U prometnoj nesreći 36-godišnjak je teško ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U srijedu 2. kolovoza 2023. oko 9.10 sati u Požegi u Industrijskoj ulici, 36-godišnji vozač koji je upravljao električnim romobilom, kretao se nogostupom te nastavio kretanje po kolniku gdje to nije dopušteno postavljenim prometnim znakom. Prilikom kretanja i silaska s nogostupa na kolnik uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom nakon čega je došlo do pada vozača i vozila na kolnik. Također je utvrđeno da za vrijeme vožnje nije nosio zaštitnu kacigu.

U prometnoj nesreći 36-godišnjak je teško ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u mjestu Antunovac.

Protiv 45-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“ i optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana  -

U srijedu 2. kolovoza 2023. policijski službenici su temeljem naloga Županijskog suda u Slavonskom Brodu pretražili obiteljsku kuću na području Pleternice u kojoj boravi 45-godišnjak prilikom čega su pronašli pušku, zračnu pušku, sedam biljki canabis marihuane  te sedam komada streljiva.

Protiv 45-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“ i optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.

OTOK - Uoči petnaeste sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Otoku, u prisustvu predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, uručeno je niz ugovora iz Javnog poziva Sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini u 2023. godini, Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava - Priprema projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području digitalne transformacije i zelene tranzicije te Programa podrške gospodarskoj revitalizaciji Slavonije, Baranje i Srijema.

Požeško-slavonska županica Antonija Jozić preuzela je tri ugovora vrijedna više od 50.000,00 eura odobrena kroz Poziv Sufinanciranja provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini u 2023. godini. Uručeni ugovori odnose na sufinanciranje pripreme projektno – tehničke dokumentacije za projekte Regionalnog centra razvoja poljoprivredne proizvodnje Požeško-slavonske županije, Geotermalnih izvora Požeško-slavonske županije i projekta Obrazujmo se zajedno VI, usmjerenog osiguranju pomoćnika u nastavi.

Među dobitnicima ugovora su i Poljoprivredno - prehrambena škola Požega koja je za projekt Uspostave infrastrukture RCK Panonika Poljoprivredno – prehrambene škole Požega ostvarila bespovratnih 922.661,32 eura te Grad Požega kojemu je za projekte Izgradnje osnovne škole u naselju Babin vir u Požegi i “Smart City Požega” - uvođenje digitaliziranih i  pametnih javnih usluga na području Grada Požege odobreno ukupno 324.621,93 eura.

Osim navedenih, Pozivom za dodjelu bespovratnih sredstava - Priprema projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području digitalne transformacije i zelene tranzicije sufinancirat će se provedba dodatnih šest projektnih prijedloga na području Požeško-slavonske županije.

Bespovratna sredstva odobrena su za projekt Natura 2000 Požeško-slavonske županije – dokumentacija Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije u vrijednosti od 277.648,57 eura, projekte HospitalITy i DOLina zdravlja ukupne vrijednosti 374.866,05 eura kojima je nositelj Opća županijska bolnica Požega te projekt Škola u prirodi Osnovne škole Lipik u vrijednosti od 87.992,48 eura. Također, sufinancirat će se i projekt  Općine Čaglin   za Pripremu projektno-tehnička dokumentacije za digitalnu transformaciju upravljanja prostorom Općine Čaglin u vrijednosti od  63.383,44 eura i projekt Izrade projektno-tehničke dokumentacije energetske obnove zgrada Kursalon i Wandelbahn Grada Lipik sa 331.807,02 eura.

Još jedna studija potvrdila da moramo drastično smanjiti konzumaciju mesa, mlijeka i jaja -

Iako je Hrvatska u ekološki dug ušla još 29. svibnja, ove godine Dan ekološkog duga svuda u svijetu obilježava se 2. kolovoza. Živjeti u ekološkom dugu znači živjeti oduzimajući prirodu budućim generacijama.

Dan ekološkog duga ime je za datum kada naša godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve ono što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj godini. Kako navode iz WWF Adria, to se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida, nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe brže nego što se one mogu obnoviti i siječemo šume prije no što mogu ponovno izrasti. Posljedice su ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koje se sve češće događaju širom svijeta. 

