeta. Kako se upravo uređuje i cijela površina Trga, ovo će svakako biti jedna nova svijetla točka u znamenitostima grada Požega.
Dijecezanski muzeju svom stalnom postavu ima Zbirku sakralne kulturne baštine sa preko 200 predmeta nastalih od 15. stoljeća, pa sve do danas, a i Zbirku moderne i suvremene Hrvatske umjetnosti koja ima oko 200 slika i skulptura moderne i suvremene umjetnosti, s posebnim odjelom ostavštine Ive Dulčića. Uz brojne uzvanike, čelnike grada Požega predvođene gradonačelnikom Vedranom Neferovićem i Požeško-slavonske županije predvođene zamjenikom župana Ferdinandom Troha, brojno svećenstvo Požeške biskupije, biskupa msgr. Antuna Škvorčevića, svečanosti otvaranja nazočio je i ministar kulture Zlatko Hasanbegović.
U svom izlaganju otvarajući muzej, biskup Škovrčević posebno se zahvalio Mariju Beusanu, autoru idejnog projekta uređenja interijera te muzeološke koncepcije i oblikovanja trajnog postava, Marijani Repić-Braun za izbor i stručnu obradu sakralnog slikarstva i kiparstva od 17. do 19.stoljeća, Arijani Koprčina za izbor i obradu liturgijskih predmeta izrađenih u metalu, Jeleni Ivoš za izbor i obradu liturgijskog ruha, Nikolini Mandić za izbor i obradu liturgijskih knjiga, Ivanki Reberski za izbor i obradu djela moderne i suvremene umjetnosti te vlč. Ivici Žuljeviću za vođenje i koordiniranje svih poslova oko izgradnje i opremanja muzeja. Uz ovu prigodu tiskana je i monografija “Dijecezanski muzej u Požegi i Riznica požeške katedrale” koje na 340 stranica predstavlja muzej i izložbe.
- Posebnost Dijecezanskog muzeja je u tome što on nije plod crkvene muzejske djelatnosti jer to nije svrha njezina poslanja, nego je pastoralna ustanova koja po predmetima sakralne baštine, prikupljenim iz župa i drugih ustanova s njezina područja čuva živu memoriju vjere prethodnih naraštaja na svom prostoru i svjedoči kontinuitet u okviru kojeg živi sadašnja zajednica – istakao je biskup Škvorčević.
- Brojni predmeti iz bogatog fundusa Dijecezanskog muzeja predstavljaju bitan dio duhovnog sadržaja hrvatskog naroda. Muzej posjeduje vrijedne eksponate crkvene i umjetničke baštine koji svjedoče o vjerskom životu i kulturi hrvatskog naroda. U kontinuitetu višestoljetne hrvatske sakralne umjetničke produkcije, ishodišta naše prošlosti u kojemu sagledavamo vlastiti identitet i posebnost, sakralna umjetnost odražava vjersku uvjerenje, duhovnu dimenziju i dosege religioznih sadržaja hrvatskih umjetnika na polju sakralnosti. U ozračju zajedništva, međuvjerskog mira u hrvatskom narodu i domovini, upravo kroz sakralnu umjetnost i njenu simboliku iščitavamo povezanost i duhovnost kao bitne elemente naših života - rekao je ministar Hasanbegović uz čestitke i želje da ovaj muzej pohodi što više posjetitelja.
Slike i skulpture moderne i suvremene hrvatske umjetnosti darovi su donatora Požeškoj biskupiji ili osobno biskupu među kojima su Miroslava Dulčić, supruga umjetnika Ive Dulčića, Đuro Seder, Zlatko Keser, Josip Poljan, Šime Vulas, Šime Perić, Tihomir Lončar, Vjeko Jarak i Mostarsko-duvanjska biskupija.
- Svima nama dodijeljena je povlaštena uloga ući u muzej i s određenim strahopoštovanjem zaustaviti se pred svakim predmetom sakralne baštine, osjetiti dušu onih koji su ih oblikovali i stoljećima se njima služili te ljepotu koja iz njih progovara u posebnosti njihova umjetničkog izraza. Valja načiniti još jedan korak te posjetiti Muzej i postav iz kojeg progovara snaga duha hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća te tako postati dionicima hrvatskog identiteta od 15. do 21. stoljeća - zahvalio je svima na sudjelovanju u svečanosti otvaranja biskup Škvorčević.
Tekst: Vladimir Protić Foto: A. Protić
