POŽEGA - U sklopu Tjedna Gradskog muzeja Požega održano je predavanje povjesničara umjetnosti, urbanista i konzervatora Zlatka Uzelca pod nazivom Burna arhitektonska povijest crkve svetoga Lovre kojeg je uz Muzej organiziralo i Povijesno društvo Požega. Ravnateljica Muzeja Mirela Pavličić Hein pozdravila je na početku sve nazočne te kazala da su Muzej i Povijesno društvo Požega i do sada surađivali, ali da je ovo prvi puta da zajednički organiziraju jedno predavanje zbog čega se zahvalila predsjedniku prof. Vinku Tadiću. On je također sve pozdravio te predstavio predavača istaknuvši da je on autor nekoliko znanstvenih radova o požeškoj srednjovjekovnoj i novovjekovnoj umjetnost.
Uzelac je na početku predavanja podsjetio da je srednjovjekovna crkva sv. Lovre, druga najstarija požeška crkva, vrlo bogate i slavne povijesti. - Neke ključne točke iz povijesti crkve još uvijek nisu znanstveno razjašnjene, prije svega još uvijek se ne zna točno kada je crkva izgrađena. Prema mojim argumentima ona je izgrađena sredinom 13. stoljeća. Bez sumnje bila je to dominikanska crkva što dokazuje njezina arhitektura – istaknuo je Uzelac.
Dvije crkve na srednjovjekovnom trgu u 13 stoljeću, ističe, pokazatelj su da je Požega u to vrijeme bila klasični srednjoeuropski grad koji se razvija kao sjedište županije. Crkva sv. Lovre je bila posvećena Blaženoj Djevici Mariji kao i većina dominikanskih crkava. Od te prvotne crkve ostao je južni i vjerojatno zapadni zid što je tipološki najstariji tip dominikanske crkve koji je očuvan na području cijele Hrvatske. U drugoj gotičkoj fazi dolazi do gradnje poligonalnog današnjeg svetišta oslikanog freskama za koje se ne može točno utvrditi vrijeme gradnje, možda još u 13. stoljeću, ali najvjerojatnije u prvoj polovini 14. stoljeća. Nakon osmanlijskih osvajanja crkva je pretvorena u džamiju.
- Desetak godina prije mohačke bitke (1526. godine) u Požegi je bio potres u kojem su stradale obje crkve i na kojima se to i danas vidi. U tom potresu srušen je sjeverni dio lađe nakon čega je poduzeta jedinstvena renesansa dogradnja kakva nije zabilježena u Slavoniji, a možda ni u cijeloj Hrvatskoj. Crkvu tada nisu uspjeli završiti nego su joj samo provizorno dozidali lađu – objasnio je Uzelac.
- Nakon, odlaska Osmanlija, u 18. stoljeću, kada se crkva barokanizira i kada je dobila sadašnjeg titulara sv. Lovru ona postaje posebno zanimljiva. Naime, 1713. p. Josip Kraljić, isusovački slikar i arhitekt je na stropu izveo iluzionističku kupolu te nabavio glavni i bočne oltare - dodao je Uzelac
