OTVORENA IZLOŽBA ETNOGRAFSKOG MUZEJA U ZAGREBU -
POŽEGA - U Gradskom muzeju Požega otvorena je izložba „O životinjama i ljudima“ Etnografskog muzeja iz Zagreba. Autorice Željka Petrović Osmak, Gordana Viljetić i Tea Rittig Šiško kroz ovu izložbu prikazale su odnos ljudi i životinja kroz povijest zaključujući kako nema područja ljudskog djelovanja , a da nije prožeto uzajamnim odnosnom ljudi i životinja bilo u stvarnom ili simboličkom smislu.
Na početku svečanosti otvorenja izložbe sve nazočne je pozdravila Mirela Pavličić Hein, ravnateljica Muzeja nakon čega su nastupile male četverogodišnje plesačice iz Plesne radionice Ilijane Lončar koje su izvele plesnu točki pod nazivom „Žabice“.
O samoj izložbi nazočnima je progovorila Željka Osmak Petrović istaknuvši da se ona sastoji od nekoliko dijelova. Prva cjelina govori o eksploataciji životinja, od lova preko njihovog pripitomljavanja do suživota u seoskim zajednicama i razvoja mesne industrije koji je počeo 50-aih godina prošlog stoljeća. Druga cjelina govori o animalizmu u hrvatskom likovnom folkloru, a treći dio obrađuje temu kućnih ljubimaca.
Izložbu je otvorio požeški gradonačelnik Darko Puljašić istaknuvši kako je važan etički odnos prema životinjama, ali još više kako se odnosimo jedni prema drugima te poželio da se onaj prosinački duh zajedništva, prijateljstva i ljubavi nastavi tijekom cijele godine.
Posjetitelji su uz izložbu mogli kušati bazlamaču čija priprema je vezana uz običaje na selu te kušati mlijeko i različite vrste sireva Mljekare Biz.
Izložba će biti otvorena sve do 23. veljače a evo što vas očekuje na izložbi o beke odgovore na pitanja koja često postavljamo: - Tko od buhe radi slona, koje je divlje životinje čovjek prve udomaćio, zašto se kitimo tuđim perjem, tko se boji vuka (još), o čemu pričaju magarac i vol, tko je svrgnuti kralj Europe, zašto su zmije čuvarice lijekova, kako je pas postao čovjekov najbolji prijatelj i tko je zapravo Hello Kitty?
Izložba predstavlja različite aspekte odnosa ljudi i životinja s naglaskom na isprepletenost njihovih života zaključujući kako nema područja ljudskog djelovanja, a da nije prožeto uzajamnim odnosom ljudi i životinja bilo u stvarnom ili simboličkom smislu. Odnosi ljudi i životinja isprepliću se u različitim kontekstima: obiteljskom, društvenom, političkom, pravnom, moralnom i religijskom, znanstvenom, gospodarstvenom, obrazovnom kao i u kontekstu kulture, umjetnosti, mode, prehrane, ljepote i zdravlja.
Neke od tih odnosa i konteksta predstavljene su unutar izložbe.
Lov i gospodarstvo
U prvoj cjelini istražujemo eksploatacijski odnos ljudi prema životinjama, gdje one predstavljaju hranu, odjeću i sirovine. Započinjemo lovom, domestikacijom i selekcijom, preko uzgoja životinja na seoskim gospodarstvima do industrijskog uzgoja, ukazujući na ekološke posljedice do kojih dovodi takav odnos.
Animalizam i simbolika na našem materijalu
Životinje su tisućljećima dio ljudske kulture postavši snažnim simbolima u jeziku, pričama, igrama i filmovima ili inspiracijom u umjetnosti. One imaju svoje mjesto kako u ruralnoj tako i urbanoj kulturi simbolizirajući različita ponašanja i ljudske osobine. U ljudskoj imaginaciji često se ljudsko pokazuje u životinjskom (antropomorfizam) ili životinjsko u ljudskom (zoomorfizam) na svjesnoj ili nesvjesnoj razini.
Kućni ljubimci
Važan aspekt, i danas možda jedini u kojem dolazi do izražaja afektivni odnos ljudi i životinja, jest onaj prema kućnim ljubimcima. Pokazat ćemo kako se on mijenjao tijekom povijesti te kako su kućni ljubimci stekli privilegirani status među životinjama.
Industrija i etika
Predviđanja pokazuju da će do 2025. godine na Zemlji biti 8 milijardi ljudi. Uništavanje prirodnih staništa brojnih životinjskih i biljnih vrsti za potrebe stanovanja, prehrane, transporta i sl. ljudi dovodi do potrebe za kulturom nenasilja. U ovom dijelu izložbe bavit ćemo se etičkim pitanjima koja proizlaze iz čovjekova odnosa spram životinja, njihovim moralnim statusom, shvaćanjima vezanim uz ljudsku posebnost, te legitimitetom korištenja drugih živih bića za dobrobit ljudi.
