Dvojici vozača starosti 62 i 72 godine je uručena obavijest o počinjenom prekršaju iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dok je 34-godišnjem vozaču naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U utorak 16. siječnja 2024. oko 7.35 sati u mjestu Nurkovac, 72-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, uslijed neprilagođene brzine naletio je na zadnji dio osobnog automobila kojim je upravljao 34-godišnjak, a koji je obilazio zaustavljeni osobni automobil iako to obzirom na postojeće okolnosti na cesti nije mogao učiniti. Nakon toga je 34-godišnjak prešao na suprotnu prometnu traku i prednjim dijelom vozila udario u bočni dio osobnog automobila kojim je upravljala 58-godišnjakinja te je  došlo do zanošenja vozila kojim je upravljao 34-godišnjak i udara u vozilo kojim je upravljala 41-godišnjakinja. Potom je 62-godišnjak koji je neprilagođenom brzinom upravljao osobnim automobilom, udario u zadnji dio osobnog automobila kojim je upravljala 58-godišnjakinja te je uslijed udara došlo do potiskivanja vozila i udara u bočni dio vozila kojim je upravljao 72-godišnjak.

Dvojici vozača starosti 62 i 72 godine je uručena obavijest o počinjenom prekršaju iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dok je 34-godišnjem vozaču naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se prometan nesreća s materijalnom štetom u Pleternici u Mlinskoj ulici te dva bijega s mjesta prometne nesreće u Požegi u Ulici Kamenita vrata i u mjestu Imrijevci.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave  -

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 25-godišnjom hrvatskom državljankom s područja Lipika koju se sumnjiči da je počinila kazneno djelo „Računalna prijevara“.  Naime, osumnjičena je u razdoblju od kolovoza do prosinca 2023. s računa 32-godišnjaka s područja Pakraca skinula novčani iznos od preko 1.000,00 eura.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave  -

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 39-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja s Lipika kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo „Krađa“. Naime on je u razdoblju od 2. do 20. prosinca 2023. u mjestu Dobrovac iz gospodarske zgrade otuđio razne predmete u vlasništvu 74-godišnjaka.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave.
 

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava  -

U razdoblju 15./16. siječnja 2024. u Pleternici u Ulici Antuna Matije Relkovića, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u prostoriju trgovačkog društva s područja Pleternice i otuđio razni alat.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

BUČJE - U organizaciji Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora „Bučje“, upriličen je program obilježavanja trideset i druge obljetnice razmjene logoraša. Zloglasni logor Bučje postojao je od kolovoza 1991. do siječnja 1992. godine, a u tom razdoblju kroz njega je prošlo preko 300 zarobljenika, uglavnom hrvatskih vojnika, ali i hrvatskih civila, među kojima su bili i žene i djeca. Među zatočenicima su bili i civili srpske nacionalnosti koji su se odbili priključiti srpskim paravojnim postrojbama ili su surađivali s Hrvatima.

Logoraši su držani u nehumanim uvjetima, a mnogi od njih su bili izloženi sustavnom psihičkom i tjelesnom mučenju kojem je podlegao neutvrđen broj zatočenika. U prosincu 1991. godine preostale zatočenike srpske su postrojbe premjestile u logor Stara Gradiška, a slobodu su dočekali u razmjeni izvršenoj 16. siječnja 1992. godine.

Zlata Kranjčić, jedna od logorašica, na obljetnici je podsjetila na teške dane provedene u logoru Bučje, gdje je zajedno s 12 žena spavala u malenoj sobi na hladnom betonu, a uz mučne uspomene, u sjećanjima iz tih dana ostale su i tanke šnite kruha koje su im agresori „davali na kapaljku“.

Povodom 32. obljetnice razmjene posljednjih logoraša, počast svim ubijenim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilima u Domovinskom ratu odali su članovi Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora „Bučje“ Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke i Splitsko-dalmatinske županije te obitelji poginulih i nestalih logoraša, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i posebni savjetnik za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica i pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević, izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva hrvatskih branitelja Ivona Paltrinieri, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale te izaslanik Ministarstva obrane, umirovljeni general bojnik Željko Živanović.

