
Vladimir
Već ujutro 39-godišnjak u Veseloj vozio s 2,76 promila a sinoć u Kaptolu 26-godišnjak napuhao 2,23 promila alkohola
Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja oba vozača su smještena u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njih slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama -
U ponedjeljak 18. prosinca 2023. oko 8.20 sati u mjestu Vesela, policijski službenici su u prometu zatekli 39-godišnjaka koji je pod utjecajem alkohola od 2,76 promila upravljao osobnim automobilom.
Istoga dana, oko 20.25 sati u mjestu Kaptol u Komarovačkoj ulici, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil kojim je pod utjecajem alkohola od 2,23 promila upravljao 26-godišnjak.
Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja oba vozača su smještena u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njih slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Društvo naša djeca Požega organizira Radionicu za roditelje "Roditelji na zadatku"
POŽEGA - Savezu društava naša djeca uspješno je ove godine provodio projekt "Roditelji na zadatku", u partnerstvu sa Društvom "Naša djeca" Jastrebarsko i Društvom "Naša djeca" Požega. - Ovo je 5. godina provedbe i iza nas su sjajni rezultati te ćemo i ove godine ojačati roditeljske kompetencije kroz naše radionice na terenu u Jastrebarskom, Požegi i Zagrebu. Kao i svake godine do sad, naši stručni suradnici rade na ojačavanju mentalnog zdravlja, kompetencija i otpornost mladih roditelja koji su svakodnevno suočeni s izazovima roditeljstva u kriznim razdobljima. Kvaliteta mentalnog zdravlja roditelja ključ je zdravlja i funkcioniranja samog djeteta - ističe glavna tajnica Saveza Snježane Krpes.
Ove godine provodimo niz radionica u Požegi, Jastrebarskom i Zagrebu, pod nazivom „Roditelji na zadatku“ – Za mentalno zdravlje roditelja predškolske i osnovnoškolske djece“. Radionica će e u Požegi održati danas 19. prosinca u OŠ Julija Kempfa od 17 sati. Nositelji projekta su DND Požega, Udruga Mali princ Požega i OŠ Julija Kempfa.
Ovog Božića neka mir bude svima, poručuje Ivana Marić u novoj pjesmi!
U ovoj godini čini se da je više nego ikada potrebno moliti za mir. Upravo nam to poručuje Ivana Marić u novom božićnom singlu 'Ovaj Božić' (nek je svima mir) koji je snimila u suradnji sa zborom mladih ujedinjenih u nazivu Maranatha. U svojoj novoj pjesmi prisjeća se Badnje večeri i tradicionalne pjesme 'Svim na Zemlji' koja je obilježila mnoga djetinjstva, pa i njezino.
Dirljivom izvedbom stihova i nota, nastavlja se suradnja s autoricom Majom Vasilj za koju je stvaranje 'Ovog Božića' bilo izrazito emotivno i teško, jer kako kaže i sama Ivana 'Stvarati i pjevati u ovo vrijeme, dok smo okruženi ratovima i tolikom nepravdom prema običnom, nevinom čovjeku -zaista je teško - sve se čini pogrešno. Isto tako to ne raditi, bilo bi još veći grijeh prema mojoj djeci, našoj djeci. Upravo zato neka ova 'Ovaj Božić' bude čista molitva za zdravlje, ljubav i mir za svakog od nas ponaosob', a kako je uopće došlo do ideje, a potom do suradnje sa Maranathom, za koje Ivana ima samo riječi hvale, sama nam je ispričala iz prve ruke,
'Kada sam čula pjesmu prvi put, momentalno sam imala viziju u svojoj glavi kako to samnom pjeva zbor. Ne znajući ni što ni kako, kroz nekoliko dana stupila sam u kontakt sa zborom mladih župe u Španskom, a koji je pod vodstvom Matije Škvorca. Moram spomenuti da je Matija bio izrazito susretljiv za sve moje želje i ideje, te uspio u najkraćem mogućem roku izaranžirati i snimiti zbor koji je u konačnici, uveličao cijelu pjesmu. Iznimno sam im zahvalna na tome i toplo se nadam da će se naša suradnja nastaviti', te dodala 'Ne mogu da ne istaknem poseban ukras na kraju pjesme, a to su dva malena glasića koji pripadaju djevojčicama Riti Bišćan, kćeri mojeg dragoga kolege Emila koji je i aranžirao pjesmu, te mojoj kćeri Veri Moniki Šunjić, a koje svima poručuju neka bude mir.'
