POŽEGA - Svetkovina apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla, 29. lipnja 2021. svečano je proslavljena u požeškoj Katedrali službom Večernjih hvala uz sudjelovanje kanonika Stolnog kaptola sv. Petra na čelu s prepoštom Ivicom Žuljevićem i misom zahvalnicom koju je predvodio požeški biskup Antun Škvorčević u koncelebraciji kanonika.

Uvodeći u misno slavlje biskup je podsjetio vjernike da se danas na svetkovinu apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla prisjećamo 800. obljetnice Požeškoga zbornog kaptola koji je djelovao pod zaštitom sv. Petra. Kazao je kako je zbog toga sv. Petar bio snažno prisutan u pobožnosti požeških vjernika tijekom minulih vremena te ih je pozvao da Bogu zahvale za sva dobra koja su se ostvarila po Apostolovu zagovoru.

U homiliji biskup je kazao: »Osamstota je obljetnica Požeškoga zbornog kaptola sv. Petra, koji je imao sjedište u Starom gradu sadašnjega mjesta Kaptol. Znanstveno-stručni simpozij, održan jučer u Požegi približio nam je njegovo djelovanje i značenje, kako na crkvenom tako na širem društvenom području. Postoji kontinuitet njegove prisutnosti na našim prostorima u diskontinuitetu djelovanja. On je, naime, s osmanlijskim osvajanjem Slavonije u 16. stoljeću izbjegao u Madžarsku a potom u Slovačku te se ugasio. No, njegov naziv Kaptol i danas traje po mjestu koje nosi to ime, a Stari Grad pridonosi njegovoj neizbrisivoj prisutnosti u memoriji ljudi na ovim prostorima, dok joj sačuvani kaptolski arhiv daje sadržaj, upotpunjavajući je novim istraživanjima i saznanjima. Nakon Osmanlija u 18. stoljeću Stari Grad bio je među ostalim i boravište srijemskih biskupa, potom imanje Đakovačkoga stolnog kaptola, da bi postao vlasništvo različitih posjednika, a u vrijeme II. svjetskog rata bio oštećen i preuzet u državno vlasništvo te tako predan sudbini polaganog propadanja. Nakon svoga osnutka Požeška biskupija željela je navedenu baštinu pod zaštitom sv. Petra ugraditi u život nove mjesne Crkve te je zatražila od Kongregacije za kler da u skladu s crkvenim propisima osnuje u Požegi katedralni kaptol pod nazivom srednjovjekovnoga zbornog kaptola. Kongregacija je uslišala molbu te je 1999. utemeljila „Požeški stolni kaptol sv. Petra“, koji ima prvenstveno poslanje brinuti se za bogoslužje u Katedrali i njezino uređenje. No, primivši na dar Stari Grad u Kaptolu, Katedralni kaptol preuzeo je i zadaću čuvanja, obnavljanja i uređivanja navedenog zdanja za potrebe Požeške biskupije, te u novim okolnostima biti živi spomen srednjovjekovnoga Zbornog kaptola sv. Petra. Na spomenutom simpoziju čuli smo mnoga svjedočanstva o njegovu djelovanju, a danas na slavlju svetkovine sv. Apostola Petra i Pavla želimo zahvaliti Bogu za doprinos spomenutog Kaptola životu i identitetu čovjeka na ovim prostorima, te se zapitati što je ponukalo tu važnu crkvenu ustanovu da djeluje pod zaštitom sv. Petra i da nam odgovor na to pomogne produbiti naš vjernički odnos prema Apostolskom Prvaku, kojeg je Isus postavio na čelo svoje Crkve.

