POŽEGA - Odigrano je redovno 18. kolo 1. Županijske nogometne lige požeško-slavonske igrano u subotu 15. i nedjelju 16. travnja kompletno 7 utakmica. Nema promjene na tablici jer je vodeća Croatia iz Mihaljevaca velikim rezultatom od 8:0 i osvajanjem nova 3 boda zadržala prvo mjesto na ljestvici.

PARASAN – CROATIA (M) 0:8

SLAVEN – GRAŠEVINA 0:2

DOBROVAC – DINAMO 2:1

OMLADINAC – KAPTOL 1:2

KUZMICA – BSK 3:5

SLOGA – GRANIČAR 2:1

MLADOST – CROATIA (DO) 4:0

U 19. kolu, u subotu, 22. 04. 2023. u 17,15 sati sastaju se Dinamo - Graševina, a u nedjelju, 23. 04. 2023. s početkom u 17,15 sati igrati Mladost - Slaven, Croatia (DO) - Sloga, Graničar - Kuzmica, BSK Buk - Parasan, Croatia (M) - Omladinac i Kaptol - Dobrovac. 

OSIJEK - Prvenstvo Hrvatske u gađanju zračnim oružjem za kadete i kadetkinje održano je danas u Osijeku. Mladi strijelci natjecali su se u disciplinama zračna puška i zračni pištolj ISSF program na 10 metara.

Član Građanskog streljačkog društva Požega 1871. Dino Jagetić (2010. godište) je osvojio je prvo mjesto u disciplini - zračni pištolj, a u toj kategoriji natjecalo se ukupno 57 strijelaca.

Najveća novčana kazna u iznosu od 1.580,00 eura 53-godišnjaku koji je uz alkohol od 1,71 izazvao prometnu nesreću -

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Ciljana akcija nadzora alkoholiziranosti i droga kod sudionika u prometu provodila se u noći sa subote na nedjelju.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 68 prekršaja, od čega izdvajamo 8 prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i 47 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja.

Najveća novčana kazna u iznosu od 1.580,00 eura te zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca izrečena je 53-godišnjem vozaču koji je u subotu 15. travnja 2023. oko 14.30 sati između mjesta Brekinska i Gaj, pod utjecajem alkohola od 1,71 promil skrivio prometnu nesreću s materijalnom štetom.

BJELOVAR - Po ne baš najboljim vremenskim uvjetima održana je planinarska manifestacija "26. Proljeće na Bilogori", u organizaciji HPD Bilogora Bjelovar. Kao i svake godine okupljanje je bilo ispred planinarskog doma Kamenitovac, koji se nalazi na uzvisini iznad Bjelovara. Unatoč ekstremno lošim vremenskim uvjetima i slabijem odazivu, domaćini su i ove godine pohod organizirali vrlo profesionalno i na visokoj razini. Pripremili su četiri staze različite težine za goste planinare, tako da su svi mogli pronaći nešto za sebe. Prije polaska na staze ljubazno su dočekali goste tradicionalnim planinarskim doručkom uz topli čaj, a nakon okrijepe krenulo se na staze.