'Ovaj Božić' (nek je svima mir) može se pohvaliti i video spotom kojeg su osmislili zajedničkim snagama Ivana Marić i Hrvoje Banić, a sve je snimljeno u sjajnoj atmosferi u 'Chic bar and more' na zagrebačkom Jarunu. Ono što je zanimljivo, a istovremeno daje posebnu čar i slikovno opisuje bit same pjesme, jest to što se u videu pojavljuje cijela Ivanina obitelj, suprug, djeca, majka, sestre, nećaci, prijatelji i kumovi. 'Iako je vladala prava radna atmosfera, svima će nam ovo ostati itekako u najboljem sjećanju, a vjerujem posebno našoj djeci', nadodala je Ivana. Inače, ovo je prvi samostalni božićni singl Ivane Marić, a otkrila nam je isto tako da joj je velika želja imati i svoj božićni album za koji se nada da će ugledati svjetlo dana u ovo doba iduće godine.
Do tada, uživajte u glazbenoj čaroliji 'Ovaj Božić' (nek je svima mir), koju nam donosi Ivana Marić https://youtu.be/b2etP32aRqo?si=FRma8lygfn8N7T8D ,a isto tako pjesmu slušajte i na svim glazbenim servisima poput Spotifya, Deezera, Tidala, Apple Musica.. i mnogim drugima.
Prisjetimo se i svojevremene obrade 'Nove godine', koju Ivana rado izvodi na svojim adventskim koncertima, a imati ćete je prilike čuti na njezinim nastupima uživo već ove subote 16.12. u Samoboru, te 23.12. na trgu Republike Hrvatske na Malom Lošinju, ali i na dočeku Nove Godine u Novalji na trgu Bazilike.
Autor glazbe: Maja VasiljAutor teksta: Maja VasiljAutor aranžmana: Emil BišćanGlazbeni producent: Ivana MarićTonski snimatelj: Zvonimir Domazet Video: Hrvoje Banić/Ivana MarićOdlični rezultati za Judo klub Slavonac u Vitezu - osvojili 5 medalja
ČAGLIN / VITEZ / BiH - Na Međunarodnom judo turniru u Vitezu ovog vikenda nastupilo je 400 natjecatelja iz 40 klubova iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Judo klub Slavonac iz Čaglina nastupio je s 6 natjecatelja te su osvojili 5 medalja.
- Oliver Validžić ujedno i naš najmlađi džudaš na svom prvom turniru izvan Hrvatske sa 3 pobjede i porazom osvaja brončanu medalju. Bruno Bluha odradio je fantastične borbe te sa 4 pobjede osvaja zlatnu medalju. Uz medalju proglašen je i za najboljeg natjecatelja u uzrastu dječaka do 11 godina. Ema Blagojević sa 2 pobjede i porazom osvaja brončanu medalju. Slijedio je uzrast do 13 godina u kojem je Ella Lukas briljirala i sa 3 pobjede osvaja zlatnu medalju. Ivano Bošnjak sa 3 pobjede dolazi do finala u kojem je izgubio i turnir završava sa srebrnom medaljom oko vrata. Filip Matošić nastupio je uzrastu dječaka do 15 godina i na žalost sa pobjedom i 2 poraza ostaje ovaj puta bez medalje. Budući da su naši džudaši odradili odlične borbe odlučili smo ostati još jedan dan kod naših dugogodišnjih prijatelja iz Travnika koji su nas srdačno ugostili i ovaj puta im se zahvaljujemo na odličnom gostoprimstvu - istakao je trener i voditelj ekipe na natjecanju Robert Garc koji dodaje da time završavamo natjecateljsku godinu koju smatramo izuzetno uspješnomi nadamo se da ćemo u istom ritmu nastaviti i slijedeće godine.