 U toj zahvalnosti i molitvi članovima Požeškoga stolnog Kaptola sv. Petra na čelu s prepoštom Ivicom Žuljevićem čestitam svetkovinu njihova svetog zaštitnika, 21. godišnjicu njegove uspostave i 800. obljetnicu prethodnoga „Požeškoga zbornog kaptola sv. Petra“.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 136 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 496  -

Među njima je 159 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 12 pacijenata.
Preminula je 1 osoba a ukupno do sada imamo 8.206 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 359 872 osobe zaražene novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 351 170 osoba od toga 57 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 3 475 osoba.
Do danas su ukupno testirane 2 148 554 osobe, od toga 4 954 u posljednja 24 sata.
Zaključno s 29. lipnjem utrošena je 2 573 481 doza cjepiva. Dosad je 1 488 707 osoba cijepljeno s najmanje jednom dozom, među kojima je njih 1 084 774 primilo obje doze. Na dan 29. lipnja utrošena je 28 441 doza cjepiva.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.
Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr 

Dragovoljna predaja ubojitih sredstava u Požegi i Pakracu

U utorak, 29. lipnja 2021., na području Požege, građanin koji je želio ostati anoniman, iskoristio je zakonsku mogućnost da bez sankcija preda ubojita sredstva i policijskim službenicima predao automatsku pušku, pet spremnika za istu i 100 komada streljiva.

Istoga dana, na području Pakraca, građanin koji je također želio ostati anoniman, policijskim službenicima je predao dvije automatske puške i 350 komada streljiva.

Ubojita sredstva su izuzeta i pohranjena u prostorije policije do uništenja.

Lakše ozlijeđen 74-godišnjak prilikom saniranja krovišta od posljedica nevremena u Požegi

U utorak 29. lipnja 2021., oko 13.15 sati, na Trgu Svetog Trojstva u Požegi, prilikom sanacije krovišta na obiteljskoj kući u vlasništvu 73-godišnjaka, od posljedica nevremena prethodnih dana u gradu Požegi, s improvizirane skele montirane na tavanu objekta na pod tavana pao je i lakše se ozlijedio 74-godišnjak.

Unatoč određenoj mjere samoizolacije došao u prostorije Policijske postaje Pleternica

U utorak 29. lipnja 2021., oko 13.30 sati, 31-godišnjak s područja Pleternice, je unatoč određenoj mjeri samoizolacije pristupio nepozvan u Policijsku postaju u Pleternici. Njemu će stoga biti izdan prekršajni nalog zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Zbog neprilagođene brzine traktorom naletio na osobni automobil

U utorak, 29. lipnja 2021., oko 7.45 sati, u ulici Primorskoj u Požegi, 67-godišnji vozač koji je upravljao traktorom marke „Same“, požeških registarskih oznaka, zbog neprilagođene brzine kretanja, nije uspio zaustaviti svoje vozilo, te je došlo do naleta prednjim djelom vozila kojim je upravljao, na stražnji dio zaustavljenog osobnog automobila marke „Volkswagen“, požeški registarskih oznaka, kojim je upravljala 41-godišnjakinja, a koja se zaustavila zbog vozila ispred nje. 67-godišnjaku slijedi prekršajni nalog zbog prekršaja neprilagođene brzine.

Nepropisnim skretanjem uzrokovao nesreću u Požegi

U utorak, 29. lipnja 2021., oko 9.55 sati, u Požegi, u Ulici Pavla Radića, 68-godišnji vozač koji je upravljao teretnim automobilom marke „TAM“, požeških registarskih oznaka, zbog nepropisnog skretanja, udario je u osobni automobil marke „Škoda“ požeških registarskih oznaka, kojim je upravljao 27-godišnji vozač. 68-godišnjaku je naplaćena novčana kazna na mjestu događaja zbog prekršaja nepropisnog skretanja.

Dovršeno kriminalističko istraživanje

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 20-godišnjim, 21-godišnjim i 25-godišnjim hrvatskim državljanima, sa područja Kutjeva, koje se sumnjiči da su krajem mjeseca svibnja 2021., počinili više kaznenih djela „Krađa“, na štetu više građana i vjerske institucije, otuđivši iz groblja i sa vjerskih objekata u mjestima Brodski Drenovac, Ciglenik i Zagrađe, bakrene oluke, svijećnjake i drugu opremu od metala. Protiv njih slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Krađa“.

