Breadcrumbs

Subota, 29 Kolovoz 2020 09:24

Otvorena izložba Gradskog muzeja Požega uz Aurea fest "Kruh nebeski"

Ocijeni sadržaj
(9 glasova)

POŽEGA - Gradski muzej Požega u sklopu Aurea Festa pripremio je izložbu „Kruh nebeski“, molitvenici iz fundusa Gradskog muzeja Požega. Izložba je nastala u suradnji s Gradskom knjižnicom Požega, njezine autorice su Dijana Klarić i Ljiljana Marić, a značajan doprinos dala je Marina Vinaj, voditeljica Odjela knjižnice Muzeja Slavonije u Osijeku.

Katalog izložbe Kruh nebeski donosi kratak pregled načina i oblika na koje je molitva, odnosno pisana ili tiskana Božja riječ mijenjala kulturnu povijest čovječanstva; od prapovijesnih crteža na paleolitskim špiljama koje možemo promatrati kao prvu molitvu, preko Gutenbergove Biblije kao prve tiskane knjige, pa sve do suvremenih pojava različitih pučkih pobožnosti. Molitvenici su u katalogu promatrani, analizirani i predstavljeni kao muzejski predmet, zatim kao jedinica knjižnične građe, ali i kao književno djelo koje otkriva raritetne primjerke iz povijesti hrvatskog jezika i književnosti.

 - Molitvenik kao muzejski predmet dokumentira stvarnost u kojoj je nastao i živio. Izgled i vrsta uveza svjedoči o različitim umjetničkim stilovima kroz povijest. Memorabilije i rukopisne bilješke otkrivaju osobnu priču vlasnika te nerijetko čitavu genealogiju jedne obitelji. Jedinica knjižnične građe donosi formalan materijalni opis molitvenika s posebnim osvrtom na stare i rijetke molitvenike tiskane do 1850. kojima se opširnije opisuje uvez kao i ex librisi i rukopisne bilješke. U kontekstu povijesti hrvatskog jezika i književnosti, molitvenici su predstavljeni kao raritetna književna djela, naročito iz zavičajne povijesti, te književna djela u kojima se očituje razvoj hrvatskog standardnog književnog jezika – kazala je autorica izložbe Dijana Klarić.

Najstariji izloženi molitvenik je vodič kroz kršćanske pobožnosti na francuskom jeziku L’Ange conducteur tiskan u Parizu 1681., a najzanimljiviji molitvenik zasigurno je Varia pietatis autora Stanislava Losgotta, tiskan u Budimu 1769. Pripadao je grofu Antunu Jankoviću Daruvarskom, a poseban je zbog rukopisnih bilježaka na zadnjim stranicama gdje je grof temeljito zapisivao podatke o rođenju i smrti svoje djece kao i podatke o zarukama i vjenčanju sa svojom suprugom. Izloženi su i stari i rijetki zavičajni molitvenici Antuna Kanižlića, Jeronima Lipovčića, Emerika Pavića, Jurja Muliha, kao i prvi cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik na kojemu je radio i zavičajnik Grgur Čevapović. Također, izloženi su i raritetni zavičajni molitvenici tiskani nakon 1850., kao i molitvenici iz ostavštine obitelji Julija Kempfa.

Izložba Kruh nebeski svoj je naziv dobila upravo po istoimenom najizdavanijem molitveniku u povijesti hrvatskog nakladništva. Izloženo je više različitih izdanja uključujući i prvo iz 1909. Najveću posebnost ove izložbe čini najstarija poznata sačuvana krunica na tlu Hrvatske s prijelaza iz 14. u 15. stoljeće, a koja je pronađena tijekom revizijskih arheoloških istraživanja benediktinske opatije sv. Mihovila Arkanđela na Rudini 2019. godine.

 - Pronađena krunica sastoji se od 139 većih zrna valjkastog oblika, 14 manjih, okruglih zrna, 2 plosnata, okrugla, manja zrna i 3 veća okrugla zrna koja su izrađena od kosti. Vjerojatno je izvorno imala 150 valjkastih zrna, a takve se krunice nazivaju Pater noster brojanice i preteča su krunica kakve mi danas poznajemo. Njihovih 150 zrna predstavljalo je 150 molitava Oče naša koje su nepismenim redovnicima bile zamjena za 150 psalama koje su trebali dnevno izmoliti – pojasnila je Ljiljana Marić, također autorica izložbe.

Povijesna zbivanja i previranja u ljudskoj su povijesti oblikovala određena stanja duha i duhovne potrebe. Upravo se iz tiskanih molitvenika u određenom povijesnom razdoblju može iščitati i stanje duha toga vremena. Katalog stoga donosi pregled značajnijih događaja iz hrvatske crkvene i nacionalne povijesti koji su utjecali na razvoj hrvatskog katoličkog nakladništva, ali i neke događaje iz europske crkvene povijesti koji su utjecali na smjer djelovanja hrvatskog katoličkog nakladništva.

Izložbu je otvorio gradonačelnik Požege Darko Puljašić. - Slavoniju često u turizmu povezujemo s pojmom hedonizma, a naš grad nudi jedan viši oblik hedonizma, a to je da hrani i dušu i tijelo, da hrani duh koji su nam ostavili naši preci koji su nas obogatili. Pozivamo sve Požežanke, Požežane, sve Slavonce da dođu i uživaju jer se imamo čime ponositi.