Kiša je lijevala kao iz kabla pa je na stazama bilo dosta sklisko i blatnjavo, ali ništa nije moglo obeshrabriti vesele ''Gojzerice'' koje su se odazvale svojim prijateljima iz Bjelovara. Već nekoliko godina razvijaju se prijateljski odnosi između HPD Bilogora Bjelovar i HPD Gojzerica Požega te Bjelovarčani posjećuju grad Požegu u vrijeme organizacije svima poznatog ''Obiteljskog izleta'' povodom Dana Grada Požege, dok im Požežani uzvraćaju istom mjeroma dolazeći na tradicionalno ''Proljeće na Bilogori''. Po završetku pohoda planinari su se ponovno okupili u planinarskom domu Kamenitovac na zajedničkom ručku, gdje su ih dobro organizirani domaćini dočekali toplim paprikašem i ćevapima te domaćim kolačima, sladoledom i paletom raznovrsnih napitaka. Stvarno ničega nije nedostajalo i nitko se na ništa nije mogao žaliti, a odmah nakon objeda dodijeljene su i zahvalnice gostujućim društvima. U ime HPD Gojzerica Požega, zahvalnicu je primio predsjednik društva i organizator ovog izleta Višeslav Turković. Prije odlaska ''Gojzerice'' su se oprostile od ljubaznih domaćina i krenuli su na turistički dio izleta. Prvo su posjetili Memorijalni centar Mate Lovraka u Velikom Grđevcu, gdje su mogli vidjeti vlak i mlin iz poznatih hrvatskih filmova za djecu: ''Vlak u snijegu'' i ''Družba Pere Kvržice''. Oba filma snimljena su prema istoimenim dječjim romanima koje je napisao spomenuti Mato Lovrak, rođen baš ovdje u Velikom Grđevcu. Nakon obilaska ekipa se spakirala i nastavili put prema Daruvaru, kroz koji ih je provela u svome posebnom stilu Žana Ašprijan, inače članica društva rođena i odrasla u ovom prelijepom gradu. Kako ona to kaže: sva djeca iz Daruvara rađaju se u Pakracu zato što u Daruvaru nema bolnice, ali ona se doslovno rodila u Daruvaru jer njeni roditelji nisu na vrijeme stigli do bolnice u Pakracu. Koliko ona voli svoj rodni grad vidjelo se dok ih je vodila u obilazak dvorca grofa Antuna Jankovića, inače osnivača grada Daruvara. Pokazala im je veliko stablo ginka ispred dvorca, po kojemu je grad Daruvar poznat u cijeloj Europi. Nakon toga obišli su veliki park u krugu Daruvarskih toplica i restoran Terasa koji se nalazi uz zgradu hotela Arkadija, gdje su popili i kavicu. U prekrasnom parku nalazi se Augustinčićeva skulptura ''Gole Maje'', čiju je grud potrebno protrljati za sreću. Osim toga tu se nalazi i ''Ivanovo vrelo - zdenac želja'', u koji je potrebno ubaciti novčić za sreću uz prethodno zamišljanje konkretne želje.

Za kraj obišli su topli izvor kod Antunove kupke i u njemu oprali ruke. Nakon svega uslijedio je povratak kući u Požegu i završetak ove prekrasne avanture, koja je završila za danas. 

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava  -

U nedjelju 16. travnja 2023. policijskim službenicima je prijavio 40-godišnjak da mu je dana 15. travnja 2023. u večernjim satima u mjestu Bektež ispred ugostiteljskog objekta, nepoznati počinitelj (ili više njih) otuđio bicikl marke „Nakamura“.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Protiv 34-godišnje vozačice slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U nedjelju, 16. travnja 2023. oko 20.45 sati u mjestu Bilice, 34-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom marke „Dacia“, slavonskobrodskih registarskih oznaka, dolaskom do raskrižja oduzela je prednost prolaska osobnom automobilu marke „Ford“, slavonskobrodskih registarskih oznaka, a kojim je upravljala 37-godišnjakinja. Tom prilikom došlo je do udara prednjeg dijela „Dacie“ u desni bočni dio „Forda“ te odbacivanja istoga na putnu bankinu gdje je došlo do udara u metalni nosač prometnog znaka te prevrtanja vozila. U prometnoj nesreći obje vozačice su lakše ozlijeđene kao i putnici iz „Forda“ starosti šest, 14 i 36 godina.

Protiv 34-godišnje vozačice slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi u Ulici Slavka Kolara.

