- U dvorani Ministarstva mora, prometa i infrastrukture održano je predstavljanje rada Zaklade „Vaša pošta“ pod pokroviteljstvom Olega Butkovića,potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra mora, prometa i infrastrukture, te Marina Piletića, ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Okupljene predstavnike tvrtki, državnih institucija, dječjih domova i centara za socijalnu skrb uvodno je pozdravio Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte: „O značaju Zaklade svjedoči i činjenica da su od samog početka svi predloženi projekti i pokrenute aktivnosti u najkraćem roku prihvaćeni od strane mjerodavnih državnih institucija, uključujući i sustav socijalne skrbi, na čemu smo posebno zahvalni.“

„Zaklada Vaša pošta jedna je od najuspješnijih priča društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj“, rekao je Alen Gospočić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, izaslanik g. Butkovića.

Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministar Marin Piletić, istaknuo je dobru suradnju svih institucija socijalne srbi sa Zakladom „Vaša pošta“: „Naša je dužnost podržati sve koji daju dodatnu vrijednost društvu u kojem živimo omogućavajući financijsku pomoć djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi po izlasku iz institucija. Zahvalni smo Zakladi na svemu učinjenom za zaštitu i promicanje prava djece, što je i jedan od prioriteta Vlade Republike Hrvatske.“

Ivana Mrkonjić, predsjednica Upravnog odbora Zaklade „Vaša pošta“ i članica Uprave Hrvatske pošte, predstavila je rezultate rada Zaklade te pozvala okupljene da se pridruže Zakladi u stvaranju bolje budućnosti za djecu: „Pomozimo našim mladima da ispune svoj pun potencijal, dosegnu visine koje zaslužuju te postanu svijetli odraz hrvatske mladeži s perspektivnom budućnosti.“

U 13 godina djelovanja Zaklada „Vaša pošta“ uručila je više od 500 polica životnog osiguranja i donirala više od tri milijuna eura u suradnji s 20 dječjih domova čime je postala sinonim za trajnu i sigurnu pomoć djeci i mladima iz sustava socijalne skrbi.

Svi i u svakom kutku planete Zemlje poznaju pizzu, jedno od najpopularnijih brzih jela koja su se udomaćila u gotovo svim kuhinjama, široko popularno i zastupljeno na menijima većine restorana, brzih restorana i raznih malih i pokretnih restorana. No rijetki znaju da je pizza kao jelo nastala još u 10. stoljeću i to u Napulju, da je bila jelo siromašnih, ali da ima i svoj dan, 9. veljače je proglašen kao Svjetski dan pizze. Pizza u Hrvatskoj dolazi polako 70-tih godina i od tada je postala jedno od najpoznatijih i najpopularnijih jela, koje su naravno prvo prihvatili mladi.

U početku je pizza bila obična, tanka krušna pogača na koju se stavljao umak od rajčice i najčešće mozzarela ili neki drugi naribani sir i nije bila oavako savršeno okrugla. Kasnije se u recept dodavalo i nekih drugih namirnica, a u samom početku to je bilo jelo za užinu, uglavnom jelo siromašnih u Italiji.

Recept po kojemu danas svi pripremaju pizzu nastao je 1889. godine i recept obvezno sadrži krušnu pogaču na koju se stavlja umak od rajčice, sir mozzarela i bosiljak, pravilnog je okruglog oblika. Ovaj recept je i zaštićen u Italiji. Sve ostalo se nadopunjavalo vremenom i danas sigurno ima preko stotinu vrsta pizza. Ubrzo su se počele dodavati masline, gljive, šunka, panceta, razne kobasice, jaja, kasnije morski plodovi, a najnovije su vegetarijanske, pizze sa dodatkom egzotičnog voća. Sve ostalo što danas može sadržati pizza samo je mašta granica.