Pošto trenutna situacija ne dozvoljava organizaciju masovnih izleta u inozemstvo, planinari iz HPD Gojzerica Požega odlučili su da svoj godišnji izlet organiziraju na egzotični jadranski otok Lastovo. Na ovom izletu pridružili su im se u nešto većem broju prijatelji iz HPD HZZO Požega, te pojedinci iz drugih planinarskih društava kao što su PD Dilj gora Slavonski Brod, HPD Strmac Nova Gradiška, HPD Sokolovac Požega, PD Mališćak Velika, te jedna članica HPD Mosora iz Splita (ukupno 43 planinara, plus vozač autobusa).

Lastovo pripada skupini južno – dalmatinskih otoka, a otočnu skupinu sačinjavaju najveći matični otok Lastovo, te niz otoka, otočića i hridi. Otok je udaljen 99 km od Dubrovnika, 57 km od Visa, 31 km od Mljeta, a od najbližeg otoka Korčule odvaja ga Lastovski kanal širine 13 do 20 km. Otok je dug oko 10 km, a širok 5,8 km. Površina otoka je 41 km2. Oko otoka Lastova se nalazi 46 otočića i hridi. Uz Mljet, Lastovo je najšumovitiji hrvatski otok s više od 70 % šumovite površine. Godine 2007. Lastovo je proglašeno Parkom prirode. Najviša uzvišenja su Veli Hum (417 mnv) i Mali Hum u središnjem dijelu otoka, te najljepši vrh s najboljim vidicima Sozanj (231 mnv), ujedno i kontrolna točka Hrvatske planinarske obilaznice. Prema riječima Višeslava Turkovića, glavnog organizatora ovog izleta, cilj izleta je bio obići vrhove Sozanj 231 mnv (KT HPO) i Hum 417 mnv (najviši vrh otoka), te znamenito naselje Lastovo, Skrivenu Luku i svjetionik Strugu. Vrijedni planinari ostvarili su sve zacrtane ciljeve i dobro su se proveli u 3 dana na otoku. Bilo je tu za svakoga po nešto: kupanja, planinarenja, šetnje, bicikliranja, dobre hrane i fešte, tako da nikome nije bilo dosadno.

Na otok su putovali preko BiH ukupno 20 sati, a od toga na trajektu su proveli 6 sati. Po dolasku na otok smjestili su se u hotel Solitudo uz pomoć ljubaznog direktora Željka Kurte i osoblja, te su se poslije dobro iskupila na obližnjim hotelskim plažama. Nakon večere izmoreni od puta, rano su otišli na spavanje kako bi bili spremni za jutarnju šetnju. Idući dan nakon doručka krenuli su autobusom prema naselju Lastovo, te su zastali podno vrha Sozanj negdje na 2/3 puta. U sljedećih sat i pol ispenjali su ovaj vrh i doživjeli sve te prelijepe vidike. Na vrhu su dugo uživali, napravivši nebrojeno puno lijepih fotografija. Po silasku sjeli su u autobus i nastavili prema naselju Lastovo, gdje ih je čekala turistička vodičica Nina Čihoratić. Ona ih je u iduća dva sata uspjela upoznati sa svim znamenitostima i poviješću naselja Lastovo i cijelog otoka. Nakon turističkog obilaska, nastavili su pješice planinarskom stazom prema naselju Pasadur i hotelu u kojem su smješteni. Uz put su obišli crkvicu Sv. Lovre sagrađenu u 11. stoljeću i okupali se u prelijepoj uvali Kručica. Po povratku u hotel ostalo je nešto vremena za odmor i kupanje na obližnjoj plaži prije zajedničke večere. Nakon večere nastavili su sa druženjem uz glazbu do kasno u noć. Drugi dan probudili su se orni za uspon na najviši vrh otoka Hum, te su autobusom prešli dio puta do polazne točke na Vinopolju. Uspon je bio dug i mukotrpan zbog velike vrućine i kamenitog terena, a nagrađen je prelijepim pogledom po dolasku na vrh.

