U okviru Programa podrške brdsko-planinskim područjima za 2023. godinu odobreno je sufinanciranje 39 projekata u cilju poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture, otklanjanja posljedica nastalih usred vremenskih nepogoda i doprinosa održivom razvoju brdsko-planinskih područja. Među odobrenim projektima je i onaj Požeško-slavonske županije za izgradnju novog sportskog terena u Kaptolu za kojega je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odobrilo sufinanciranje u iznosu od 69.000,00 eura.

- Novi teniski teren u Kaptolu bit će namijenjen vrtićkoj i osnovnoškolskoj djeci, ali i svim rekreativcima pružajući kvalitetan sportski sadržaj na korištenje. Odobrenim sufinanciranjem kroz Program podrške brdsko-planinskim područjima pokrit će se 40% troška ukupne investicije, dok smo za preostala sredstva već aplicirali na druge natječaje i trenutno čekamo ocjenjivanje i objavu rezultata – rekla je Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije.  

Osim Požeško-slavonske županije, sredstva za svoje projekte osigurale su i Općine Kaptol, Velika, Brestovac te Grad Pakrac. Općina Kaptol istim je Programom ostvarila sredstva za izgradnju prometne i komunalne infrastrukture gospodarske zone „Novi Bešinci“ faza II., Općini Velikoj osigurano je sufinanciranje sanacije odvojka ceste u naselju Radovanci, Općina Brestovac sredstva je ostvarila za izgradnju pješačke staze u naselju Boričevci dok će Grad Pakrac dobivena namjenska sredstva utrošiti u sanaciju Ulice Ivana Gorana Kovačića.

I ovoga vikenda provedene su pojačane mjere u prometu  -

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je  ukupno 43 prekršaja, od čega izdvajamo  sedam prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, osam prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te 16 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u petak 4. kolovoza 2023. oko 18.15 sati u Lipiku u Ulici Ante Starčevića, gdje je 20-godišnja vozačica koja je pod utjecajem alkohola od 2,05 promila upravljala osobnim automobilom i skrivila prometnu nesreću s materijalnom štetom.

Vozačici je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 1.580,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

Vozaču je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U nedjelju 6. kolovoza 2023. oko 19 sati u mjestu Donji Emovci, 22-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, izlaskom iz zavoja ulijevo uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom, prešao na suprotnu prometnu traku i sletio vozilom u putni kanal.

Vozaču je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
 

Zabrana novih automobila na fosilna goriva s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. ambiciozan je plan. Broj novih registracija električnih vozila raste, a istočna tržišta zaostaju za zapadnim. Čak i s 10 godina razmaka do ambicioznog cilja dužnosnika EU-a, stručnjak za automobile iz tvrtke carVertical Matas Buzelis dijeli svoj pogled na probleme na koje vladajući, izgleda, ne obraćaju pažnju.

Očite prednosti za one koji si to mogu priuštiti

U 2021., udio električnih vozila u ukupnom broju automobila provjerenih na platformi za provjeru povijesti iznosio je samo 0,2 %. Godinu dana kasnije, udvostručio se na 0,4 %, a u 2023. povećao se na 0,6 %. Iako se ovi brojevi mogu činiti tek kao kap u moru, desetci tisuća električnih vozila prolaze kroz provjeru povijesti.

Sve više vozača prelazi na električna vozila. Održavanje i operativni troškovi čine tu odluku jednostavnom. Iako je vrijednost električnih automobila kroz godine zabrinjavajuća, s električnim je vozilima lakše živjeti jer su manje sklona kvarovima i zahtijevaju manje održavanja, bez potrebe za promjenom različitih tekućina i filtera svakih 30 000 kilometara.

Potrebno je dosta vremena da se naviknete na punjenje, ali vozači koji su uspješno razvili svoje navike punjenja baterije smatraju da je to mnogo prikladnije od točenja goriva. Obično pune svoja vozila noću, a samo u rijetkim slučajevima koriste javne stanice za punjenje.

Problem je u infrastrukturi

Međutim, čak i ako si vozači mogu priuštiti električno vozilo, to ne znači nužno da će im život s njima biti dobar. Ljudi koji nemaju vlastite punjače ili stanice za punjenje koje bi mogli koristiti tijekom radnog vremena suočit će se s nepraktičnošću korištenja javnih punjača jer njihovo korištenje nije jednostavno kao točenje goriva danas.

Ne samo da traje mnogo duže nego točenje benzina ili dizela, već obično zahtijeva i instaliranje posebnih aplikacija koje su ključne za punjače. To nije ni blizu procesa na koji su vozači navikli kada je u pitanju točenje goriva jer ne postoji praksa „natoči pa plati.”