Danas su stručnjaci izračunali da se u Svijetu ispeče preko 5 milijardi pizza, a postoje i neki rekordi kada je pizza u pitanju. Tako je najveća pizza ispečena u Johannesburgu 1990 godine a bila je široka 31,4 metra. Za njenu izradu utrošeno je 500 kg brašna, 800 kg sira, 900 kg umaka od rajčice. Ali 2005. godine i taj rekord je nadmašen u Americi. Potrošeno je više namirnica, pizza je bila veća, a u njenoj izradi uz glavnog pizza majstora radilo je još 200 pomoćnika.

Pizzu mnogi svrstavaju u nezdravu, brzu hranu, no ona ima i nekih zdravstvenih koristi, jer upravo umak od rajčice koji sadrži likopen koji je poznati antioksidans i smanjuje rizik od raka. Tu su svakako i potrebne količine kalcija i klaija koje daje sir, a upravo o onome što ćemo od ostalih namirnica koristiti na pizzi dolaze i njene druge koristi za naš organizam i zdravlje. To što ima malo više ugljikohidrata ne znači da je izbacujemo kao nepoželjnu, nego treba razmišljati pozitivno o tom slasnom komadu i našem omiljenom zalogaju, ali bez pretjerivanja.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi Javni poziv za sufinanciranje projekata gradova i općina s ciljem osiguravanja financijske potpore za projekte koji potiču ili pridonose boljem obavljanju komunalnih djelatnosti i pružanju odnosno isporuci komunalnih usluga. Prijave predstavnika općina i gradova zaprimaju se do 10. ožujka 2023.

Sufinanciraju se projekti čija realizacija potiče ili pridonosi boljem obavljanju kako komunalnih djelatnosti i pružanju odnosno isporuci komunalnih usluga tako i svih drugih aktivnosti koje pridonose podizanju razine javnih usluga i kvalitete življenja stanovništva:

• izrada projektne i druge tehničke dokumentacije za izvođenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i izvođenje većih zahvata na investicijskom održavanju komunalne infrastrukture;
• izvođenje radova i ugradnja uređaja komunalne infrastrukture, izvođenje radova na investicijskom održavanju komunalne infrastrukture te uređenje javnih površina, nerazvrstanih cesta, javne rasvjete i drugih javnih prostora i drugih objekata koji pridonose podizanju razine javnih usluga i poboljšanju kvalitete življenja u naseljima jedinice lokalne samouprave;
• troškovi stručnog nadzora nad izvođenjem radova;
• nabava opreme i strojeva kojom će se znatno poboljšati kvaliteta isporuke komunalne usluge, komunalnog standarda odnosno obavljanje određene komunalne djelatnosti te nabavka druge komunalne opreme za javne površine naselja.

Podnositelji zahtjeva za sufinanciranje su jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine, I. do VI. skupine sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 132/17).  Najviši iznos sufinanciranja projekta može iznositi 50.000 eura, odnosno 30% do 80% ukupnih prihvatljivih troškova projekta, ovisno o indeksu razvijenosti JLS-e.

Prijave projekata zaprimaju se  do  10. ožujka 2023. godine na adresue-pošte: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. dok je rok za provedbu aktivnosti na projektima koje se sufinanciraju 31. prosinca 2023. godine. 

Podnositelj može podnijeti najviše jedan zahtjev za sufinanciranje.

Pristigle zahtjeve, nakon administrativne obrade, razmatrati će stručno Povjerenstvo, a u postupku ocjenjivanja uzimat će se u obzir stupanj razvijenosti podnositelja zahtjeva sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 132/17), moguća specifična obilježja, financijska i operativna sposobnost podnositelja zahtjeva te opravdanost, održivost, stupanj pripremljenosti i isplativost predloženog projekta, sve prema izrađenim Kriterijima za bodovanje. Nakon provedenog postupka vrednovanja, na prijedlog Povjerenstva, ministar će donijeti Odluku o sufinanciranju odabranih projekata, a s odabranim korisnicima potpisati će se Ugovor o sufinanciranju.
 
Dodajmo i kako je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u 2022. godini sufinanciralo 353 komunalnih projekata s ukupnim iznosom od 29,1 milijuna kuna. 

