Ponedjeljak, 20 Ožujak 2023 08:50

Žene koje nas svojim najnovijim projektom vode ravno do srca Slavonije

Ocijeni sadržaj
(8 glasova)

Kulturni projekt o kojem se posljednjih tjedana u Hrvatskoj najviše priča svakako je Muzej bećarca u Pleternici, koji je krajem veljače otvorio svoja vrata za sve zainteresirane posjetitelje. Riječ je o jedinstvenoj muzejskoj izložbi koja opsežno dokumentira i interpretira jedan baštinski fenomen, a doživljaj bećarca prenosi se kroz susrete s ljudima koji su s njime neodvojivo povezani – Šokcima i Šokicama.

Muzej bećarca dovoljno je dobar povod za otputovati u naše istočnije krajeve, a motivacija je još veća kad upoznate žene koje su oblikovale muzejsku izložbu u Pleternici. One su Muze i na ovom su projektu radile nevjerojatnih 8 godina!

muze, Muzej bećarca, Pleternica
Muze

Posebnost nematerijalne baštine je da ona postoji dok postoje ljudi koji taj oblik baštine žive i prenose s generacije na generaciju. Tako Muzej bećarca postaje živi medij koji prenosi njihove glasove, a istodobno omogućava svakom posjetitelju da pronađe svoj osobni put i inicira se u svijet bećara i bećaruša. O važnosti vokalno – instrumentalnog napjeva bećarca govori i činjenica da je 2011. godine upisan na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine. To je potaknulo nositelja projekta, Grad Pleternicu, da vizionarski zaštiti Muzej bećarca i omogući sve preduvjete za stručan i kreativan doprinos mnogih u ostvarenju njihove vizije.

Muzej bećarca, foto: Vedran Husremović

Što je sve potrebno kako bi se ovakvi projekti realizirali, na ovako zanimljiv način?

Odgovor na pitanje dala nam je članica Muza, Mirna Draženović:

“Naša metodologija i pristupi interpretaciji baštine uvijek imaju u jednakom fokusu baštinu i ljude. Pod ljudima mislimo publiku (posjetitelje) kojima se obraćamo, zatim ljude koji su s dotičnom baštinom najpovezaniji, kao i ljude koji zajedno s nama baštinu prenose u suvremeni medij stalne izložbe.

Želimo da veze s baštinom prodube svi posjetitelji; potičemo ih na razmišljanje i na emocionalnu interakciju. Posebno nam je važno da u baštini ljudi prepoznaju univerzalne vrijednosti koje nas sve povezuju. Upravo su te vrijednosti ona zlatna nit kojom baštinu aktualiziramo i činimo relevantnom za suvremeno društvo i suvremenog čovjeka.

Nematerijalna baština, poput bećarca, najdelikatniji je oblik našeg naslijeđa jer se ne može očuvati bez ljudi. Zato u takvim projektima posebno dolazi do izražaja rad s ljudima koji su toj baštini najbliži. Stvaranje međusobnog povjerenja je ključno. Nama je jako važno da od baštinika dobijemo mandat za rad. Ovakvi participativni procesi postaju glavna snaga naših projekata.

I konačno, naša je uloga važna u okupljanju dizajnerskih i raznih umjetničkih i produkcijskih timova koji će svojim znanjem, kreativnošću i senzibilitetom dati svoj doprinos da se stvori jedinstveno višedimenzionalno baštinsko iskustvo.”

Muzej bećarca, foto: Vedran Husremović

Brojke koje stoje iza kulisa nastanka Muzeja bećarca uistinu su fascinantne. Muze su na projektu radile kroz razdoblje od punih 8 godina, u muzeju je više od 40 interaktivnih izložaka, 400 bećaraca, 50 novo produciranih video materijala, 200 ilustracija i fotografija te 200 muzejskih predmeta. Uz to je izložba na hrvatskom i na engleskom jeziku. Riječ je o vrlo kompleksnom sadržaju koji je zahtijevao visoku razinu profesionalnosti svih uključenih u proces i bez daljnjeg je riječ o najvećem projektu Muza do sada.

U realizaciji ovog projekta surađivale su s mnogo stručnjaka i kreativaca; tu su za početak arhitektonski studio Rusan, dizajnerski studio Šesnić&Turković i Clinica studio. Implementaciju je vodila tvrtka AVC, a multimedijalna iskustva producirale su tvrtke Divit i Eltel. Preko 200 umjetnika, stručnih suradnika i izvođača sudjelovalo je u stvaranju sadržaja izložbe, kao i nekoliko stotina pojedinaca, udruga, ustanova i organizacija iz cijele Slavonije, Baranje i Srijema, pa čak i Mađarske.

Muzej bećarca, foto: Vedran Husremović
Muzej bećarca, foto: Vedran Husremović
Muzej bećarca, foto: Vedran Husremović

“Svakako je bilo izazova u svim fazama procesa, pogotovo u zadnjoj fazi realizacije. Prikupljale smo predmete, kurirale i koordinirale produkciju sadržaja izložbe u ekstremno kratkom vremenskom roku. Međutim, kada se muzej ispunio ozarenim licima posjetitelja, zadovoljnim suradnicima i ponosom brojnih bećaruša i bećara s kojima smo surađivali, za nas nema veće nagrade”, za After5 su otkrile Muze.

A tko su one zapravo?