Globalno gospodarstvo doživjelo je duboke promjene s porastom digitalne tehnologije. Samo u posljednjem desetljeću lista najvećih svjetskih globalnih kompanija dramatično se promijenila. Poduzeća koja karakterizira vlasništvo nad snažnom osnovnom kapitalnom imovinom, posebno ona aktivna u naftnom sektoru, dominirala su vodećim svjetskim tvrtkama 2008. godine. Deset godina kasnije, 2018., vrijednost nematerijalne ekonomije porasla je do te mjere da su pet najvećih svjetskih tvrtki bila tehnološka poduzeća. Mnoge zemlje OECD-a, posebice SAD, doživjele su porast broja „superstar“ tvrtki. Važno je napomenuti da i EU i SAD pate od sveukupne stagnacije produktivnosti. Jedan od čimbenika iza toga je neravnomjerna koncentracija u gospodarstvu – dok neke tvrtke ostvaruju snažan porast produktivnosti, uglavnom zahvaljujući brzom tehnološkom napretku, druge stagniraju. Razlozi zbog kojih je tvrtkama sve teže natjecati se s vodećima na tržištu uglavnom su sve veće prepreke ulasku na tržište i visoki troškovi prelaska na gospodarstvo temeljeno na znanju.

Što čini digitalnu ekonomiju posebnom?

Prvo, trošak proizvodnje digitalnih usluga i dobara često je nerazmjerno nizak s obzirom na velik broj korisnika. To dovodi do enormnih povrata koji, iako nisu isključivo vezani uz digitalno gospodarstvo, imaju izraženiji učinak u ovom sektoru, gdje su granični troškovi često niski ili blizu nule. Niži troškovi proizvodnje i lakši prodor na više tržišta digitalnim tvrtkama omogućuju da se brže povećaju, generirajući brzo rastuće povrate. One mogu biti snažno prisutne na određenom tržištu, kojem isporučuju svoje digitalne usluge, a da nisu fizički uspostavljene na tom tržištu. Drugo, digitalnu ekonomiju karakteriziraju jaki mrežni vanjski učinci. Što više korisnika želi određeni proizvod, uslugu ili tehnologiju, to je lakše i privlačnije za nove korisnike da se uključe. Trenutno postoje dvije vrste mrežnih učinaka: (i) izravni mrežni učinci – tipični za društvene mreže i komunikacijske aplikacije i platforme, kao što su Facebook i WhatsApp, gdje nove korisnike privlači broj postojećih korisnika, i (ii) neizravni mrežni učinci – tipični za platforme koje olakšavaju transakcije, kao što je Amazon te platforme s modelom prihoda koji se temelji na oglašavanju, kao što je YouTube.

Gospodarstvo se kreće prema široj proizvodnji novih proizvoda i usluga temeljenih na tehnologijama opće namjene, kao što su umjetna inteligencija (AI), strojno učenje i drugi slični računalno vođeni procesi visokih performansi čiju stvarna korisnost i vrijednost nije moguće procijeniti danas.

Prema OECD-u, kako količina podataka nastavlja rasti tako se i vlasništvo nad podacima koncentrira ali njihova ukupna vrijednost ostaje nepoznata. Sposobnost mnogih od velikih digitalnih tvrtki (Amazon, Google, Meta i Microsoft) da kontinuirano prikupljaju i analiziraju podatke vezane za širok raspon proizvoda i tržišta, postavlja legitimna pitanja politike tržišnog natjecanja.

Budući da će se sljedeća tehnološka revolucija najvjerojatnije usredotočiti na umjetnu inteligenciju i strojno učenje, tvrtke koje će je najbolje iskoristiti mogle bi biti one koje su već sada velike, s obzirom na to da su podaci neophodni za napredovanje ovih tehnologija. To bi moglo stvoriti više nepremostivih ulaznih prepreka. Stoga se postavlja pitanje treba li podacima upravljati na način koji osigurava odgovarajuću konkurenciju. Budući da podatke može koristiti više poduzeća istovremeno i oni mogu igrati važnu ulogu u konkurentnosti poduzeća i prilikama za inovacije, širenje podataka i njihovo korištenje od strane najvećeg mogućeg broja poduzeća moglo bi, u načelu, povećati ekonomsku i socijalno blagostanje.