Također, iako su električna vozila vrlo učinkovita u gradovima i okruženjima gdje je stalno kočenje neizbježno, električni automobili nisu toliko učinkoviti na autocestama i cestama kategorije B. Postoji kvadratni omjer između brzine i aerodinamičkog otpora, što znači da, kada se brzina udvostruči, otpor se učetverostručuje. To značajno smanjuje domet i brzinu kretanja, što električna vozila čini daleko od idealnih za duža putovanja.

Problemi o kojima malo ljudi razmišlja

Ali najveći su problemi oni o kojima samo nekolicina govori. Prvo, neka parkirališta na više razina nisu dizajnirana za teške automobile poput električnih. Teške baterije obično znače da su električna vozila vrlo teška, a neki objekti, poput parkirališta na više razina ili mostova, vlasti će možda trebati pregledati i ponovno procijeniti.

Štoviše, postoje nesigurnosti i oko sigurnosti električnih vozila. Budući da baterije troše velike količine energije, plamen je izuzetno teško ugasiti u slučaju požara. Do sada, vatrogasci su imali poteškoća s gašenjem požara na električnim vozilima s baterijama većeg kapaciteta. Situacija postaje još ekstremnija ako se električni automobil zapali na podzemnom parkiralištu, na primjer, ispod stambenih zgrada.

Ono što je još veće pitanje za budućnost električnih vozila jest njihovo stanje 20 godina nakon proizvodnje. Trenutačno postoji prilično velik izbor rabljenih električnih automobila, ali za 10 godina, bit će starijih električnih vozila. Koliko će biti vrijedni na tržištu rabljenih automobila, s baterijama kojima već ponestaje vijeka trajanja?

I dok se zbrajaju i oduzimaju učinci zabrane rada nedjeljom – gdje mnogi vide prednosti kao što je poboljšana ravnoteže između posla i privatnog života te vrijeme provedeno s obitelji, a drugi pad gospodarskih aktivnosti posebice u visoko turizmu orijentiranoj Hrvatskoj – mnogi poduzetnici našli su takozvani treći put. Naime, iako je svega nekoliko nedjelja bez rada na snazi, rastući je trend poduzetnika koji istražuju i primjenjujualternativne poslovne modele zbog ove zabrane. Među njima trenutačno je izrazito popularan takozvani „lateralni“ biznis.

Poduzetnički način razmišljanja, ali i djelovanja izrazito je sposoban prilagodbi uvjetima na tržištu, te daje vrlo često učinkovite odgovore kroz prilagođavanje promjenjivim okolnostima poput zabrane rada nedjeljom. "Lateralni" poslovi, samo su jedan od tih odgovora, a odnose se na inovativne i prilagodljive strategije koje poduzetnici koriste kako bi se snašli oko određenih restrikcija ili ograničenja, poput zabrane rada nedjeljom u Hrvatskoj. Lateralnim poslovnima poduzetnici pronalaze alternativne načine ostvarivanja prihoda nudeći proizvode ili usluge na koje zabrana izravno ne utječe, što im omogućuje legalno poslovanje, a da pritom zadovoljavaju potrebe potrošača – pojašnjava futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.

U slučaju hrvatske zabrane rada nedjeljom, poduzetnici su morali razmišljati izvan okvira kako bi nastavili s poslovanjem. Oni identificiraju tržišne nedostatke i područja mogućnosti koja su u skladu sa zabranom te grade svoje poslovne modele oko tih prilika.

Poduzetnici su se prvo „bacili“ na identificiranje dopuštenih aktivnosti koje su izuzete od zabrane, poput poslovanja u sektoru ugostiteljstva, turizma, kulture ili zabave. Ovi su sektori često iznimke zbog svoje prirode poslovanja i činjenice da služe za slobodno vrijeme i zabavu vikendom. Zatim su išli na diverzificiranje ponude proizvoda ili usluga – u prvom redu u svoju su ponudu uključili proizvode ili usluge koje se legalno mogu pružati nedjeljom.

Stoga ako se pitate hoće li se uskoro kruh prodavati na benzinskim postajama – nemojte se iznenaditi ako se i to ne dogodi u vrijeme zabrane rada nedjeljom – dijagnosticira futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.

Tu je svakako i prilagodba radnog vremena na način da poduzetnici maksimalno koriste svoje poslovanje u vrijeme kada je dopušteno raditi.