"Božićnu priču u Lovčiću" stvorili planinari dva planinarska društva iz Požege i Slav. Broda
POŽEGA - Po prvi puta, održana je ''Božićna priča u Lovčiću''. Bila je to Božićna čarolija u malenom pitoresknom slavonskom selu, koje nas je darovalo posebnim ugođajem davno zaboravljenih vremena. Ovdje smo sreli domaćine otvorenog srca i dobre duše slavonske, koji su nas rado ugostili u ovo vrijeme adventa. Domaćini su pripremili za sve dovoljno šarana na rašljama, lovačkog gulaša s divljači, palačinki, kolača, kuhanog vina i ostalih napitaka. Sve to bilo je više nego dovoljno da ugosti 60-tak zadovoljnih i veselih gostiju. Održana je i predviđena šetnja kroz Lovčić putevima Sv. Martina, od kapelice u središtu sela do crkve Sv. Martina na groblju poviše sela. Na ovoj zanimljivoj šetnji okupilo se 30-tak planinara i djece iz PD Dilj Gora Slavonski Brod i HPD Gojzerica Požega te nešto domaćih stanovnika.
Stazu je vodio Višeslav Turković, predsjednik HPD Gojzerica Požega, koji se prije polaska obratio nazočnim dajući im osnovne informacije. Nakon njega domaćini su ispričali zanimljivu priču o povijesti ovog izoliranog naselja, a onda se krenulo na stazu. Prvo su hodali kroz selo diveći se starim slavonskim kućama, kojih je ovdje 40-tak. Djeca su razigrano vrludala i uživala trčkarajući, dok ih je mazilo posljednje jesenje sunce. Stigavši na groblje gdje se nalazi crkva Sv. Martina, izgrađena 1167. godine, mogli su se odmoriti. Obišli su spomenutu crkvu te saznali da se ovdje nalazi jedna od kontrolnih točaka Slavonskog planinarskog puta s pečatom. Nakon dobivenih zanimljivih informacija uslijedio je povratak u selo, a tamo su ih čekale ostale predviđene aktivnosti. Stigavši do doma u centru sela, mogli su započeti s gastronomskim uživanjem uz pratnju tamburaške glazbe. Nakon gastro uživanja slijedilo je grijanje uz vatru, pjevanje božićnih pjesama te smijeh i druženje. Nastavilo se zanimljivim programom za djecu: Potragom za poklonima, igranjem u slami i traženjem slatkiša. Ali kao i sve, tako i ovo zanimljivo druženje stiglo je do kraja. Rastati su se sa željom da ovo ponove, u ne tako dalekoj budućnosti.
Humanitarna šetnja „Mali dar za pravu stvar“ u akciji "Čaj za malog zmaja"
POŽEGA - S obzirom na pozitivne rezultate i velik odaziv građana prethodnih sedam godina, zajedničkim smo snagama i ove godine odlučili pokrenuti javnozdravstvenu humanitarnu akciju „Čaj za malog zmaja“. Već pomalo tradicionalno, humanitarna se akcija „Čaj za malog zmaja“ održava svakoga prosinca, ove godine od 6. prosinca do 21. prosinca 2023. godine. Humanitarna je akcija namijenjena djeci predškolske dobi i djeci polaznicima nižih razreda osnovne škole, do 14 godina, koji odrastaju u uvjetima siromaštva te im nisu uvijek dostupna sredstva za prevenciju bolesti, a koja bi im ojačala imunitet i olakšala zdravstvene teškoće. Ove će godine, po završetku akcije, darove dobiti 75 najmlađih korisnika kojima želimo olakšati nadolazeće osjetljivo razdoblje, u ukupno 45 obitelji.
U sklopu humanitarne akcije „Čaj za malog zmaja“ i ove se godine organizirala humanitarna šetnja pod nazivom „Mali dar za pravu stvar“, a šetnju je organizirala i predvodila udruga „La Bella Vita“. Hodalo se tako odabranom rutom, od svima poznatog stabla ginka do prigodnoga štanda u parku „Pod gradom“. Nakon šetnje, na štandu su polaznike dočekali vrijedni studenti s toplim čajem i kolačićima. Naime, ovu smo priliku iskoristili i za javnu kampanju pod nazivom „Za Božić bez nasilja“ u sklopu projekta „Kutak za sretnije starenje IV“, a studenti su dijelili čaj, kolačiće i prigodne letke. Humanitarnoj šetnji ove su se godine pridružili učenici Katoličke osnovne škole te učenici Osnovne škole „Antuna Kanižlića“ kao i pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Maja Petrović. Sav prihod u potpunosti je namijenjen humanitarnoj akciji „Čaj za malog zmaja“. Ovim putem zahvaljujemo svima, posebno članicama udruge „La Bella Vita“, studentskom domu „Dr. Franjo Tuđman“ na donaciji čaja te vrijednim studentima koji su nam pomogli u realizaciji ovoga događaja.