Posjedovanje velikog skupa korisničkih podataka koje generiraju određene digitalne platforme daje značajne prednosti etabliranim tvrtkama. Oni su stoga u mogućnosti steći konkurentsku prednost pomoću mehanizma poznatog kao povratna petlja, što znači poboljšanje kvalitete i vrijednosti proizvoda i usluga tvrtke bilo korištenjem podataka koji su već na raspolaganju ili korištenjem prihoda ostvarenog od korisnika, kao što je ciljano online oglašavanje. Ta poboljšanja zauzvrat privlače korisnike višom kvalitetom i bolje ciljanim proizvodima i uslugama, stvarajući dobar ciklus koji malim igračima otežava ulaz i opstanak. Isključivo vlasništvo nad podacima stoga može dovesti do slabije konkurencije.

Sve dok su privatnost i sigurnost zaštićeni, dijeljenje podataka doista može generirati šire društveno dobro. Dok su rizici donošenja politika u ovom području općenito dobro poznati i usredotočeni su na potrebu zaštite privatnosti – osobito kada su uključeni osobni podaci – i sprječavanje tajnih aspekata dijeljenja podataka, trenutačno ne postoji globalni model koji bi se mogao slijediti. Važno je zapamtiti da politika tržišnog natjecanja nije jedina odrednica načina na koji se podaci trebaju dijeliti. Interakcija između različitih pravnih režima koji reguliraju pristup podacima također igra važnu ulogu. MMF zagovara integriranu međusektorsku politiku koja (i) pojašnjava distribuciju ekonomskih povrata od podataka, (ii) potiče korisničku kontrolu podataka i razmatra obveznu razmjenu podataka između tvrtki kako bi se potaknula konkurencija i oslabila tržišna moć vodećih tvrtki, (iii) temelji se na snažnoj kibernetičkoj sigurnosti i (iv) sprječava međunarodnu fragmentaciju na tržištima podataka.

Opća uredba Europske unije o zaštiti podataka postavlja globalni standard za pristup podacima. Naglasak na zaštiti podataka i personaliziranoj kontroli podataka stvara regulatorni model koji korisniku i generatoru podataka daje kontrolu, a možda i ograničava moć poduzeća. Međutim, kritičari GDPR-a tvrde da bi GDPR čak mogao potkopati inovacije ili postati kvazi-porez na digitalne tehnologije. Europska unija poduzela je niz važnih koraka za aktivno otvaranje svojih tržišta podataka, uključujući zakone koji omogućuju ponovnu upotrebu javnih i javno financiranih podataka i koji se bave rascjepkanošću tržišta duž nacionalnih granica (Uredba o slobodnom protoku podataka). Kao rezultat toga, čini se da je održana suptilna ravnoteža između zaštite javnog interesa i jamčenja okvirnih uvjeta koji vode zdravom tržišnom natjecanju i inovacijama.

Smanjenje kazne za sumanutu jurnjavu drogiranog vozača BMW-om i zabijanje punom brzinom u Škodu Octaviju, na naplatnim kućicama Sv. Helena autoceste A4, pričem su tri osobe teško ozlijeđene, dijete najteže, sabotira prometnu sigurnost i ugrožava nacionalne interese  -

Potrebno je provesti katarzu prometnog sustava, a dotada, treba razmisliti i o prepuštanju najtežih prometnih pravosudnih procesa pravosuđu Europske unije!