Sljedeći cilj bilo je kupanje na prekrasnoj plaži uz more u naselju Skrivena luka i obilazak svjetionika Struga. Za vodiča sljedeće etape, Višeslav je odabrao najmlađeg člana ekspedicije Tea Kolića sa nepunih 8 godina. Teo ih je vodio čvrstom rukom i odvažnošću jednog iskusnog planinarskog vodiča, te im nije dao mnogo prostora za ljenčarenje. Zahvaljujući tome vrlo brzo stvorili su se na terasi jednog restorana, uz koji se pružala predivna plaža. Nakon dugog guštanja u hladu borova, osvježavajućim pićima i svježini mora, nastavili su uz pomoć autobusa prema već spomenutom svjetioniku. Po obilasku svjetionika vratili su se natrag u hotel na zasluženu večeru. Poslije večere vrijeme su upražnjavali laganom šetnjom po naselju Pasadur, noćnim kupanjem i/ili feštom uz glazbu na obližnjoj terasi hotela. Ujutro nakon ustajanja slijedio je doručak, spremanje stvari i polazak na put. Put kući trajao je nešto kraće oko 16 sati, s time da su na trajektu opet proveli punih 6 sati. S izleta vratili su se puni dojmova, zadovoljni i sretni, te su se bar na kratko uspjeli isključili iz učmale svakodnevice.

Do iduće zgode i nezgode!
Višeslav Turković - HPD Gojzerica Požega.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivan 1 slučaj zaraze korona virusom (COVID-19), 1 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 62 osobe, a ukupno je testirano 48623 osoba.  Na posljednjem testiranju obrađeno je 112 uzoraka, od kojih je 0 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 01. srpnja COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19, a to su; Opća županijska bolnica Požega, Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana te brzi antigenski testovi u Zavodu za javno zdravstvo Požeško - slavonske županije. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

POŽEGA - Požeško-slavonsku županiju, ranjenu nakon prošlotjednog velikog nevremena i nezapamćene tuče, u kasnijim poslijepodnevnim satima posjetio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. On je došao u posjetu dobiti najnovije informacije o veličini štete koju je grad Požega i susjedne općine pretrpio u ovom nevremenu. Dočekali su ga požeško-slavonska županica Antonija Jozić i gradonačelnik grada Požege dr. sc. Željko Glavić koji su ga upoznali s najnovijim podatcima o štetama ali i prvim koracima koji su poduzeti po pitanju sanacije štreta. Radni sastanak održan je u Velikoj vijećnici Požeško-slavonske županije.

Uz predsjednika Plenkovića u radni posjet došli su i ministri Josip Aladrović i Darko Horvat po drugi put u ovih nekolikjo dana, ministar Tomislav Čorić i potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević. Nakon upoznavanja sa informacijama o nevremenu obišli su nekoliko lokacija s najvećim štetama na objektima, stambenim i gospodarskim.

Županica Jozić zahvalila je predsjedniku Vlade RH i ostalim ministrima koji su prisustvovali sastanku. - Prva procjena bila je u desecima milijuna kuna, no one su ipak u stotinama milijuna kuna i to Požeško-slavonska županija ne može sama sanirati, zajedno sa svojim općinama i gradovima. Jako nam je bitna podrška Vlade RH i predsjednika Vlade. Unaprijed zahvaljujem na odluci koju će Vlada RH donijeti već u četvrtak, vezano za prvi paket pomoći Požeško-slavonskoj županiji.