Humanitarna je akcija pokrenuta 6. prosinca i traje sve do 21. prosinca. Građani prikladne pakete mogu donositi u prostorije Hrvatskog zavoda za socijalni rad (Županijska 16) te Gradske knjižnice Požega (Antuna Kanižlića 1), a po dogovoru pakete mogu donositi i na adrese ostalih organizatora. Ideja je da to budu korisne i zdrave stvari - med, čaj, sirup, četkice i paste za zube, kapi za nos za djecu, kape, šalovi, rukavice, papirnate i vlažne maramice, sapuni, šamponi, gelovi za tuširanje i slično. Također, u svrhu akcije pokrenut je i poseban podračun pa tako oni koji u akciji žele sudjelovati uplatom novca na račun, novac mogu uplatiti na sljedeći broj računa: HR0223900011500262460, Hrvatska poštanska banka d.d. Sva prikupljena sredstva iskoristit će se za kupnju artikala za pakete koji će biti podijeljeni korisnicima.
Ovim vas putem pozivamo da se uključite u akciju i svojim činom razveselite one kojima je pomoć zaista potrebna. Zahvaljujemo svima na svakom obliku pomoći, donaciji i dobroj namjeri. Nadamo se da će potrebitih biti što manje, a da ćemo uvijek biti dobri i humani - poručuju iz Udruge Humanum.
Grad Pakrac dobitnik nagrade za razvoj poduzetništva „GLOBALLOCAL“ na Svjetskom kongresu poduzetnika
DUBROVNIK / PAKRAC - U Dubrovniku je održan 3. Svjetski kongres poduzetnika na kojem je sudjelovala i gradonačelnica Grada Pakraca Anamarija Blažević koja je u ime Grada primila prestižnu međunarodnu nagradu i priznanje „GLOBALLOCAL“ koja se dodjeljuje najboljim lokalnim zajednicama za kreiranje dobrog ambijenta za razvoj poduzetništva na području srednje i jugoistočne Europe.
Nagradu je Gradu Pakracu dodijelila komisija koju čine 17 članova-stručnjaka iz 11 zemalja i kojom predsjedava prof. dr. emeritus Slavica Singer iz Hrvatske, a u konkurenciji su bila 102 kandidata iz 7 zemalja.
- Velika je čast i zadovoljstvo biti izabran između svih predloženih kandidata te primiti ovu nagradu. Ona predstavlja veliko priznanje za sav naš dosadašnji trud, koji nije stigao preko noći već traje još od završetka Domovinskog rata. Smatram da ova nagrada, osim što je priznanje, je i obveza da u budućnosti kontinuirano radimo na razvoju poduzetništva, izjavila je gradonačelnica Blažević.
Tijekom Svjetskog kongresa poduzetnika održano je više različitih panela na kojima se govorilo o razvoju poduzetništva. Gradonačelnica Blažević je na jednom od panela prezentirala primjere dobre prakse, kao i suradnje lokalne zajednice i poduzetnika u Gradu Pakracu. Isto tako predstavila je tijek kontinuiranog ulaganja u zone, inkubatore, poduzetništvo i poduzetnike. Lokalno udruženje obrtnika istaknula je kao važnog partnera s kojim ima izuzetnu suradnju, ali su na svoj način i savjetodavno tijelo u kreiranju politika prema poduzetništvu.
Kako ističu organizatori Svjetskog kongresa poduzetnika cilj dodjele nagrada i priznanja “GLOBALLOCAL” je javno odati priznanje i široj javnosti skrenuti pažnju na posebno uspješne lokalne i regionalne zajednice te javne institucije koje u izazovima novog dinamičkog i zahtjevnijeg vremena, originalnim rješenjima i kreativnim mjerama unaprjeđenja ambijenta, značajno doprinose ubrzanijem i održivom razvoju poduzetništva - kao temelja razvoja zajednice i čovjeka.
Inače, Grad Pakrac na čitav niz načina pomaže svoje gospodarstvo kroz Program poticanja zapošljavanja i razvoja poduzetništva. - Najvrjedniji rezultati ovog Programa su svaka novootvorena i očuvana radna mjesta, isto kao i svako novootvoreno poduzeće i obrt, ali i jačanje poslovanja postojećih poduzetnika i obrtnika, izjavila je gradonačelnica Blažević.