Lateralni biznis znači i otvaranje tržišnih niša – dakle da se nedjeljom radi ono što smijemo i kako smijemodok ne smijemo raditi ono što primarno radimo. Tu je i porast svakako pružanja online usluga i poslovanja kroz e-trgovine tj. fokusiranje na prodaju proizvoda ili usluga putem digitalnih kanala nedjeljom, jer te transakcije nisu vezane fizičkim radnim vremenom. Također iako je vrijeme godišnjih odmora, dio poduzetnika se uključio aktivno u sadržaje zajednice, različite sajmove, radionice, događaje te na taj način nude svoje proizvode i usluge nedjeljom bez bilo kakvih zakonskih poteškoća -  uočava direktorica poslovne zajednice „Osjeti Hrvatsku.

Zanimljivo je i da su u porastu takozvane suradnje i partnerstva gdje poduzetnici surađuju ​​s tvrtkama u sektorima koji nisu ograničeni zabranom kako bi ponudili kombinirane usluge ili pakete koji korisnicima pružaju dodanu vrijednost.

U biti, koncept "lateralnih" poslova uključuje kreativno rješavanje problema i prilagodljivost. Ovaj prilagodljivi pristup ne samo da pomaže poduzetnicima da održe svoje poslovanje, već također pridonosi gospodarskom rastu i otvaranju radnih mjesta unutar granica postavljenih zabranom rada nedjeljom. Još uvijek je rano govoriti o konkretnom učinku ovog „bajpasiranja“, ali je pozitivno gledati „dovijanje“ poduzetničkog način razmišljanja i prilagodljivost u uvjetima zabrana – zaključuje futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić. 

Vatrogasci aktivno rade na uklanjanju posljedica kišnog nevremena. Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193 do sada je zabilježeno 392 vatrogasne intervencije na kojima je sudjelovalo 1505 vatrogasaca sa 498 vatrogasnih vozila.Većina tehničkih intervencija odnosila se na ispumpavanje vode iz objekata, punjenja vreća sa pijeskom i gradnje nasipa te uklanjanje grana i stabala sa kolnika.

• - U mjestu Medsava pored Samobora oko 100 vatrogasaca su do ranih jutarnjih sati izrađivali i postavljali zečje nasipe, a sada su također na terenu i kontroliraju stanje – rekao je županijski vatrogasni zapovjednik Zagrebačke županije Dario Kezerić. Dodao je da se stanje konstatno prati i da su vatrogasne snage na te

Podaci po županijama:

• Na području Grada Zagreba zabilježeno je 33 intervencije na kojima je sudjelovalo 133 vatrogasaca s 41 vatrogasnih vozila.
• Na području Zagrebačke županije zabilježeno je 52 intervencija na kojima je sudjelovalo 361 vatrogasaca s 103 vatrogasnih vozila.
• Na području Splitsko-dalmatinske županije zabilježeno je 66 intervencija na kojima je sudjelovalo40 vatrogasaca s 15 vatrogasnih vozila.
• Na području Zadarske županije zabilježeno je 59 intervencija na kojima je sudjelovalo 174 vatrogasaca s 72 vatrogasna vozila.
• Na području Vukovarsko-srijemske županije zabilježeno je 9 intervencija na kojima je sudjelovalo 22 vatrogasca s 9 vatrogasnih vozila.
• Na području Virovitičko-podravske županije zabilježeno je 12 intervencija na kojima je sudjelovalo 30 vatrogasaca s 12 vatrogasnih vozila.
• Na području Bjelovarsko-bilogorske županije zabilježeno je 9 intervencija na kojima je sudjelovalo 29 vatrogasaca s 9 vatrogasnih vozila.
• Na području Karlovačke županije zabilježeno je 9 intervencija na kojima je sudjelovalo 28 vatrogasaca s 11 vatrogasnih vozila.
• Na području Primorsko-goranske županije zabilježeno je 98 intervencija na kojima je sudjelovalo 404 vatrogasaca s 114 vatrogasnih vozila.
• Na području Istarske županije zabilježeno je 31 intervencija na kojima je sudjelovalo 106 vatrogasaca s 41 vatrogasnih vozila.

Požar skladišta kod Zadra

Županijski vatrogasni operativni centar (ŽVOC) Zadar noćas u 00:40 sati zaprimio je dojavu o požaru skladišta na adresi Križanje Mazija, Briševo. Radi se o požaru hale za sakupljane otpada. Na intervenciji gašenja požara sudjeluje 28 vatrogasaca sa 17 vatrogasnih vozila iz IVP Zadar, JVP Zadar, DVD “Pljusak“ Nin, SIVP Zaton i VZŽ Zadarska.U tijeku je gašenje i sanacija požara.