“Sve te razarajuće posljedice uvelike su povezane s našom navikom jedenja mesa i drugih životinjskih proizvoda”, navode Prijatelji životinja. “Važno je osvijestiti da upravo uzgoj životinja radi mesa, jaja i mlijeka iznimno loše utječe na cjelokupno zdravlje planeta. Čak ni sav svjetski promet ne djeluje toliko devastirajuće na okoliš kao uzgoj životinja za hranu”, dodaju.

Da veganska prehrana znatno smanjuje štetu okolišu uzrokovanu proizvodnjom hrane potvrdila je i najopsežnija analiza do sada za koju su znanstvenici analizirali prehranu 55 000 stanovnika Velike Britanije, te koristili podatke s 38 000 farmi u 119 zemalja, a sve kako bi objasnili značajne razlike u načinima proizvodnje hrane. Profesor Peter Scarborough sa Sveučilišta Oxford vodio je navedeno istraživanje koje je pokazalo da prehrana biljnom hranom znači 75 % manje negativnih emisija koje uzrokuju globalno zatopljenje, zagađenje vode i iskorištavanje zemljišta, u odnosu na prehranu mesom. Veganska prehrana također smanjuje korištenje vode za 54 %. Najdrastičnija razlika uočena u studiji bila je ona za emisiju metana. Prema istraživanju, emisije tog štetnog plina za čak 93 % niže su na veganskoj prehrani.

Prijatelji životinja pozivaju sve da povodom Dana ekološkog duga razmisle o svojoj dužnosti prema našem planetu, te pritom uzmu u obzir činjenicu da je ono najučinkovitije što svatko može učiniti kako bi pridonio zaštiti i očuvanju okoliša i prirodnih resursa - znatno smanjenje konzumacije životinjskih proizvoda. Upravo zbog toga pozivaju sve i da se 1. i 2. rujna zapute na Europski trg do 15. ZeGeVege festivala održivog življenja, na kojemu će se moći upoznati s velikom ponudom veganskih proizvoda te saznati više o uzročno posljedičnoj vezi jedenja mesa i ugroze planeta.

Uz rijeku Orljavu pronašao ručnu bombu  -

U ponedjeljak 31. srpnja 2023. u Požegi na Šijačkoj cesti uz rijeku Orljavu, 47-godišnjak je pronašao ručnu bombu bez detonatora.

Navedenu ručnu bombu je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.

Iz polčicije poručuju da je i dalje u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija".

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznena prijave  -

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 47-godišnjom hrvatskom državljankom s područja Čaglina koju se sumnjiči da je počinila kazneno djelo „Krađa“.

Naime, ona je u razdoblju od 15. prosinca 2022. do 20. lipnja 2023. u šumskom predjelu u blizini mjesta Duboka posjekla i otuđila stabla u vlasništvu Hrvatskih šuma.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznena prijave.

POŽEGA - Požeske mažoretkinje i Twirling klub Pozega jučer su zajedno otputovali na Svjetsko prvenstvo u mažoret i twirling plesu u engleski  Liverpool.

 - U Liverpoolu se natječemo zajedno s ekipama iz još 27 zemalja svijeta i tamo ćemo biti dio Hrvatske reprezentacije, koja se bori za neku od medalja. Bez obzira kako prošli, bit će to doživljaj za naše najbolje mažoretkinje i twirlingaše. Kad se vratimo izvjestit ćemo vas o postignutim rezultatima sa ovog prestižnog svjetskog natjecanja – istakla je trenerica i voditeljica ekipa na natjecanje Marina Mihelčić.

Nokti su svakako detalj na našim rukama koji žene rado ukrašavaju. Gotovo da možemo reći da svaka žena pazi na nokte jednako kao i na kosu te obrve. Mnogim ženama to su najvažniji detalji na tijelu kada je uređivanje u pitanju, pa smo provjerili kakvi su trendovi kada su nokti u pitanju, ali i kako se riješiti loše navike griženja noktiju. Upit smo poslali Vedrani Tomić, vlasnici CHIX barova.