Željko Glavić zahvalio se na brzoj reakciji Vlade RH te istaknuo kako u gradu ima preko 1700 stambenih objekata koji su oštećeni. - U prethodnoj elementarnoj nepogodi, kada su nas zadesile bujične poplave bilo je 7,5 mil. kuna štete, te smo na ovom sastanku zamolili za žurnu pomoć u saniranju novih šteta nakon tuče, jer samo na gospodarskim objektima štete su oko 65 mil. kuna..

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković naglasio je kako je cilj posjeta Požeško-slavonskoj županiji čuti procjene šteta i pronaći model pomoći pri saniranju te je naglasio kako će prvi paket pomoći biti konkretiziran već u četvrtak na sjednici Vlade. - Shvaćamo da kako uvid u situaciju traje, tako su i procjene šteta sve veće. Temeljem zahtjeva koji će biti proslijeđen od strane županice Jozić u ime gradova i općina, na sjednici Vlade u četvrtak, donijet ćemo prve odluke kako bismo pomogli ljudima prije svega na saniranju šteta koje su se dogodile te na saniranju šteta na poljoprivrednim kulturama koje su značajne. Nastojat ćemo dati dodatni doprinos da se sanira sve ono što se ovdje dogodilo, bilo da je riječ o bujičnim poplavama s početka lipnja ili događajima od 25. lipnja. Ministarstvo poljoprivrede već ima određena sredstva na raspolaganju jer se radi o velikim štetama, posebice u poljoprivredi. Drugi dio sredstava kanalizirat ćemo prema Županiji koja će sredstva distribuirati dalje, poput modela koji smo imali u Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji.

 – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 1. srpnja 2021. nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatska nematerijalna kulturna baština – Unesco“. Ovaj put motivi na markama su međimurska popevka, godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, procesija Za križen na otoku Hvaru te umijeće suhozidne gradnje. Autor izdanja je Orsat Franković, dizajner iz Zagreba, a autori fotografija su Ivo Pervan (proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, umijeće suhozidne gradnje), Mario Romulić i Dražen Stojčić (procesija Za križen) te Institut za etnologiju i folkloristiku (međimurska popevka). Nominalna vrijednost maraka iznosi 3,30 kn. Marke su izdane u arčićima od 8 maraka, a tiskan je i zajednički arčić s četiri marke i pet privjesaka. Naklada po motivu iznosi 50 000 primjeraka te 3.000 primjeraka u zajedničkim arčićima. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). 

Međimurska popevka

Međimurje je područje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj omeđeno rijekama Murom i Dravom u kojemu je stoljećima oblikovan specifičan način pjevanja poznat pod nazivom međimurska popevka. Ova vrsta popijevke tipičan je način ženskoga pjevanja, uglavnom u pentatonskoj ljestvici, koja daje arhaičan kolorit i mističnost izvedbi, a iščitavaju se i mlađi melodijski slojevi tipični za Međimurje te melodijski utjecaji središnje Hrvatske, susjedne Mađarske i istočne Slovenije. Najstarije pjesme temelje se na melodijama iz 16. stoljeća. Tijekom vremena ovo tipično pjevanje počeli su izvoditi i muškarci, a zatim je uvedena i instrumentalna pratnja.

Popevke se tematski dijele na ljubavne, oproštajne, domoljubne, duhovite i religiozne. Pjevaju se u svim životnim prigodama: pri radu, na svečanostima, u običajima i obredima. Popevka i danas prati Međimurce od rođenja do smrti. Osnovni način prenošenja popevke je izravnim učenjem od starijih članova zajednice koji imaju razvijenu veliku sposobnost pamćenja melodija i tekstova. Najistaknutiji istraživač popevke bio je etnomuzikolog i melograf, akademik Vinko Žganec (1890. – 1976.). Zapisivao je po sluhu strpljivo surađujući s jednim pjevačem, provjeravajući točnost zapisa ponavljanjem, a na kraju bi sam otpjevao zapisanu melodiju pjevaču. Razvio je vlastite metode podrobnoga zapisivanja svakoga ukrasa i detalja u melodiji. Tek od 1950-ih godina počeo se u radu služiti magnetofonom za terenska snimanja. Očuvanju i popularizaciji tradicijskog pjevanja pridonijela je Smotra „Međimurske popevke Nedelišće“ utemeljena 1971. godine. Popevka je, kao jedinstveni odraz kontinuiteta i identiteta Međimurja, upisana 2018. na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana

Blagdan Duhova kršćanski je blagdan koji se slavi pedeseti dan, odnosno šestu nedjelju poslije Uskrsa. Na Duhove su se održavale manje poznate običajno-obredne prakse u Slavoniji, Baranji i Srijemu poznate pod nazivom kraljice, kraljevi. Srodne običaje nalazimo i u nekih drugih slavenskih i neslavenskih naroda (Bugarska, Češka, Rumunjska). Jedan takav djevojački obredni ophod naziva ljelje, prema pripjevu u pjesmama, održao se u selu Gorjanima nedaleko od Đakova. Gorjani su veliko slavonsko selo, zanimljive i duge povijesti, poznato po uzgoju konja lipicanske pasmine te bogatim nošnjama ukrašenim zlatovezom. Običaj bi bio gotovo zaboravljen da ga 1950-ih godina nije dobro istražila, opisala i dokumentirala poznata slavonska etnologinja Zdenka Lechner te obnovila i prezentirala zajedno s dugogodišnjom i zaslužnom gorjanskom učiteljicom Lucijom Karalić.

Obredni ophod selom počinje poslijepodne na duhovsku nedjelju kada iz jedne kuće kreće povorka djevojaka odjevenih u svečanu šarenu svilenu odjeću. Na čelu povorke hodaju kraljevi u parovima koji se prepoznaju po cvjetnim kapama stožastih oblika ukrašenim perjem, smiljem i koviljem, ogledalcima i vrpcama te sabljama u desnoj ruci. Za njima hodaju kraljice s vjenčićima od voštane mirte na glavi. Prati ih svirač, gajdaš ili tamburaši te sabirači darova. Pjevajući tradicijom određene tekstove pjesama, obilaze selom i ulaze u dvorišta u kojima ih dočekuju domaćini. Ondje se pjevaju pjesme s prigodnim stihovima namijenjenim svakoj obitelji ili pojedinačnim ukućanima, a kraljevi izvode obredno kolo različitih plesnih figura udarajući sabljom o sablju. Nakon svršetka kola domaćini časte djevojke, a slavlje se nastavlja nakon obilaska kuća uz prikupljenu hranu i piće.

Ovaj proljetni običaj duboke starine i slojevitosti iz Gorjana UNESCO je 2009. upisao na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Umijeće suhozidne gradnje

Suhozidna gradnja umijeće je izrade graditeljskih elementa lomljenim neobrađenim ili neznatno obrađenim kamenom te polaganjem kamenih opločenja i kamenih pokrova bez uporabe vezivnoga materijala. Ovom se tehnikom od pretpovijesnih razdoblja na jadransko-dinarskom području grade zidovi, podzidi (za terasaste vrtove, ceste, pruge, terase), kućice, crkvice, ograde, bunari i putovi. Zanimljive građevine jesu manji objekti različitih namjena, poljske kućice kružnoga tlocrta. Najčešći su primjer takve gradnje suhozidi, ograde za čuvanje i zaštitu domaćih životinja, za čuvanje polja od erozije i vjetrova, a i s čestom ulogom međa uz rubove poljoprivrednih površina i putova.