Dodatne informacijeo Javnom pozivu mogu se dobiti putem e-pošte: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefon 01/ 3782 123 dok su tekst Javnog poziva i pripadajući obrasci prijave dostupni na internetskim stranicama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine OVDJE. 

GFR FILM-VIDEO Požega  najavljuje za večeras u svom ciklusu PROGRAM  230/XXX

ART KINO  - "ŽIVOT JE LAKŠI ZATVORENIH OČIJU"

redatelj: David Trueba

komedija/drama, Španjolska, 2013, 103 min.

Godina je 1966. Usamljeni profesor engleskog jezika Antonio zaluđeni je

obožavatelj Beatlesa. Kad sazna da John Lennon dolazi u Španjolsku na snimanje

 filma, Antonio sjeda u auto i kreće na put kako bi upoznao svog idola….

Film je osvojio čak šest prestižnih nagrada Goya

HRVATSKI PODNASLOVI

ART KINO, Grgin dol 20,  četvrtak, 09.02.2023. u 20:00

ULAZ SLOBODAN

U SURADNJI S VELEPOSLANSTVOM KRALJEVINE ŠPANJOLSKE

U Požegi dragovoljno predao streljivo - 

U srijedu 8. veljače 2023. na području Požege, 59-godišnjak je pronašao i policijskim službenicima dragovoljno predao 13 komada streljiva i dvije prazne čahure.

Navedeno je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija".

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem koji je posjekao i otuđio stablo hrasta - 

U srijedu 8. veljače 2023. policijskim službenicima je prijavio 64-godišnjak da mu je u razdoblju od 10. veljače do 15. listopada 2022. na području Lipika, nepoznati počinitelj (ili više njih) posjekao i otuđio stablo hrasta.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave  -

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 35-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Đurđenovca kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo „Prijevara“. Naime, osumnjičeni je tijekom 2022. s 47-godišnjakom s područja Požege sklopio ugovor za izvođenje građevinskih radova za što mu je unaprijed uplaćen novac od preko 2.500,00 eura, no radove nije odradio niti je vratio novac.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave.

Nakon prometne nesreće 61-godišnjak je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao, no ubrzo su ga pronašli policijski službenici i priveli na Prekršajni odjel Općinskog suda u Požegi -

U srijedu 8. veljače 2023. oko 6.15 sati u Požegi u Zrinskoj ulici, 61-godišnji vozač koji je upravljao teretnim automobilom marke „Renault“, stranih registarskih oznaka, za vrijeme dok mu je dok mu je izrečena zaštitna mjera zabrane korištenja strane vozačke dozvole na teritoriju Republike Hrvatske, nije se kretao sredinom kolnika te je prešao na suprotnu prometnu traku i lijevim bočnim ogledalom i lijevim blatobranom udario u lijevo bočno ogledalo i lijevu bočnu stranu autobusa marke „Kutsenits“, slavonskobrodskih registarskih oznaka, kojim je upravljao 58-godišnjak.

Nakon prometne nesreće 61-godišnjak je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao, no ubrzo su ga pronašli policijski službenici. Navedeni je priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Požegi gdje mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 70,00 eura i zaštitna mjera zabrane korištenja strane vozačke dozvole na teritoriju Republike Hrvatske u trajanju od devet mjeseci, a protiv njega slijedi i optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u mjestu Gradac u Ulici Stjepana Radića.

Budući da je prijetila opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 45-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog  -

U srijedu 8. veljače 2023. oko 14.55 sati u Pakracu u Ulici Šeovački put, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil marke „Renault“, daruvarskih registarskih oznaka, kojim je prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola od 2,48 promila upravljao 45-godišnjak.

Budući da je prijetila opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 45-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Ministarstvo poljoprivrede provelo je novo istraživanje o potrošnji proizvoda ribarstva i akvakulture u Hrvatskoj za 2020. i 2021. godinu s ciljem utvrđivanja dostupnosti proizvoda ribarstva i akvakulture i potrošnje po glavi stanovnika, a podaci govore o trendu rasta -.