Počast su odali i zamjenik požeško-slavonske županice Ferdinand Troha i pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Požege Maja Petrović, izaslanstvo gradova Pakraca i Lipika predvođeno lipičkim gradonačelnikom Vinkom Kasanom zajedno s predstavnicima Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac-Lipik, izaslanstvo Grada Daruvara, predstavnici Hrvatske vojske i policije te maratonci Glasnici istine i sudionici 11. Memorijalne utrke Logor Bučje 2024.

U ime Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora „Bučje“, obratila se Ivana Rihter predsjednica udruge i kćerka Bohumila Dostala, nestalog hrvatskog branitelja i zatočenika logora na Bučju.

- Hvala vam što smo se okupili u ovako velikom broju i što na ovaj način čuvamo uspomene na žrtve iz Domovinskog rata. Razmijenjeni logoraši svake godine kao i danas slave svoj drugi rođendan. Moramo pronositi istinu o razmijenjenim logorašima koji su proživjeli pakao u neljudskim i nehumanim uvjetima i preživjeli zahvaljujući samom Bogu. U stalnoj smo potrebi, zbog nezaliječenih rana za našim nestalima i ubijenima, iznova podsjećati javnost zašto se svake godine okupljamo i kakve je sve strahote proživio hrvatski narod. Podsjećam da još uvijek tragamo za 23 nestala logoraša logora Bučje među kojima je i dr. Ivan Šreter - istaknula je Rihtar.

Pripadnik 123. brigade Hrvatske vojske, Josip Širić,  podsjetio je na važan događaj kada je 26. prosinca oslobođeno zloglasno neprijateljsko uporište u Bučju. Istaknuo je također kako se stvari koje su se dešavale u logoru Bučje nikada ne smiju zaboraviti naglasivši da pojedinac koji zna istinu treba tu istinu i izreći.  

Prigodom obljetnice obratio se i zamjenik požeško-slavonske županice Ferdinand Troha, stavivši naglasak na istinu o obrambenom Domovinskom ratu koju iznova treba ponavljati.

- Na pamet mi padaju riječi našeg kardinala Franje Kuharića koji je tih ratnih godina rekao kako postoje istine od kojih se ne može odstupiti, postoje granice s kojih se ne može povući i postoje vrijednosti na kojima treba ustrajati. To nam svima treba odzvanjati u ušima u svim trenucima kada se spominjemo naše Domovine, hrvatskih branitelja i naših logoraša koji su ovdje stradali jer su voljeli svoju Hrvatsku. Istina od koje ne možemo odstupiti je da je Hrvatska napadnuta, da se branila i obranila u Domovinskom ratu na častan način. Moramo biti svjesni patnje koja je vidljiva na brojnim licima ovdje i moramo je biti svjesni i kada odemo odavde. Naše kršćanske i hrvatske vrijednosti su te na kojima trebamo ustrajati i zato je dobro da su ovdje danas djeca, da sve čuju i sutra ustraju na svjedočanstvima i očuvanju temeljnih vrijednosti proisteklih iz Domovinskog rata – rekao je Troha.

Trideset i drugoj obljetnici razmjene logoraša nazočili su i učenici osnovnih škola iz Lipika, Pakraca, Sirača i Daruvara koji su se sa svima okupljenima uputili u  Hrvatski dom dr. Franjo Tuđman u Pakracu gdje je nastavljen program i premijerno prikazan dokumentarni film „Magistrala ratnog zločina – Logor Bučje“.

Prije samog premijernog prikazivanja obratila se i izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva hrvatskih branitelja Ivona Paltrinieri, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale, poručivši kako ministarstvo neće stati dok ne pronađe sve nestale žrtve Domovinskog rata.

- Uvijek u fokusu trebaju biti obitelji koji su ostale iza naših nestalih, a isto tako i obitelji poginulih hrvatskih branitelja i civila. Oni se susreću s 365 dana gubitka ne znajući sudbinu svojih najmilijih. Ministarstvo hrvatskih branitelja je samo na području logora Bučje provelo preko 70 probnih iskapanja, u prošloj godini na području logora Bučje bili smo 10 puta i nažalost još uvijek tragamo za 24 nestalih. S ovoga mjesta želim pozvati sve one koji raspolažu informacija da ih podijele s Ministarstvom hrvatskih branitelja, a obiteljima poručujem da nikada nećemo stati s potragom – rekla je Paltrinieri.