„Ljeti su šarene boje uvijek popularne. Žuti, narančasti, plavi, zeleni, ali i kombinacije istih. Ipak, ovog ljeta smo svjedoci da se manje traže neon i kričave boje. Dominiraju pastelni tonovi, što je zapravo ekstenzija prošlogodišnjeg trenda. Postoji iznimka da se više dramatičnih pojava događa s gel noktima, a manje s trajnim lakom“, otkriva nam Vedrana.

Promjene trenda u dužini postoje kod gel noktiju, dok s trajnim lakom imamo standardizirane sheme manje podložne trendu. Ipak, bademasti zaobljeni nokti su, možemo reći, zamijenili kockasti oblik. Prema iskustvu, trendovi se plasiraju svake godine od strane proizvođača na prvom mjestu, a zatim po odazivu korisnika. Tako neki trendovi traju jednu sezonu, dok se ono najbolje zadržava u intervalu od dvije do tri godine. Najbolje od toga postaje evergreen, poput french ukrašavanja i nude boja.

„Uvijek postoje koketiranja s modnim stilovima, pa znamo imati bijele nokte s crnim konfetima, šarene pastelne kombinacije s crnim linijama što zbilja daje štih osamdesetih.Osamdesete su sada hit, pa tako i kada je uređivanje noktiju u pitanju“, pojašnjava Vedrana Tomić čiji CHIX barovi za uređivanje obrva bez termina pružaju i usluge manikure.

„Trudimo se biti brzi kada sređujemo nokte. Klijenti to traže, no CHIX ne radi gel nokte pa je utoliko možda brži od termina u salonima. Trajni lak uzima30-60 minuta, što ovisi o iskustvu te karakteru djelatnika. Svakako je dobro imati tu uslugu bez termina svaki dan, pa klijentima ipak nije važno koliko minuta će potrošiti, važno je da taj dan imaju nokte kakve su poželjeli. Usluga prethodnog skidanja gela može trajati 30 minuta, kao i skidanje trajnog laka“, pojašnjava Tomić koja ima misiju da usluge uređivanja budu kvalitetne ali i brze.

Sigurno se pitate što je najluđe što klijentice traže. U Splitu je najzanimljivije raditi nokte u vrijeme Ultra festivala jer tada sve vrvi zabavnim i zanimljivim upitima. Muškarci tada nerijetko traže da im se oslikavaju nokti, a posebno su popularni smajlići. Žene tijekom Ultra festivala traže dugačke nokte i to s velikim oštricama.

No vratimo se noktima koji zahtijevaju i njegu.Trajni lak nije neuništiv, neovisno o godišnjem dobu. Ljeti su nokti dodatno osjetljivi zbog utjecaja velikih vrućina ili soli iz mora te klora iz bazena. Tako svijetle nijanse mogu dobiti zeleni ton zbog kupanja u bazenu, dok se zbog soli iz mora mogu oguliti. Ipak, najosjetljiviji su na udarce i rad s rukama. Stoga je važno nokte i njegovati. Postoji tako i keratinski tretman kao prozirna baza trajnog laka, a osim keratina tu je i vitaminska baza, no najkorisnije je to što sa slojem trajnog laka/gela ili samo baze, zadebljate ploču nokta pa nokti teže pucaju. Žene se naviknu na tu čvrstoću pa nerijetko nakon skidanja smatraju da su im nokti oslabili, što nije točno.

    No što je s onima koji grizu nokte?

„To je česta pojava, i mnogi doskoče problemu stavljanjem trajnog laka ili gela. To im očito nije više isti osjećaj pa prestaju, iako neki nastave grickati gel. Odlični su namazi s gorkim okusom koje možete kupiti u ljekarnama, a ako ni to ne pomaže onda se morate suočiti s problemom, pronaći njegov izvor“, govori Vedrana Tomić čiji su CHIX barovi diljem Hrvatske uredili na tisuće i tisuće ženskih, ali i muških ruku.

I za kraj zasigurno vas zanima kakvi su trendovi za jesen koja je pred nama. Već se jako dugo nisu tražilesedefaste nijanse svih boja te biserni efekt pa Vedrana Tomić vjeruje da bi nas taj trend mogao dočekati upravo nakon ljeta. 

