POŽEGA - Požeški Ogranak Matice hrvatske i Gradski muzej Požega organizirali su zanimljivo predavanje i predstavljanje knjige "Sokolarstvo i ptice grabljivice: likovni prikazi u Hrvatskoj" u Dvorani Svjetlosti Gradske knjižnice Požega. Goste iz Zagreba, uzvanike Maju Petrović, pročelnicu društvenih djelatnosti grada Požege i Ferdinanda Trohu, zamjenika županice, posebne goste živog orla i sovu te posjetitelje pozdravila je dopredsjednica ogranka MH prof. Ljiljana Marić: - Okupili smo se da bi u sklopu Dana Matice hrvatske predstavili knjigu Vitolda Košira „Sokolarstvo i ptice grabljivice : Likovni prikazi u Hrvatskoj“. Ne biste vjerovali da je upravo Požega prvi grad u Hrvatskoj gdje će biti predstavljena ova knjiga i zbog toga sam veoma mnogo zahvalna Vitoldu i njegovim suradnicima, a još više sam mu zahvalna što nam je svima iskazao neobičnu čast i privilegiju da tako izbliza možemo promatrati orla, rekla bih da smo oči u oči s jednom od najinteligentnijih ptica.
Ako ste u prvi tren pomislili da ova knjiga nema nikakve veze s Požegom, prevarili ste se. Ne sam da ima veze s Požegom nego čak i s ovim mjestom na kojem se nalazimo. Samo malo gore višlje, meni desno, nalazio se spomenik podignut 1925. godine u povodu obilježavanja 1000. godišnje hrvatskog kraljevstva na kojem se nalazila skulptura sokola. Upravo razglednica toga spomenika kao i spomenika fra Luki Ibrišimoviću Sokolu nalazi se u ovoj knjizi.
Nakon uvoda kustosica Gradskog muzeja Ivana Domanović ispričala je povijesnu priču o fra Luki Ibrišimoviću koji je dobio nadimak Sokol zbog kojega je i on uvršten u ovu knjigu te povijesnu priču o hrvatskom sportu koji se odvijao pod nazivom Sokol.
Prije nego što smo saznali o tome zašto su ptice grabljivice i sokoli zauzimali značajno mjesto u likovnim prikazima Ljiljana Marić je predstavila i samu knjigu: - Ona je iz tiska izišla prošle godine u nakladi tvrtke IN.TRI d.o.o. u vlasništvu nazočnog Ivana Kraljevića. A tko je Ivan Kraljević? Rođen je 1966. godine u Zagrebu gdje je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Miroslava Šuteja. Bavi se grafičkim dizajnom, a od 2016. ima vlastitu izdavačku kuću koja se bavi prevođenjem i izdavanjem knjiga iz područja umjetnosti, filozofije i popularne znanosti.
S nama je danas i gospodar ptica grabljivica u Hrvatskoj, najzaslužnija osoba što je Vitold Košir postao sokolar – Marijan Žižanović. Marjan je diplomirani pravnik koji je rođen 1945. u Plzenu, u Češkoj. Od mladosti je zainteresiran za ptice grabljivice. Na njegovu inicijativu sokolarstvo je po prvi puta u Hrvatskoj priznato kao legalan način lova. Bavio se hokejom, džudom i tajlandskim boksom. Trenirao je gotovo sve naše najbolje borce – Mirka Filipovića, Sinišu Andrijaševića, Marka Kutlešu i Mladena Brestovca.
Hrvatski narod je malen, ali kako živi u predziđu kršćanstva za simbol hrvatskog bića nije mogao izabrati kraljića nego ORLA, jer hrvatski narod ne može kraljićkovati nego orlovati“, kaže u jednom svom eseju naš Požežanin Matko Peić kojeg je ovim riječima citirao u svom tekstu u knjizi g. Žižanović - zaključila je dopredsjednica Marić te nakon predstavljanja vodila raspravu s gostima i zanimljivim pitanjima.
- I na kraju evo nas do zvijezde večeri, autora knjige Vitolda Košira. Rođen je u Zagrebu 1966. godine. Istovremeno je pohađao Akademiju likovnih umjetnosti gdje je diplomirao kiparstvo u klasi prof. Šime Vulasa te Muzičku akademiju na kojoj je diplomirao studij viole u klasi prof. Zlatka Stahuljaka. Zaposlen je u Simfonijskom orkestru HRT, a još svira gitaru u dva benda. I sokolar je. Trenutno živi sa svojih 6 ptica grabljivica a s nama je danas jedna od njih - orao - najavila je dopredsjednica Marić.
Vitold je odgovorio mora li čovjek biti umjetnička duša da živi s ovim pticama? Zbog čega je čovjek motiv ptica crtao od svojih prapočetaka, od života u spiljama? Gdje se nalazi najstariji hrvatski sačuvani prikaz grabljivice? Koji je najspektakularniji nalaz na kojem je prikaz ptice grabljivice u ovoj knjizi?
Na kraju posjetiteljima je u živo predstavljena zvijezda večeri, veliki orao i jedna sova koje su mnogi od posjetitelja prvi puta vidjeli u živo na ovakvoj blizini.