Pakrac danas broji 7.095 stanovnika u kojem je registrirano 94 poslovnih subjekata (trgovačkih društava) i 129 obrta.
Košarkašice Plamen Požega pobjedom u Šibeniku postale jesenske prvakinje Premier lige
ŠIBENIK - U 11. kolu Premijer ženske košarkaške lige, košarkašice Plamen Požege slavile su na gostovanju kod Šibenika uvjerljivim rezultatom 66:92 (16:27, 16:25, 17:17, 17:23) i tako potvrdile naslov jesenskog prvaka s omjerom 10-1.
Bilo je to još jedno sjajno izdanje igračica Vladimira Englmana koje su u Šibenik došle sa samo jednim ciljem – po pobjedu! Domaći tim odlučno je ušao u susret te se u uvodne četiri minute držao u rezultatskom priključku. Nakon početnih minuta koje su protekle u dosta rastrzanoj igri s poprilično slabom realizacijom, Plamene u drugom dijelu prve četvrtine polako podižu ritam, što je domaćin sve teže mogao pratiti – pa je već nakon prve četvrtine imao dvoznamenkasti zaostatak od -11 (16-27).
Drugu četvrtinu ponovno bolje otvaraju Šibenčanke koje su serijom 8-0 prišle na samo -3 (24-27) u 12. minuti utakmice, no nalet domaćina bio je “kratkog daha”. Baš kao što je to bio slučaj u prvoj četvrtini Plamene su u važnim trenucima pokazale da su u ovom trenutku ipak daleko iskusniji i kvalitetniji tim od domaćina.
Samo nekoliko minuta maksimalnog zalaganja u drugom dijelu druge četvrtine ponovno je bilo dovoljno košarkašicama Plamen Požege da odbiju nalet domaćina, i do odlaska na odmor dodatno povećaju svoju prednost na +20 (52-32), što je u potpunosti usmjerilo dvoboj na našu stranu. Nakon toga drugo poluvrijeme nije ponudilo previše uzbuđenja i neizvjesnosti, cure su rutinski privele posao kraju i na koncu slavile s uvjerljivih +26.
Jelena Ivezić s 29 postignutih koševa još je jednom bila najefikasnija igrčica u našim redovima, a pored nje istakle su se čak tri igračice s “double-double” učinkom: Lea Miletić postigla je 25 poena uz 10 skokova, Emilija Podrug 18 poena uz 16 skokova te Nevena Vučković sa 11 poena i 10 skokova.
Prvenstvo se nastavlja gostovanjem u Zagrebu kod Trešnjevke 10. siječnja 2024. godine.
Reagiranje Ministarstva poljoprivrede na navode o “intenzivnom propadanju poljoprivrede u Hrvatskoj”
Poljoprivreda je neosporno važna djelatnost u Hrvatskoj, a ta važnost proizlazi iz broja zaposlenih u toj djelatnosti, njezinom udjelu u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP), a još više iz činjenice da je poljoprivreda nužna za prehrambenu sigurnost, brigu o prirodnim resursima i stabilnost ruralnih područja u Hrvatskoj. Višestruki značaj poljoprivrede (gospodarski, socijalni i okolišni) prepoznat je i u cijeloj Europskoj uniji. Zbog toga je za poljoprivredu, koja na razini prosjeka EU-a čini 1,4% BDP-a, osigurano 31% od ukupnih sredstava EU proračuna.
Trend poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj i drugim državama članicama EU-a, prema podacima EUROSTAT-a o vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u 2022., iskazan je između ostalog i u realnoj vrijednosti u usporedbi s 2010., a polazeći od ovih podataka članak na jednom portalu navodi kako se jedino u Hrvatskoj i Rumunjskoj bilježi pad poljoprivredne proizvodnje, pri čemu je taj „pad veći upravo u Hrvatskoj“.
Ovakvi navodi daju iskrivljenu sliku stvarnog stanja, s obzirom na to da se zanemaruju druge informacije koje se mogu pronaći u istoj tablici EUROSTAT-a.[1] Za bolje razumijevanje u nastavku dajemo usporedni pregled svih ovih podataka za EU i po državama članicama.