Suhozidi se u različitim oblicima pojavljuju duž čitavoga prostora jadransko-dinarskoga krša, u prošlosti s izrazito funkcionalnom namjenom, a danas sve više kao ukrasi u krajoliku. Posebnost u suhozidnoj gradnji čine torovi zvani mrgari za razvrstavanje i mužnju ovaca na najjužnijem dijelu otoka Krka, na pasištima u mjestima Baškoj, Jurandvoru i Batomalju, te na susjednom otoku Prviću. Njihov tlocrt podsjeća na cvijet, a slični njima postoje još samo u Walesu (Velika Britanija) i na Islandu. Na zaštiti, obnavljanju, učenju i prenošenju vještina izrade suhozida intenzivno radi Udruga „Dragodid“, koja popisuje, dokumentira i obnavlja suhozidnu baštinu, održava predavanja i graditeljske radionice za sve dobne skupine, osobito djecu i učenike te studente različitih struka, a sastavlja i priručnike o suhozidnoj baštini.

Suhozidna gradnja karakteristična je za šire područje Mediterana, pa je 2018. upisana kao zajednički prijedlog Cipra, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Španjolske i Švicarske na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva.

Procesija Za križen na otoku Hvaru

Procesija Za križen jedinstven je fenomen vjerske i pučke pobožnosti u koji je utkano obiteljsko, tradicijsko, duhovno i kulturno nasljeđe Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirča, Vrbanja i Vrboske na otoku Hvaru. Postanak procesije smješta se na kraj 15. ili početak 16. stoljeća, a proizlazi iz pasionske tradicije mediteranskoga podneblja u kojoj središnje mjesto ima štovanje križa, a koje su tijekom srednjega vijeka njegovale bratovštine. Procesija se i danas održava u noći između Velikoga četvrtka i Velikoga petka kada iz svakoga mjesta polazi osvijetljena vjernička povorka i prolazi u krugu kroz navedena mjesta u smjeru kazaljke na satu, a da se gotovo nikada ne susreću.

Procesiju predvodi križonoša, prethodi mu i slijedi ga pratnja odjevena u bratimske tunike, a članovi najuže obitelji i pjevači plača nose crnu odjeću kao znak žalosti i tuge za umrlim Kristom. Križonoša može biti samo mještanin ili podrijetlom vezan uz mjesto, a raspored križonoša upisuje se godinama i desetljećima unaprijed. Čin nošenja križa vezan je uz osobni ili obiteljski zavjet i tradiciju.

Središnji dio procesije čini pjevanje jednoglasnoga napjeva Gospina plača, koji na procesijskim postajama izmjenično izvode dvije skupine pjevača, kantaduri i odgovoroči. Procesija Za križen duboko je ukorijenjena tradicija od koje se nije odustajalo ni tijekom ratova, a evakuirani stanovnici ovih hvarskih mjesta održali su je 1944. u izbjegličkom logoru El Shatt u Egiptu. Zbog svojega dubokoga značenja i povezanosti sa zajednicom procesija Za križen upisana je 2009. na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva. Ni pandemija Covid-19 nije spriječila nastavak tradicije i održavanje procesija 2020. i 2021. godine.

Tekst u povodu izlaska novih prigodnih poštanskih maraka napisala je dr. sc. Tihana Petrović Leš s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Aktivnosti su provedene ranije na bazenima u Lipiku, a sada i u Požegi

U ponedjeljak, 28. lipnja 2021., policijski službenik za nadzor i planiranje – za prevenciju Miro Miličević, vođa sektora Policijske postaje Požega Zoran Renka i policijska službenica Policijske postaje Požega Barbara Zeljko, su na gradskim bazenima u Požegi, održali kratki sastanak  s voditeljem bazena Krešimirom Čuljkom na kojemu je stanje tijekom proteklih godina ocjenjeno pozitivno te su predstavljene mjere prevencije koje će se poduzimati tijekom ove ljetne sezone na bazenima.

Također su prezentirani prigodni promidžbeni materijali (letci i plakati) koji su postavljeni na vidljiva mjesta na prostoru bazena, dok će kontakt policajac kroz obavljanje službe dijeliti građanima letke s korisnim savjetima,  te će policijski službenici u narednom periodu kontinuirano obilaziti prostor bazena i provoditi preventivne aktivnosti u cilju suzbijanja krađa i drugih nezakonitih radnji.