 – Hrvatska pošta pustila je u optjecaj novu prigodnu poštansku marku „PUmed, mediteranski festivali – moreška“. Poštanska marka nastala je u suradnji sa Savezom poštanskih operatora mediteranskih zemalja, a ova suradnja prvi je put pokrenuta 2015. godine. Motiv na marki autora Deana Roksandića, dizajnera iz Zagreba, nastalog prema fotografiji Marija Romulića i Dražena Stojčića, fotografa iz Osijeka, prikaz je iz bojnog plesa moreška. Nominalna vrijednost marke iznosi 1,99 eura, a izdana je i u arku od 16 maraka i u nakladi od 30.000 primjeraka.Hrvatska pošta otisnula je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Tekst pratećeg letka napisala je dr. sc. Marija Hajdić, ravnateljica Gradskog muzeja Korčula

Moreška je bojni ples s mačevima koji s dramskom radnjom i glazbenom pratnjom čini jedinstvenu povezanu cjelinu. U sedam mačevalačkih figura ili kolapa vojske crnoga i bijeloga kralja bore se za pravednu pobjedu ljubavi. Crni kralj Moro oteo je bijelom kralju Osmanu zaručnicu – bulu. U zadnjoj figuri vojska crnoga kralja Mora poražena je. On u znak pokornosti pada na tlo i predaje kralju Osmanu oružje i bulu. Kralj Osman oslobađa bulu od veriga, podiže veo koji joj prekriva lice i poljubi je. Moreškanti su odjeveni u slikovite odore koje znatno pridonose cjelokupnom dojmu izvedbe. Bijeli vojnici odjeveni su u crveno odijelo, a crni u crno. Na glavama kraljeva su krune, a vojnika kape koje ih ukrašavaju i štite u boju. Nekada se moreška izvodila uz pratnju manjeg broja instrumenata, dok je današnju glazbenu pratnju korčulanske moreške komponirao Krsto Odak.

Moreška se u prošlosti izvodila u brojnim gradovima europskog Sredozemlja te je od svih mjesta na istočnoj obali Jadrana sačuvana samo u Korčuli gdje se njeguje od 16. stoljeća iako najraniji spomen korčulanske moreške potječe iz 17. stoljeća. Za razliku od izvornih otočnih kumpanija, moreška potječe iz zemalja na prostoru Europe koja je saživjela s Korčulom, pa se zato i naziva „korčulanskom moreškom“. Nematerijalnim kulturnim dobrom RH ovaj je ples proglašen 2007. godine. Plesna vještina moreškanata prenosi se s generacije na generaciju.

Moreška se u Korčuli nekada izvodila jednom godišnje, na blagdan sv. Todora, suzaštitnika Korčule, koji se obilježava 29. srpnja, a batila se i pred uglednim gostima Korčule. U novije vrijeme korčulanska moreška nastupa na gotovo svim važnim festivalima u Hrvatskoj i Europi (otvaranje prve Međunarodne smotre folklora 1966. i Mediteranskih igara u Splitu 1979.). Danas morešku u Korčuli bate dva društva: KUD „Moreška“ i HGD „Sv. Cecilija“.

Natječaj je otvoren do 11. kolovoza 2023. godine  -

Temeljem članka 85. stavka 2. Zakona o policiji („Narodne novine", broj: 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16, 66/19), članka 14. stavka 2 i 3 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ( 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20 i 151/22), članka 45. a Zakona o državnim službenicima („Narodne novine", br. 92/05, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 138/15 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/17, 70/19 i 98/19, 141/22 ), Sporazuma zaključenog između ministra unutarnjih poslova i ministra pravosuđa i uprave i Odluke o upisu učenika u 3. razred Policijske škole „Josip Jović", KLASA: 602-03/23-01/9, URBROJ: 511-01-122-23-7 od 21. travnja 2023. godine, ministar unutarnjih poslova objavljuje: 

U natječaju za upis učenika u III. razred Policijske škole „Josip Jović"  za stjecanje strukovne kvalifikacije za zanimanje policajac/policajka u školskoj godini 2023/2024., objavljenom dana 21. lipnja 2023. godine rečenica:

„Natječaj je otvoren od 21. lipnja 2023. do 1. kolovoza 2023. godine.“ zamjenjuje se rečenicom: „Natječaj je otvoren od 21. lipnja 2023. do 11. kolovoza 2023. godine.“