Zahvalu za očuvanje spomena na sve poginule i nestale hrvatske branitelje i civile, okupljenima je uputila Anamarija Blažević, gradonačelnica Grada Pakraca, saborska zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora. Također, uputila je zahvale Ministarstvu hrvatskih branitelja i Vladi Republike Hrvatske koji ustraju na pronalasku nestalih što je obiteljima od iznimne važnosti. Spomenula se i riječi dr. Ivana Šretera „Okanite se ludila“ te istaknula kako te riječi upućuje svima onima koji ne cijene žrtvu i pokušavaju izokrenuti istinu, bacajući sjenu na obrambeni Domovinski rat.   

Na samom kraju prigodnim riječima obratili su se i izaslanik predsjednika RH i posebni savjetnik za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković te predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije i autor dokumentarnog filma Ivan Turudić. Dokumentarni film dio je serijala spomenutog autora, u režiji Gordane Pintarić i produkciji Hrvatskog domoljubnog filma, a u njemu su sažete ispovijesti preživjelih logoraša i članova obitelji nestalih i ubijenih logoraša zloglasnog logora Bučje.

Saborska zastupnica Socijaldemokrata Romana Nikolić ukazala je u utorak na demografsku opustošenost i gospodarsku razorenost Slavonije te naglasila nužnost konkretnog plana revitalizacije tog područja.

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem pokrenut je kako bi se osigurala sredstva iz europskih fondova prvenstveno za projekte na području pet slavonskih županija sa svrhom pomoći slabije razvijenim područjima, no kada se pogledaju rezultati oni su minorni. Stanovništvo i dalje napušta ove krajeve, a oni koji ostaju ne žive bolje. U isto vrijeme na održanoj sjednici Vladinog Savjeta u Đakovu mogle su se čuti marketinške poruke kako regijom „teče med i mlijeko“.

„U većini općina koje su svrstane u skupinu najnerazvijenijih u Hrvatskoj, na vlasti je upravo HDZ. I dok se vladajući rado hvale zapošljavanjem žena, energetskom obnovom škola, ulaganjem u bolnice, domove zdravlja pitamo se tko će uživati u ishodima tih projekata kada slavonska sela umiru što dokazuje zadnji popis stanovništva.“ – ustvrdila je Nikolić.

Slavonija je doživjela najnegativniju demografsku promjenu. U pet slavonskih županija je 140 tisuća stanovnika manje nego prije 10 godina. Građani koji su ostali u Hrvatskoj sada se suočavaju s velikim poskupljenjima, kako hrane, tako i režija, nekretnina, a prosječna neto plaća niža je od nacionalnog prosjeka.

Nikolić upozorava kako već godinama gledamo kako mladi i obrazovani ljudi odlaze, te kako su uništeni gotovo svi subjekti koji su bili nekad ponos Virovitičko-podravske županije.

„Bivši PIK Virovitica rastrančiran je na najsitnije atome, drvna industrija ne postoji, TVIN Virovitica od nekad 1300 zaposlenih danas jedva ima 500-tinjak radnika, najmodernija tvornica šećera u Europi, Viro je ugašena. Čuvena ciglana OPECO nekad je zapošljavala do 200 radnika, otišla je u povijest. To je pokazatelj koliko su zaista stanovnici ove županije osjetili blagodati koje daje Projekt Slavonija.“ – rekla je Nikolić.

Ništa bolja situacija nije ni u Osječko-baranjskoj županiji koja se suočava s odljevom stanovništva, a posebno Općina Levanjska Varoš. Kraj, inače bogat izvorima vode, no od devet sela, samo tri imaju provedenu vodovodnu mrežu, a ostalih šest ovisi o dovoženju vode cisternama.

„U 21. stoljeću stanovnici toga kraja nemaju vodu! To je donio famozni Projekt Slavonija. Rekonstrukcija dionice državne ceste D38 na potezu od Levanjske Varoši do Kondrića je u katastrofalnom stanju u dužini od 10,6 km iako se obećava od kada postoji RH. Čini se da su ova sela, od onoga što bi Projekt Slavonija, Baranja i Srijem trebao biti, udaljena svjetlosnim godinama. Vidjivo je da je krenula kampanja jer se HDZ hvali rezultatima ovog Projekta, ali negativni gospodarski, demografski i socijalni trendovi koji haraju tim područjima najbolji su pokazatelj njegove učinkovitosti.“ – izjavila je zastupnica Socijaldemokrata.

