ZAVRŠENI DANI MATICE HRVATSKE OGRANAK POŽEGA -
POŽEGA - Dani Matice Hrvatske, Ogranak Požega ove godine bili su nešto duži, a završili su s radionicom i predavanjem učenicima i nastavnicima Poljoprivredno prehrambene škole Požega na temu „Zavičajna i nacionalna baština u modernoj gastroponudi“ poznate novinarke, urednice dugogodišnjeg priloga Vrt u Večernjem listu, autorice nekoliko kuharica, gastro spisateljice, kolumnistice, blogerice i književnice Božice Brkan. Predavanje je održano u popodnevnim učenicima prehrambenih smjerova uz naravno i diskusiju s učenicima o njihovim opredjeljenjima, stremljenjima i poznavanjima hrane i zavičajne baštine u gastroponudi hrvatskih krajeva.
Na večer je Božica Brkan u Gradskoj knjižnici i čitaonici predstavila svoju knjigu „Umrežena“, a požeškoj publici predstavljena iz ugla književnice. Božica Brkan piše i prozu i poeziju, nagrađivana je brojnim nagradama, objavljivana u časopisima, zbornicima i antologijama, a prevođena je na engleski, njemački, bugarski, esperanto i čakavski. Objavila je zbirku kajkavskih pjesama „Vetrenica ili obiteljska arheologija“, novinske feljtone „Enciklopedija špeceraja“, roman „Lift“, zavičajnu čitanku „Oblizeki – Moslavina za stolom“, knjigu pjesama „Bilanca 2.0“ odabranih ljubavnih i štokavskih pjesama, knjigu pjesama „To Toni – Molitva za tihu sućut“, zbirku kajkavskih pjesama „Pevcov korak/ Kajkavski osebušek“, roman u 36 slika „Rez / Leica“, „Kajkavsku čitanku Božice Brkan“, zbirku pjesama „Obrubljivanje Veronikina rupca“ ili Muka, roman Ledína,zbirku kajkavskih priča „Život večni“ a požeškoj publici predstavila je zbirku kratkih priča „Umrežena“.
U zbirku „Umrežena“ uvela nas je prof. hrvatskog jezika Marijana Ćorluka i književni kritičar, predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović. Neke od kratkih priča su pročitane a Božica Brkan je uz komentare pojasnila i kako su kratke priče nastajale, kako dobivamo sve više virtualnih prijatelja, kojima preko interneta serviramo svoje emocije, od njih očekujemo smajliće, lajkove. Kako spasiti upravo tu nekadašnju komunikaciju među ljudima, koja je dominirala stoljećima, no sada se gubi. Može li se spasiti ona istinska komunikacija, tradicionalna, ona koja ima dušu, pokušala je odgovoriti Božica Brkan.
