NA OVOGODIŠNJIM 15. PULSKIM DANIMA ESEJA -
POŽEGA - Požeška književnica Lana Derkač vratila se s 15. Pulskih dana eseja. Tema toga znanstvenoga skupa ove godine je bila patnja, a nju su iz različitih kutova analizirali eminentni pisci i sveučilišni profesori među kojima je bilo kroatista, teatrologa, filozofa, politologa iz Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Bosne i Hercegovine.
Sva događanja su se odvijala u Klubu hrvatskih književnika i na Filozofskom fakultetu, a organizator je Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika sa svojim časopisom Nova Istra. Književnik Boris D. Biletić sjajno je osmislio i vodio program kojemu je već garancija bio izbor esejista Vinka Brešića, Zdravka Zime, Sibile Petlevski, Marije Selak, Dragutina Lučića Luce, Božice Jelušić, Davora Šalata... Eseje o patnji je pripremilo dvadesetak autora.
Naziv eseja naše Požežanke je Patnja, njeno potomstvo i preci, a književnica je pokušala preispitati tko bi sve mogao ući u nedovršeni skup njenih potomaka, odnosno proizvoda (jer njena proizvodnja još traje!), ali i analizirati njene uzročnike, to jest odrediti pretke koji su je začeli. A kako upravo s onima koji su je stvorili ona dalje stvara svoje potomstvo, autorica zaključuje kako je patnja u incestu.
- Bilo je puno iznimno zanimljivih izlaganja. Mene je oduševio kroatist Vinko Brešić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji je patnju nastojao analizirati kroz televizijske reklame, a govorio je o farmaceutskoj industriji i s dozom humora osvrnuo se na ovu tešku temu. Bila mi je vrlo zanimljiva i Marija Selak s istog fakulteta, ali s Odsjeka za filozofiju, koja je govorila o nestrpljivosti i čovjekovoj želji za prečicama. Svi su vrlo pažljivo slušali izlaganja u što sam se uvjerila kada su se Zdravko Zima i Marija Selak, koji su govorili nakon mene, u svojim izlaganjima osvrnuli na dijelove mog izlaganja. A to su učinili i mnogi drugi u kasnijim razgovorima. Citirali su me i u tisku. Drago mi je što mi je esej zapažen među priznatim autoritetima na području esejistike – istaknula je Lana Derkač.