Tom prilikom 87-godišnjak je teško ozlijeđen  -

U subotu 5. kolovoza 2023. oko 16.40 sati u mjestu Novoselci, 87-godišnjak je prilikom izvođenja radova pao s aluminijskih ljestava te je prevezen na pružanje daljnje liječničke pomoći u OŽB Požega gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđen.

Krajnje neodgovorni 33-godišnji Zadranin vjerojatno je na autocesti A1 propustio izlaz Ravča te potpuno nerazumno, možda površno slušajući uputstvo navigacijskog uređaja da se polukružno okrene kad sigurnosno bude moguće (“make U-turn when safely possible”), ili drugih sumanutih razloga, Volkswagen T-Rocom, sa zaustavne trake napravio polukružni okret, krenuo u suprotni smjer i frontalno se sudario s zahuktalim sportskim terencem BMW X5  -

U tragičnoj prometnoj nesreći, sinoć oko 22:45 na autocesti A1 nakon izlaza Ravče u smjeru juga, u frontalnom sudaru kompaktnog SUV-a Volkswagen T-Roc, kojim je upravljao 33-godišnji Zadranin te se sa zaustavne trake polukružno okrenuo i zaputio suprotnim smjerom (!), i SUV-a više srednje klase BMW X5. u kojem je bila obitelj s Kosova. poginuli su vozač Volkswagena te majka i kći iz BMW-a, a vozač, otac, i sin teško su ozlijeđeni.

Ovu nesreću izazvalo je sumanuta vožnja i ponašanje u prometu 33-godišnjaka, pričem sve treba uzeti u obzir, od pogoršanog medicinskog stanja vozača (prvenstveno psihičkog), korištenja nedopuštenih sredstava (alkohola, droga,,,) i ekshibicionizma, potaknutih umorom.

Strahovite posljedice rezultat su i prebrze vožnje našim autocestama, kombinacije tolerancije mjerenja od 10 posto i manjkavog članka 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji ne kažnjava prekoračenje brzine do 10 km/h.

Stoga se nekažnjivo može voziti brzinom 160 km/h po brzinomjeru (155 km/h realno), Ako vozite 180 km/h po brzinomjeru, riskirate kaznu, uz minimalnu izvjesnost kažnjavanja, od 60 eura, odnosno 30 eura (!), ako platite odmah ili u roku od tri dana. ako vozite 200 km/h, riskirate kaznu, od 260 eura, odnosno 130 eura za plaćanje na licu mjesta.

Ali, rizik da ćete platiti kaznu za prekoračenje brzine u noći, na hrvatskoj autocesti, ako usto gledate da vas ne prati neka brza limuzina srebrne ili tamne boje, jednaka je riziku da će vas pogoditi meteorit.

Ova nesreća ukazuje na nužnost sljedećih mjera:

1. Vožnja u suprotnom smjeru treba kažnjavati izravnim istražnim zatvorom, poništenjem vozačke dozvole i oduzimanjem vozila, neovisno o vlasništvu.
2. Sve nadzorne radarske kamere na autocestama treba unaprijediti i uključiti u dokazna sredstva za kontrolu poštivanja Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
3. Članak 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama dopuniti odredbom o kažnjavanju prekoračenja brzine do 10 km/h u iznosu sadašnje od 10 do 30 km/h, koju treba povisiti na razinu sadašnje od 30 do 50 km/h, koju pak treba udvostručiti.
4. Toleranciju policijskog mjerenja 10/10 (10 km/h do 100 km/h i 10 posto iznad 100 km/h) promijeniti u 3/3.

Autor: Željko Marušić, prometni stručnjak

POŽEGA - U spomen na velebnu pobjedu u Domovinskom ratu i požrtvovnost svih hrvatskih branitelja koji su svoje živote utkali u temelje Lijepe naše, uz godišnjicu VRO "Oluja", te povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja položeni su vijenci i zapaljene svijeće na spomen obilježju poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu 123. brigade u Požegi.

Dužnu počast herojima Domovinskog rata odali su predstavnici Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja Grada Požege, predstavnici Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, izaslanstvo Požeško-slavonske županije na čelu sa zamjenikom županice Ferdinandom Trohom, izaslanstvo Grada Požege na čelu s gradonačelnikom Željkom Glavićem, čelnici gradova i općina Požeško-slavonske županije, predstavnici Vojarne "123. brigade HV" Požega, Županijski odbor Hrvatske demokratske zajednice, Socijaldemokratske partije i Domovinskog pokreta.

Obilježavanje 28. obljetnice vojno-redarstvene akcije „Oluja“ nastavljeno je svečanim euharistijskim slavljem u Katedrali sv. Terezije Avilske za poginule i nestale branitelje koje je predvodio prepošt Stolnog kaptola sv. Petra Ivica Žuljević.