KNJIŽEVNICA I TEORETIČARKA KULTURE PROF. DR. SC. JASNA HORVAT GOSTOVALA U PLETERNIČKOJ KNJIŽNICI -
PLETERNICA - Hrvatska književnica, teoretičarka kulture i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, prof. dr. sc. Jasna Horvat gostovala je u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici Pleternica i Pleterničane upoznala sa svojim književnim radom, prije svega romanima. Ona piše romane, eseje, knjige za djecu i mladež te znanstvena i stručna djela iz dviju znanstvenih grana, društvene i humanističke. Većina njezinih romana ocijenjena je kao (post) oulipovski narativ.
Jasna Horvat u svojem novom romanu „Az“ nastojala je osvijetliti život i likove apostola staroslavenske jezične liturgije i pismenosti - sv. Ćirila (Konslantina Solunjanina) i sv. Metoda, kao i proces oblikovanja glagoljskog pisma. Fabulativno najizazovnija i najzanimljivija je priča pripovijedana iz usta lika carice Teodore, koja je nakon 856. zbačena s prijestolja i zatočena s kćerima u manastiru Gastriju. U toj priči se kroz subjektivno proživljena, emotivna sjećanja iznosi strahovita sudbina jedne fascinantne, obrazovane, dominantne i inteligentne žene - carice Teodore, ali se u strasti nerijetko i oprečnih osjećaja prelama i uloga sv. Ćirila u njezinu usponu, obratu i nesretnom udesu. U priči dolazi do izražaja autoričino uživljavanje i oživljavanje Teodorine situacije, ali usporedo uočavamo jedan neuvijeni prikaz surovosti života na dvoru, te naličje beskompromisne borbe za vlast u amoralnosti i sutonu bizantskog carstva. Roman zbog svoje višeslojnosti privlači različite čitalačke skupine, studente iz obrazovnih razloga, poklonike povijesti, ali i ljubitele analiziranja ljudskih strasti, a u petoj razini namijenjen je filozofima, aritmetičarima, semantičarima, misticima i svim zaljubljenicima pradavnog hrvatskog pisma - glagoljice.
Napisala je još romane Bizarij, Auron, Vilikon i Alikvot koji izražavaju njenu naklonost eksperimentu očitovanom ponajprije u konceptualizaciji romaneskne forme. Njena djela za djecu Izgubljena vila, Alemperkina kazivanja i Krijesnici, tematiziraju mitološki koncept hrvatskog panteona, približavaju ga djeci, a posredovanjem ilustracija postaju i lako pamtljive predaje. 
Romanu „Az“ 2010. je nagrađen prestižnom nagradom HAZU za književnost, a autorica popularizira glagoljicu ugrađujući glagoljicu u radnju romana na slovnoj, numeričkoj i simboličkoj razini. Bizarij, roman o fantazmagoriji jedne vezanosti u kojem autorica koristi veznike kako bi ukazala na gramatičku kodiranost intimnih i historijskih vezanosti za topos. Pri tome za svoj topos izabire grad Osijek, a čuvene, bizarne ex-Osječane za nositelje simboličkih podudarnosti s veznicima kao vrstom riječi. Konceptualna variranja autorice kulminiraju u Auronu gdje zlatni rez ugrađuje ne samo u strukturu teksta nego i u život istoimenog glavnog junaka - Aurona. Roman leksikon o vilama, Vilikon spoj je dviju kulturnih priča, prve koju pripovijeda Marko Polo i druge koju monološki interpretira Kublaj-kan, Markov slušatelj. Leksikonske natuknice o vilama, nadnaravnim bićima iz Kraljevstva Hrvatskog, ispripovijedane su uporabom magičnog kvadrata broja 12. Roman Alikvot izgrađen je na studiji Vladimira Mažuranića te u svom sadržajnom dijelu dovršava nezavršeni roman Ivane Brlić Mažuranić, Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata. Ovaj roman ujedno donosi i Manifest aksiomatske književnosti kojim književnica pojašnjava doktrinu prema kojoj je izgrađivala svoj opus.
Tekst/foto: Vladimir Protić