Autor: prometni stručnjak dr. sc Željko Marušić 

Fotografija: varazdinski.hr

U ovom skandaloznom pravosudnom raspletu užasne prometne nesreće, koja relativizira najteže, brutalno kršenje prometnih propisa, s izravnim i pogibeljnim ugrožavanjem ostalih sudionika u prometu te posredno kompromitira prometnu sigurnost, fokus sada treba staviti ne na krajnje neodgovornog vozača, nego na članove sudskog vijeća Županijskog suda u Osijeku. Teško je shvatiti, još teže prihvatiti logiku i motive njihove odluke, koja sabotira prometnu sigurnost i ugrožava nacionalne interese. Što je s teškim otegotnim okolnostima? Kakva se poruka društvu ovom presudom šalje? Dosta je!

Potrebno je provesti katarzu prometnog sustava, a dotada, treba razmisliti i o prepuštanju najtežih prometnih pravosudnih procesa pravosuđu Europske unije. Umjesto plaćanja ovakvih sudaca bilo bi isplativije angažirati i platiti europsko pravosuđe da to uradi umjesto nas. Imamo dobra iskustva u poslovnom sektoru….

Odluka tročlanog sudskog vijeća Županijskog suda u Osijeku, koje je, nizom olakotnih okolnosti, nepravomoćnu kaznu od pet godina Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, za izazivanje teške prometne nesreće u srpnju 2017., na autocesti A4, naplatnoj postaji Sveta Helena, kad se Ozren Matijašević, tada 35-godišnjak, pod teškim utjecajem droge, BMW-om, ignorirajući slijedne znakove izričitih naredbi ograničenja brzine na 100, 80, 60 i 50 km/h te potom obvezu zaustavljanja “Zabrana prolaska bez zaustavljanja – cestarina”, pri punoj brzini (procijenjeno 125 km/h) silovito zabio u stražnji dio Škode Octavije, pričem su vozač i putnica iz tog vozila zadobili teške ozlijede, a dijete osobito teške i po život opasne ozlijede, smanjilo na dvije godine i devet mjeseci, novi je pravosudni skandal.

Pravosuđe je najveći problem, rak-rana našeg prometnog sustava, to se govori već dugo, a ova presuda to jasno potvrđuje.

Neshvatljivi zbir najbrutalnijih prekršaja, koje samo srećom nisu završili tragedijom, trebalo je odgovarajuće kazniti. Nepravomoćna presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu bila je minimum za nesreću kakva se još nije dogodila u hrvatskoj i mogla je završiti višestrukom tragedijom. Odlukom Županijskog suda u Osijeku to je kompromitirano, a edukativna uloga kažnjavanja dovedena je u pitanje.

Hrvatska, a pogotovo prometni sustav, u kojega je mnogo uloženo te je generator najvažnije gospodarske grane – turizma, ne zaslužuje ovakvo pravosuđe. To je i glavni razlog zbog čega je smrtnost ne hrvatskim cestama 60 posto veća od prosjeka Europske unije, premda je Hrvatska, razmjerno BDP-u i broju stanovnika, od 2000. najviše uložila u prometni sustav.

Zbog toga je najvažnija mjera za povećanje sigurnosti na cestama (nakon ovog posljednjeg prometno-pravosudnog skandala dodano je podcrtano):

1. Povećanje izvjesnosti poštenog kažnjavanja
Potrebno je unaprijediti nadzor prometa, kako bi oni koji krše prometne propise bili evidentirani i procesuirani. U tom smislu je važno ceste premrežiti radarskim kamerama, a na autocestama bi trebalo bolje iskoristiti mogućnosti budućeg elektroničkog nadzora i naplate. No sve to, uključujući i rad policije, koja, razmjerno mogućnostima, radi dobar posao, uz ovakvo ‘pravosuđe’, pada u vodu.
Potrebno je provesti katarzu prometnog sustava, a dotada, treba razmisliti i o prepuštanju najtežih prometnih pravosudnih proces pravosuđu Europske unije. Povećanje izvjesnosti pravednog kažnjavanja riješilo bi 75 posto svih problema u sigurnosti cestovnog prometa. Stoga bi ova mjera, uz poboljšanje pravosuđa, trebala biti nacionalni prioritet.