Tablica: Ekonomski računi za poljoprivredu - indeksi vrijednosti poljoprivredne proizvodnje
2010=100 | 2015=100 | 2021.=100 | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
nominalno | realno | nominalno | realno | nominalno | realno | |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
EU 27 | 154,25 | 126,67 | 139,16 | 120,15 | 118,98 | 112,84 |
Belgija | 151,60 | 118,91 | 143,45 | 121,03 | 117,99 | 111,42 |
Bugarska | 172,60 | 100,90 | 163,56 | 107,10 | 119,22 | 103,58 |
Češka | 186,98 | 137,44 | 149,29 | 116,88 | 114,75 | 105,73 |
Danska | 144,95 | 116,31 | 137,13 | 116,06 | 119,63 | 110,70 |
Njemačka | 152,94 | 119,04 | 143,20 | 120,97 | 129,63 | 123,15 |
Estonija | 243,98 | 146,65 | 174,37 | 124,44 | 144,40 | 124,40 |
Irska | 221,46 | 173,23 | 174,14 | 154,68 | 127,57 | 119,69 |
Grčka | 130,76 | 125,21 | 123,53 | 114,05 | 115,76 | 107,07 |
Španjolska | 156,05 | 137,46 | 138,03 | 122,30 | 109,87 | 105,50 |
Francuska | 142,47 | 122,62 | 129,04 | 116,27 | 116,35 | 113,02 |
Hrvatska | 115,09 | 94,48 | 153,65 | 131,32 | 118,20 | 109,23 |
Italija | 148,86 | 128,03 | 126,89 | 116,01 | 115,90 | 112,51 |
Cipar | 120,81 | 108,39 | 121,81 | 109,53 | 104,91 | 98,56 |
Latvija | 246,14 | 159,60 | 162,81 | 120,95 | 133,11 | 117,71 |
Litva | 260,54 | 165,41 | 179,07 | 125,73 | 142,16 | 121,78 |
Luksemburg | 178,75 | 129,70 | 147,73 | 123,06 | 119,09 | 112,68 |
Mađarska | 241,27 | 138,86 | 163,90 | 108,41 | 119,20 | 103,40 |
Malta | 107,43 | 80,55 | 105,02 | 88,73 | 110,74 | 105,19 |
Nizozemska | 141,61 | 114,55 | 133,95 | 112,69 | 117,85 | 111,67 |
Austrija | 166,10 | 128,04 | 152,43 | 129,71 | 122,19 | 116,04 |
Poljska | 234,90 | 169,20 | 198,26 | 153,56 | 143,19 | 129,29 |
Portugal | 162,20 | 134,38 | 146,20 | 126,41 | 110,28 | 105,61 |
Rumunjska | 170,00 | 97,78 | 159,37 | 105,36 | 105,48 | 93,05 |
Slovenija | 144,56 | 116,85 | 125,43 | 106,12 | 120,53 | 113,19 |
Slovačka | 159,07 | 130,08 | 138,90 | 117,05 | 120,78 | 112,35 |
Finska | 137,21 | 107,24 | 133,97 | 117,19 | 126,91 | 120,44 |
Švedska | 169,16 | 130,85 | 150,80 | 124,90 | 121,32 | 114,48 |
Iz ove je tablice jasno da je se za tvrdnje o propadanju hrvatske poljoprivrede koriste selektivni podaci iz kolone 2, odnosno jedine u kojoj je za Hrvatsku indeks manji od 100, dok se propušta uzeti u obzir relevantne podatke iz ostalih kolona. Točno je i ispravno naglasiti da je pad poljoprivredne proizvodnje evidentiran u razdoblju do 2015., a nakon toga vrijednost poljoprivredne proizvodnje raste.
Nakon 2016. godine bilježimo oporavak i kontinuirani rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Nadalje, kad se uzme u obzir činjenica da je do pristupanja Hrvatskoj EU korištena drukčija metodologija obračuna vrijednosti proizvodnje u koju su ulazile potpore, a danas u vrijednost proizvodnje ulaze samo potpore koje se direktno mogu vezati za jedinicu proizvodnje koje čine tek mali postotak svih potpora, onda bi drukčiji indeks bio čak i u odnosu na 2010. godinu.
Ako se zadržimo samo na pokazateljima realnih vrijednosti, može se uočiti da je hrvatska poljoprivreda u 2022., u odnosu na 2015. godinu, ostvarila treći najveći porast u EU s indeksom 131,32. Veći porast od Hrvatske po tom pokazatelju imali su samo Poljska i Irska, a rast se nastavio i u 2022. godini, pri čemu je realna stopa u odnosu na 2021. godinu bila 9,23%, a nominalna 18,2%.