Muze su malen, ali snažan osmeročlani tim stručnjakinja za baštinu, kulturu i turizam. Najprepoznatljivije su po rukom krojenim muzeološkim konceptima, no njihov rad uključuje širok spektar usluga, znanja i vještina koje su razvijale i sticale kroz više od 18 godina rada. Zato su često glavne konzultantice za strateške dokumente razvoja kulturnog turizma i planova upravljanja baštinom te investicije kroz koje određene zajednice, mjesta i baštine stvaraju svoju prepoznatljivost na nacionalnom, ali i međunarodnom nivou. Posljednjih su godina posebno usmjerene na razvijanje edukacija i treninga kroz koje višestruko osnažuju svoje klijente.

“Iako smo u svom radu uvijek profesionalne, opušteno i srdačno ćemo dočekati svakog tko nas posjeti u našem zagrebačkom uredu. Naši suradnici često kažu da ih zarazimo pozitivnom vibrom”, uz smijeh nam pričaju Muze.

Mirna Draženović, Meri Vesanović, Lucija Biličić, foto: Inia Herenčić

Osim Muzeja bećarca, iza njih su i sjajni projekti Interpretacijskog centra parka prirode Telašćica, Centar za posjetitelje Medvedgrad, Centar za posjetitelje Poklon Parka prirode Učka, Terra Panonica, Lugareva kuća u NP Krka, Podzemni grad, NP Paklenica, Ivanina kuća bajke u Ogulinu, Ekomuzej Komiža, Ekomuzej čipke i čipkarstva u Lepoglavi… Prošle su Hrvatsku uzduž i poprijeko:

“Naš pristup baštini je takav da je uvijek stavljamo u širi kontekst. Iako je u projektu naš fokus na jednom obliku baštine, nastojimo ga povezati s drugim aspektima i kroz njega prikazati slojeviti ekosustav baštinskih vrijednosti. Tako je, na primjeru Muzeja bećarca, bilo ključno da statični medij izložbe „oživi“ i uspješno utjelovi vitalan duh i šarolik karakter bećarca. U tome su ključnu ulogu imali i autentični predmeti koje smo pažljivo prikupile diljem Slavonije, pa čak i Mađarske, i interpretirale kroz uzbudljive tekstove i atraktivne video materijale.”

Mirna Draženović i Dragana Lucija Ratković Aydemir, foto: Inia Herenčić

Kada radite na tolikom broju projekata (više od stotinjak njih u kulturi i turizmu) i svaki je jedinstven na svoj način, jako je teško, razumljivo, odabrati onaj najdraži, što zaključuju i same Muze:

“Zahvalne smo da smo, kroz naš dugogodišnji rad, mogle interpretirati ikone naše umjetnosti, znanosti i kulture poput A.G.Matoša, bana Jelačića, Frankopana, Ivana Meštrovića, falkuše, bracere, čipkarstva, gange ili životinjskih vrsta zaštićenih područja diljem zemlje!

Sa svakim od njih smo se istinski povezale, a posebno nas veseli pratiti razvoj i dugoročni utjecaj realiziranih projekata na zajednice i publiku. Jedan od projekata koji nas čini ponosnima je Ivanina kuća bajke koja je nedavno postala dijelom Kulturne rute ženskih pisaca i Kulturne rute bajki Vijeća Europe! Ispunjavajuće je svjedočiti da je ovaj jedinstveni centar slavljenja bajkovite baštine dosegao viziju koju smo postavili još 2013. godine, ali i postao jedna od najposjećenijih kulturno-turističkih atrakcija u Hrvatskoj.”

Terensko prikupljanje predmeta za stalni postav Muzeja bećarca, obiteljske fotografije Kate Čorak, foto: Vanja Babić
Postavljanje stalnog postava muzeja, Meri Vesanović i Mirna Draženović, foto: Mateja Kuka Brkić
Postavljanje umjetničke skulpture konja s jahačem, akademski kipar Janko Petrović i Mirna Draženović, foto: Mateja Kuka Brkić

Svojim drugačijim, suvremenim, dinamičnim principom, uvjereni smo da su Muze uspjele približili baštinu i tradiciju onima koja je ona dosadna, nezanimljiva, a posebno je bitno naglasiti da ju djeca uče na drugačiji način nego što smo mi odrasli, u našim mladostima, naučili.

“Prijenos ljubavi, poštovanja i razumijevanja prema baštini na nove generacije ključan je cilj u svakom našem projektu. Baština je za nas riznica mudrosti i vrijednosti koje oplemenjuju naše društvo! Ona ima veliki potencijal osnažiti veze između ljudi i zajednica, potaknuti na pozitivno djelovanje i konačno, sve nas poticati da postanemo bolji ljudi”, govori nam Dragana Lucija Ratković Aydemir iz Muza.

Muzej bećarca, foto: Vedran Husremović
Muzej bećarca, foto: Vedran Husremović

A što je Muzama u planu sljedeće i u kojim novim projektima ćemo ih pratiti?

“Naš tim čeka uzbudljiv ostatak poslovne godine! Trenutno temeljito razvijamo baštinsku priču velebne tvrđave u Kninu, stvaramo interaktivna iskustva praslavenske mitologije u Mošćeničkoj Dragi te radimo na stalnoj izložbi o intrigantnom barunu Trenku u Trenkovu. Tu je još zanimljivih partnerstva i kreativnih suradnji kojima se veselimo. Nas kao Muze jednako veseli poticati stvaranje kao i poticati radost u stvorenome!”

https://after5.hr/zivot-prije-5/muze-muzej-becarca/