Nikolić smatra kako je Projekt Slavonija samo marketinški trik HDZ-a i paravan za bogaćenje podobnih stranačkih kadrova koji posljedično tjera ostatak stanovništva u ekonomsko izgnanstvo.

Kako bi se oživjela ova područja, Socijaldemokrati naglašavaju da je potreban konkretan plan revitalizacije naše zemlje, sela, poljoprivrede, razvijanje cjelogodišnjeg turizma u Slavoniji, unapređenje infrastrukture i dostupnosti obrazovnih i zdravstvenih resursa.

„Time bi stvorili poticajne uvjete za ostanak i razvoj zajednice i omogućili podizanje kvalitete života u ovim nerazvijenijim ruralnim područjima našim ljudima u našoj zemlji, jer oni to zaslužuju!“ – zaključila je Nikolić iz Socijaldemokrata.

Fotografije: Glas Slavonije

Pjesma koja je savršeno sažela misli i osjećaje svih onih koji su život posvetili moru -

- Unatoč brojnim problemima kao što su neprovedivost zakona, nedovoljan broj sati za korisnike, zapreke kod ostvarivanja prava, ponovna vještačenja te spori i dugotrajni postupci prilikom osvarenja prava - saborska većina izglasala je Zakon o osobnoj asistenciji.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić govoreći o Zakonu govorio je isključivo o krajnjoj brojci korisnika, ali ne i o načinu provedbe Zakona. Pri tome je za saborskom govornicom rekao i sljedeće: „Donošenjem Zakona o osobnoj asistenciji obvezujemo se i kao Vlada i kao Sabor da ćemo osigurati financiranje ove usluge trajno, da će osobe sa invaliditetom nakon što dobiju rješenje da mogu imati osobnog asistenta to imati, dakle trajno ne projektno, ne na šest mjeseci, ne na godinu dana.“ 

Nažalost, upravo se na ovoj izjavi 'poskliznuo' ministar Piletić jer je praksa sasvim drugačija i na štetu korisnika. Naime, Zakon je na snazi od 1. srpnja 2023. godine,  a od 1. siječnja 2024. godine  trebalo je krenuti sustavno financiranje osobne asistencije, bez potpisivanja ugovora na određeno vrijeme priznavanja usluga. Krajem 2023. godine, kada je Ministarstvo uvidjelo da je sve ono što su zastupnici u raspravama govorili uistinu i točno, da je zakon neprovediv, napravljen je pravni presedan i unatoč važećem Zakonu i odredbama koje on propisuje, Ministarstvo je donijelo Odluku o izvanrednom finaciranju udruga, kroz daljnje projektne aktivnosti, iako Zakon to ne propisuje. 

Nemarom i nedovoljnom organizacijom sustava uvela se ponovna neizvjesnost za osobe s invaliditetom kao i njihovim asistentima. Osobni asistenti ne znaju kolika će im biti plaća jer nigdje nije propisano koliko od 11 eura plaćenog sata, pripada osobnom asistentu, a koliko pružatelju usluge. U vezi toga se Ministarstvo očitovalo tvrdnjom kako je dalo mogućnost za povećanje plaće, ali da nije u mogućnosti određivati visinu plaće. 

Umjesto da sustavno poslože prava korisnika, Ministarstvo je uvelo sustavni kaos. Unesen je ponovno nemir među osobe s invaliditetom, a vrlo izvjesno je da će se ponovno produžavati projektno financiranje jer se u dva mjeseca u ovako oslabljenom sustavu socijalne skrbi i zatrpanom Zavodu za vještačenje, neće ništa promijeniti. Osobe s invaliditetom i njihove obitelji zaslužuju puno bolje, a ministar osobno im duguje ispriku jer ih je prevario! 