Također, navodi o maloj površini PG-ova i korupciji u trošenju poljoprivrednih potpora zaslužuju komentar;
Poznato je da u strukturi poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj prevladavaju mala poljoprivredna gospodarstva. U Europskoj uniji postoje velike razlike među državama članicama po veličini poljoprivrednih gospodarstava: od Malte, u kojoj je prosječno gospodarstvo veličine 1,3 ha, do Češke s prosječnim gospodarstvom od 120,8 ha. One su uzrokovane prirodnim obilježjima, tradicijom te prioritetima poljoprivrednih politika svake države. Ovdje valja napomenuti i kako je velika površina poljoprivrednih gospodarstava u pojedinim zemljama rezultat komunističkog nasljeđa, odnosno vremena u kojemu su se poljoprivredom bavili gotovo isključivo veliki kombinati, dok su mali poljoprivrednici bili marginalizirani.
Veličina gospodarstva sama po sebi nije pokazatelj niti razlog konkurentnosti. To više ovisi o strukturi poljoprivredne proizvodnje. Za konkurentnu ratarsku proizvodnju važne su veće površine poljoprivrednog zemljišta, ali profitabilna proizvodnja može se u drugim sektorima ostvariti i na manjim površinama. Primjerice, u Italiji je prosječna površina poljoprivrednog gospodarstva 10,7 ha (za 38% manje nego prosjek EU-a), a unatoč tome, Italija je s 13,9% udjela u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje EU-a treći najveći poljoprivredni proizvođač u EU. Zbog toga je jedan od prioriteta hrvatske poljoprivredne politike povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, između ostaloga i preusmjeravanjem u dohodovnije sektore.
Također, ovim putem odbacujemo tvrdnju da se poticaji poljoprivredi „troše na netransparentan i koruptivan način“. U Hrvatskoj je u 2022. godini, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju bilo 106,5 tisuća korisnika poljoprivrednih potpora, a godišnje se obave desetci revizija. Sugerirati da su, zbog pojedinačnih slučajeva koji se procesuiraju, svi oni uključeni u koruptivne radnje i organizirani kriminal, je uvreda za hrvatske poljoprivrednike. Na temelju selektivno iznesenih pojedinačnih informacija ne može se donijeti ocjena o funkcioniranju ili nefunkcioniranju sustava potpora u Hrvatskoj.
Finalno, podsjetit ćemo i kako udio mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj prema posljednjim podacima iznosi 14,4 %, što predstavlja rast od 66 % u odnosu na 2015., pri čemu su naši poljoprivrednici sve obrazovaniji: hrvatski sektor poljoprivrede se pomlađuje, poljoprivredna proizvodnja bilježi kontinuirani rast vrijednosti u mandatu ove Vlade, te sasvim sigurno ne propada.
Plesni studio Marine Mihelčić obilježio 40 godina postojanja i uspješnog rada
POŽEGA - Plesni studio Marine Mihelčić obilježio je u subotu 16. prosinca 40 godina postojanja studia i posebno uspješnog rada u Gradskom kazalištu Požega. Proslava je održana pod pokroviteljstvom Grada Požege, a kroz isječke iz predstava koje su imali u proteklih četrdeset godina prošetali su kroz dugu povijest studija.
- Mladi današnji plesači pokazali su da su velik nasljednici svih onih stotine plesača koji su prošli našim studijem. Nismo zaboravili ni sve one trenere koji su prošli našim studijem, a otišli u neka druga zanimanja, ili otvorili svoj studio. Uz balet, jazz, lyric, suvremeni, prošetali smo plesom i glazbom uživajući jednako kao i publika. U holu kazališta postavili smo izložbu koja će biti tamo sve do kraja siječnja. I domjenkom na kraju uz šampanjac nazdravili smo za sve ove godine u ovom Gradu koji nam je i bio pokrovitelj ove proslave. Hvala vam svima što nas pratite preko svojih novina, radio stanica i portala na ovom našem putu - istakla je Marina Mihelčić i uputila čestitku "Svima vama želim čestit Božić i sretnu Novu godinu, Plesni studio Marine Mihelčić kao i ja osobno, Marina Mihelčić"