…

Preostalih 25 posto riješile bi sljedeće četiri mjere:

2. Uvesti odredbu mladi vozač, do navršene 24. godine, uz:
– ograničenje snage motora vozila na 70 kW (95 KS),
– kategoriju “privremena vozačka dozvola”, koja bi vrijedila tri godine, odnosno do navršene 24. godine, a poništavala se nakon drugog težeg prekršaja ili prve obijesne vožnje.

3. Na dionice s nezaštićenim odvodnim kanalima uz cestu koje presijecaju betonski prilazi i mostići:
– postaviti uspornike i/ili zaštitne ograde,
– uvesti zabranu postavljanja novih bez građevinske dozvole temeljem prometne studije za konkretnu lokaciju.

4. Fiskalnu politiku prema vozilima definirati prema utjecaju na sigurnost i ekologiju:
– za nove automobile koji imaju 5 zvjezdica za sigurnost po Euro NCAP standardu uvesti popust od 50 posto na trošarinu (PPMV) i posebni godišnji porez,
– za nove automobile koji imaju 5 zvjezdica za sigurnost po Euro NCAP standardu te sustave za upozorenje napuštanja trake te autonomno kočenje trošarinu (PPMV) i posebni godišnji porez,
– na nova i sigurna vozila uvesti dodatni bonus na obvezno i kasko osiguranje,
– na stara i nesigurna vozila treba uvesti malus na autoosiguranje, progresivno rastući sa snagom,

5. Povećati kvalitetu i poboljšati izvedbu pneumatika u prometu:
– uvesti obvezu korištenja zimskih guma, od 15. studenoga do 15. travnja za sva osobna vozila na cestama u RH,
– na kupnju guma, jedan komplet svake tri godine, uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje,
– uvesti kontrolu tlaka zraka u gumama, temeljem opterećenja vozila.

JAKŠIĆ - Općinski načelnik Općine Jakšić proglasio je 17. travanj 2023. godine Danom žalosti povodom tragične smrti hrvatskog vojnika Jakova Bočkaj.

Prema Odluci kojom je proglašen Dan žalosti u obvezi je  na svim zgradama ustanova i institucija na području Općine Jakšić istaknute zastave na pola koplja.

Poziv upućujemo   i drugim pravnim i fizičkim osobama da također istaknu zastave na pola koplja.

Ujedno pozivamo sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost i organizatore javnih manifestacija da svoje poslovanje obavljaju primjereno Danu žalosti.

Tragično prekinut život mladog hrvatskog vojnika nenadoknadiv je gubitak za cijelu Hrvatsku vojsku, poruka je ministra obrane

Ministar obrane Mario Banožić i načelnik Glavnog stožera OS RH admiral Robert Hranj u nedjelju 16. travnja 2023. izrazili su sućut obitelji, prijateljima i kolegama preminulog pripadnika Hrvatske vojske Jakova Bočkaja.

"Poštovana obitelji Bočkaj, prijatelji, poznanici i kolege našeg Jakova,

u svoje osobno te ime cijelog Ministarstva obrane i Hrvatske vojske, upućujem najdublje izraze sućuti povodom smrti vašeg i našeg Jakova.

Tragično prekinut život ovog mladog hrvatskog vojnika nenadoknadiv je gubitak za cijelu Hrvatsku vojsku i u ovim trenucima dijelimo s vama svu tugu i bol zbog ovog teškog gubitka.

Jakov je bio jedan od onih hrabrih mladića koji su svoj put odlučili graditi upravo u Hrvatskoj vojsci i zbog svega što je za nju činio, neizmjerno mu hvala.

Neka mu je laka hrvatska zemlja koju je toliko volio.

Počivao u miru", stoji u tekstu brzojava sućuti ministra Banožića.

Načelnik Glavnog stožer OS RH admiral Robert Hranj također je izrazio sućut obitelji i prijateljima pripadnika Hrvatske vojske Jakova Bočkaja povodom njegove tragične smrti.