Kako bi se izračunala potrošnja po glavi stanovnika, izračunata je dostupna ponuda proizvoda koja je podijeljena s brojem stanovnika, uzimajući u obzir sve dostupne podatke, preciznu destinaciju proizvoda i potrošnju stranih turista. Naime, imajući u vidu značajan broj godišnjih posjetitelja u Republici Hrvatskoj, procijenjena je potrošnja stranih turista za navedene godine te je ista oduzeta od ukupne dostupne neto ponude i nije uzeta u obzir prilikom izračuna potrošnje proizvoda ribarstva hrvatskog stanovništva.

Unatoč padu dostupne ponude u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu, u 2021. godini ponuda proizvoda ribarstva i akvakulture raste te je s 88,8 tisuća tona za gotovo 13,7% viša u odnosu na 2020. godinu i za gotovo 20% viša u odnosu na ponudu u 2018. godini. Kada je riječ o 2020. godini, ponuda je iznosila više od 78 tisuća tona i u odnosu na 2018. godine ipak je bila veća za 5,8 %.

Potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture po glavi stanovnika (per capita) u Republici Hrvatskoj iznosila je u 2020. godini 19,30 kg per capita, a u 2021. godini 22,90 kg, što predstavlja zaista značajno povećanje, osobito u odnosu na 2018. godinu kada je potrošnja iznosila 18,06 per capita. Pri navedenom važno je istaknuti da je tijekom 2020. godine porastao ulaz sirovine u prerađivačke objekte radi veće potražnje za konzerviranim proizvodima kao izravna posljedica provođenja mjera uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19 i djelomičnog zatvaranja HOREC-a sektora.  

Cjelokupna analiza nalazi se na poveznici.

Proizvođačima duhana je za isporučeni duhan isplaćeno gotovo 12 milijuna kuna više nego godinu ranije. Kvalitetnom komunikacijom i suradnjom s proizvođačkim udrugama i u ovoj zahtjevnoj proizvođačkoj godini obilježenoj visokim porastom troškova, sačuvana je opstojnost proizvodnje duhana -

Hrvatski duhani, najveći otkupljivač duhana na području Podravine i Slavonije koji posluje u sklopu BATgrupe, nakon uspješne realizacije vrlo zahtjevne proizvodne sezone 2022. godine, započeo je sa službenim ugovaranjem nove sezone proizvodnje duhanskog lista.

Prošlu proizvodnu godinu obilježili su iznimni visok porast cijena energenata i ostalih proizvodnih troškova, ali i rekordna vrijednost otkupa koja je dosegnula 93 milijuna kuna, gotovo 12 milijuna kuna više nego godinu ranije. Uz visoku vrijednost otkupa za što je najzaslužnije povećanje prosječne otkupne cijene za 27 posto u odnosu na godinu ranije, postignuta je i visoka produktivnost proizvodnje, od gotovo 2.100 kg duhana po hektaru, što je visoka produktivnost i unutar globalnog BAT sustava.

Kako bi se sačuvala opstojnost proizvođača duhana i osigurala dugoročnost proizvodnje, u koordinaciji s udrugama proizvođača duhana, Hrvatski duhani su za 2023. godinu povećali prosječnu cijenu najraširenijeg duhana tipa Virginija za dodatnih čak 25 posto u odnosu na prošlu godinu.

 - Proizvodnja duhana jedna je od najbolje organiziranih poljoprivrednih proizvodnji, a prednosti takvog stabilnog proizvodnog sustava najbolje se pokazuju u razdoblju poremaćaja, poput prošlogodišnjeg višestrukog povećanja troškova energije koji čine značajan udio u ukupnim troškovima proizvođača duhana. Zahvaljujući pravovremenoj reakciji, kvalitetnoj komunikaciji i suradnji s proizvođačima i proizvođačkim udrugama, ali i razumijevanju resornog ministarstva, i u tim ekstremnim uvjetima osigurali smo kvalitetne uvjete za proizvodnju, te smo osigurali konkurentan okvir za proizvodnju duhana s kojim krećemo u ugovaranje sljedeće proizvodne sezone - izjavio je Imad Ud-Din Muhammad, direktor Hrvatskih duhana.

