POŽEGA - Galerija svjetlosti Gradske knjižnice Požega bila je ispunjena do posljednjeg mjesta na promociji nove knjige Požežanke dr. sc. Vesne Vlašić "Požega od tragova satkana" koja je izašla u Biblioteci Posegana kao 12. knjiga, te ujedno prva knjiga kojoj je autorica žena. Knjiga je izašla u izdanju Naklade Slap iz Jastrebarskog, a u sklopu obilježavanja Dana grada Požege.

Moderator na predstavljanju prof. Miroslav Paulić odlično je vodio cijeli događaj, vrlo nadahnuto što je upotpunilo ovo predstavljanje, koje je između govornika na čas prekinuo zvuk barokne gitare na kojoj je prof. Luka Vlašić izveo nekoliko skladbi Francesca Corbetta, talijanskog gitariste i skladatelja iz 17. stoljeća. Na početku sve je pozdravila dopredsjednica Matice hrvatske Ogranak Požega i novo imenovana ravnateljica Gradskog muzeja Požega, prof. Ljiljana Marić, napomenula da se promocija knjige održava u sklopu Dana Matice hrvatske koji se održava svake godine u veljači i ožujku.

Sve je pozdravio i požeški gradonačelnik prof. dr. sc. Željko Glavić, koji je osim u ulozi domaćina već sudjelovao u stvaranju ove knjige kao predsjednik Savjeta Biblioteke Posegana. - Sva okupljanja oko kulture, umjetnosti, pjesništva, pisane riječi najbolje opisuje Požegu. Požega je postala poznata ne samo u Hrvatskoj nego i šire upravo po periodu koji je bio renesansa umjetnosti, odgoja, obrazovanja, kulture, slavnog 18. i 19. stoljeća, kada je Požega bila vodeći centar Slavonije, kada je imala prvu Gimnaziju u Slavonji, petu u Hrvatskoj, kada je imala i slavnu Biblioteku Poseganu, čije ime bvaštinimo i u ovoj biblioteci u kojoj je izašla i ova knjiga. To je vrijeme kada je Požega dobila i ime Slavonska Atena, Hrvatska Atena i vrijeme na koje smo s pravom ponosni. Ovdje u ovoj požeškoj Gradskoj knjižnici gdje spoj stare i nove arhitekture, starog i novog vremena je na jedan monumentalan način predstavljen upravo kroz riječ i knjigu.

Jedan od recenzenata knjige, prof. dr. sc. Ivan Trojan, dekan Filozofskog fakulteta u Osijeku i predsjednik osječkog ogranka Matice Hrvatske je govorio o autorici i njenoj novoj knjizi. - U prvom i najuspješnijem poglavlju autorica obrađuje požeške književnike i književnice iz 19. i 20. stoljeća, a donosi studije i članke o Ani Jelisavi Janković, Hermini Tomić, Zlati Kolarić Kišur, Zdenki Marković, Franji Cirakiju, Josipu Eugenu Tomiću, Janku Jurkoviću, Matku Peiću i Dubravku Jelčiću. Autorica je dala doprinos hrvatskoj kulturi posebno baveći se zaboravljenom književnicom Herminom Tomić, koja se vrlo rijetlko spominje u hrvatskoj književnosti ili se zapravo ne spominje. Ako se spominje onda zapravo kao supruga književnika Josipa Eugena Tomića.

Autorica u drugom poglavlju u 6 članaka obrađuje povijest požeškog kazališta, o alternativnoj kazališnoj sceni koja je zahvaljujući malo poznatim pojedincima cvjetala u Požegi u to vrijeme, ali je po inventivnosti i kreativnosti mogla stajati uz bok i nekim većim sredinama. Istraživanje se temelji na bogatoj povijesnoj građi, koji su joj pomogli u izradi ove knjige.

Treći dio knjige sastoji se od žanrovske analize  putopisa kroz Slavoniju, sa člancima u kojima se raščlanjuje tipični slavonski humor, požeških i slavonskih "smijača" kako ih naziva. Autorica obrađuje i tekstove nepoznatih slavonskih pisaca i novinara. Htjela je spasiti od zaborava male slabo poznate književnike, ali istovremeno ukazati i na posebnost literature koja je nicala na slavonskim prostorima. Ovakve knjige su zaista rijetkost i u nekim mnogo većim sredinama.

Drugi recenzent knjige, prof. emeritus Filozofskog fakulteta u Zagrebu i akademik Boris Senker, o autorici i knjizi rekao je da se prvi puta susreo sa tekstom Vesne Vlašić o 1. Svjetskom ratu u požeškom kraju, te kako su ti veliki događaji u svjetskim razmjeri,ma viđeni očima malih ljudi. - Od tada se redovito srećemo na književnim skupovima. Ova knjiga mene neoborivo podsjeća na lepezu, od 25 segmenata, a svaki od tih segmenata je jedna sličica za sebe. No sve te sličice karakterizira jedna os, a to je Požega, zavičaj. Svaka od tih 25 priča vodi u taj zavičaj, Požegu o kojoj se ovdje govori, a uvijek je povezano i sa gospodarstvom, političkim odnosima u ta dva stoljeća.

Urednik knjige izv. prof. dr. sc. Filozofskog fakulteta u Zagrebu Krunoslav Matešić i nakladnik Biblioteke Posegana u kojoj je u proteklih 30 godina izdano 12 knjiga u 13 svezaka, istakao je da je ova knjiga pravi dragulj u biblioteci. - Ima i većih gradova od Požege, ali Požega ima svoju Biblioteku Posegana koja objavljuje djela posvećena povijesti, kao i publicistička izdanja iz područja humanističkih znanosti. Komplet izdanja bio je dovoljno kvalitetan da bude poklonjen sv. ocu Ivanu Pavlu II, predsjedniku Turske Sulejmanu Demirelu, a nalaze se u bibliotekama susjednih država i bibliotekama svijeta. Zahvalio se gradonačelniku Željku Glaviću što je podržao izdavanje ove knjige.

Na kraju je što je rekla da joj je najteže, nešto rekla o sebi i autorica Vesna Vlašić, te o stvaranju ove knjige, a istakla i nadu da to neće biti i posljednja knjiga. Posebno se zahvalila svima koji su sudjelovali u stvaranju ove knjige i sada koji su je podržali na ovoj promociji. Istakla je da se u samom pisanju koristila zaista bogatom građom iz tih vremena koje je pronalazila u Gradskom muzeju, Gradskoj knjižnici, Državnom arhivu, koja su joj pomogla u njenom istraživanju i znanstvenom radu. Nije smatrala da će se moći posvetiti znanstvenom radu jer su je uvijek zaokupljala radna mjesta nam kojima je radila, od Kaznenog zavoda, Požeško-slavonske županije, do ravnateljice Gimnazije u Požegi u kojoj je bila prva ravnateljica, žena, u 300-godišnjoj povijesti. Drago joj je i što je prva žena autorica objavljena u Biblioteci Posegana. U znanstvenom radu dugo se tražila, ali usmjerile su je teme vezane uz njen rodni grad Požegu i požeški kraj.  - Odlučila sam se baviti požeškim književnicima, posebno malim književnicima i književnicama, koje su nepravedno zaboravljene, a u našem gradu ostavili svoj trag. Zato je i naslov ove knjige "Požega od tragova satkana", a sa ciljem da se nešto ne zaboravi. Ova knjiga je podsjetnik za sve nas u današnjici, na vrijeme kada je Zlatna dolina bila zaista zlatna i krema hrvatske književnosti.