Hrvatski duhanisu zajedno s predstavnicima udruga proizvođača duhana Krupan list i Tabacum krenuli u predstavljanje novih ugovora za proizvođače duhana za ovu godinu, a očekuje se zadržavanje proizvodnje duhana na razini prošlogodišnje ugovorene površine od oko 2.500 hektara. U kompaniji i u novoj proizvodnoj sezonu ostaju predani povećanju kvalitete i prinosaproizvodnje duhana, a time i profitabilnost proizvođača.

Objektivan popis birača ključ je pravednih izbora  -

Kao organizacija koja godinama ukazuje na ugroženost jednakosti biračkog prava, ali i nezakonitost i neustavnost parlamentarnih izbora, zbog čega je ponudila svoje rješenje od 6 izbornih jedinica - Gong pozdravlja odluku Ustavnog suda i očekuje da Sabor u što skorijem roku pristupi izmjeni izbornih zakona.

Odluka USUD-a o ukidanju zakona o izbornim jedinicama koja ističe kako se granice budućih izbornih jedinica trebaju što više podudarati s upravno-teritorijalnim jedinicama upravo je na tragu Gongovogprijedloga o podjeli Hrvatske na 6 izbornih jedinica.

Na tragu Gongovog ranijeg istraživanja, kojeg je proveo profesor Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, USUD navodi kako su u tri ciklusa parlamentarnih izbora (2015., 2016. i 2020.) prisutne velike razlike u broju birača u svim izbornim jedinicama koje nisu u skladu sa zakonskim pragom od plus minus pet posto, te da je moguće utvrditi stabilan trend povećanja tih razlika i daljnjeg urušavanja jednakosti biračkog prava.Tek četiri izborne jedinice (I., III., V. i VI.) nalaze se u zakonski dopuštenom odnosu do +/- 5 %odstupanja u odnosu prema prosječnoj jedinici, dok je velika većina izbornih jedinica u nezakonitom odstupanju.

Prihvati li se Gongov prijedlog, Hrvatska bi se umjesto na deset, dijelila na šest izbornih jedinica, a zadržale bi se postojeće jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Granice izbornih jedinica bi odgovarale županijskim granicama, ali i povijesnim granicama hrvatskih pokrajina (Slavonija, Dalmacija, Istra i Rijeka, Zagorje, Međimurje…) dok bi Grad Zagreb bio jedna izborna jedinica. Jedinice bi davale nejednak broj mandata, od 17 do 29, ovisno o ažuriranom popisu birača koji žive u tim jedinicama. I u samoj odluci Ustavnog suda koja ukida zakon navedeno je da se granice izbornih jedinica trebaju, što je više moguće, podudarati s administrativnim granicama upravno-teritorijalnih jedinica, uz uvažavanje prirodnih granica, što Gongov prijedlog uvažava.

Također, Gongov model, za razliku od nekih drugih prijedloga, ne predviđa naknadno iscrtavanje granica, koje bi moglo biti politički zloupotrijebljeno, nego bi se u slučaju promjene u popisu birača samo ažurirao broj mandata u pojedinoj jedinici kada bi se za time ukazala potreba. Dodatno, Gongov prijedlog, s manjim brojem izbornih jedinica i s većim brojem zastupnika koji se u njima biraju, doprinio bi i razmjernosti izbora. 

Gong također podržava upozorenje Ustavnog suda da se promjene u broju birača u općim izbornim jedinicama određenim Zakonom o izbornim jedinicama moraju stalno pratiti i, po potrebi, periodično usklađivati sa stvarnim brojem birača u njima. Pritom, vrlo bitnim smatramo upozorenje Ustavnog suda kako Registar birača mora pružati vjerodostojne podatke, što sada nije slučaj. Naime, popis stanovništva pokazao je da je u Hrvatskoj s uobičajenim mjestom stanovanja ima 3.177.740 punoljetnih državljana, što je za 496.925 manje od broja birača (punoljetnih državljana s prebivalištem) iz Registra birača.