Šest godina je ministrima u sustavu socijalne skrbi Vlade Andreja Plenkovića trebalo da donesu Zakon o socijalnoj skrbi, a sedam godina Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o inkluzivnom dodatku. Inkluzivni dodatak trebao se kao pravo administrirati u drugom sustavu, a socijalni radnici nisu smjeli postati administratori čiji je posao isključivo vezan za pisanje rješenja. 

Posao socijalnog radnika nije lagan i malo je onih koji se žele baviti svakodnevno najtežim ljudskim sudbinama. Umjesto da ih država zbog toga cijeni u sustavu i omogući im sustav u kojem mogu raditi ono za što su se obrazovali, država ih svakodnevno ponižava i na njihove probleme gleda s velikim predrasudama. U tom, nazovimo blago rečeno, nerazumijevanju, posljedice će osjetiti osobe s invaliditetom, njihove obitelji i stručni radnici. 

Svaki korisnik u sustavu socijalne skrbi ima pravo na dostupne usluge, koje su pravodobne, s obzirom na individualne potrebe, a ne na mogućnosti sustava. Niz područnih ureda Zavoda još nije niti krenulo u pisanje novih rješenja, još rješavaju prava, primjerice na osobnu invalidninu. 

Svaki korisnik koji uđe u sustav socijalne skrbi je prioritetan, što počiva od načela sustava socijalne skrbi, a ne da se korisnika promatra kroz sustav, jer nije svejedno da li će svoje pravo, ostvariti u roku mjesec, dva ili u roku 6 mjeseci.

Još 2021. godine sam upozoravala predsjednika Vlade Andreja Plenkovića putem zastupničkog pitanja na donošenje štetne reforme, bez podrške onih koji na terenu provode zakone, bez podrške struke i znanosti, i postavila pitanje tko će biti odgovoran za daljnje urušavanje sustava socijalne skrbi. Apeliramo na dosljednu primjenu zakonskih propisa, a ne izvanredne odluke kojima ministar Piletić svojevoljno uređuje sustav, čime omalovažava Hrvatski sabor. - istakla je u svom medijskom priopćenju  Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica SDP-a.

Učenici prvih razreda osnovnih škola u drugom polugodištu školske godine počinju dobivati sumativne ocjene. Učitelji zato savjetuju njihovim roditeljima da djeci ukažu na promjenjivost ocjena, te da djecu emocionalno osnažuju  -

 – Ocjene su odraz trenutačnog uspjeha, dakle, promjenjive su i trudom se mogu popraviti. Činjenica je to koje sada trebaju postati svjesni učenici prvih razreda osnovnih škola jer u drugom polugodištu školske godine počinju dobivati prve sumativne ocjene.

Iz zagrebačke Osnovne škole Centar napominju da roditelji svojoj djeci prvašićima trebaju pomoći pri prijelazu s opisnog na sumativno ocjenjivanje. Prvašići su, naime, na početku razdoblja školovanja koje je praćeno ocjenom. Što im je ocjenjivanje jasnije, to će im biti lakše nositi se s dobivenim ocjenama – kakve god one bile.

„Djeca u ovoj dobi počinju procjenjivati vlastitu vrijednost prema uspjehu u savladavanju nastavnog sadržaja i vole imati pojam o tome gdje se po usvojenom znanju nalaze u odnosu na drugu djecu u razredu. Zato je jako važno da učitelji, roditelji i druge odrasle osobe u njihovom životu naglasak stave na to da je ocjena pokazatelj trenutačnog uspjeha u usvajanju nastavnog sadržaja, razumijevanja i primjene istog, zalaganja tijekom nastave, količine uloženog truda i redovitosti pisanja domaćih uradaka. To znači da se ocjena može popraviti. Riječ je o važnoj spoznaji za dijete o kojoj ovisi razvoj njegova samopouzdanja i slike o sebi”, istaknuo je Branimir Hajduković, učitelj u OŠ Centar.

Stručnjaci ističu da učenici dobro razumiju skalu ocjena od 1 do 5 te da objektivno procjenjuju znanje prijatelja iz razreda. U nižim razredima osnovne škole učitelji ocjene popraćuju opisom i kratkom analizom.

„Ako dijete urednog razvoja dobije nižu ocjenu jer se nije pripremilo za ispit ili usmenu provjeru znanja, roditelj bi s njim trebao analizirati situaciju i navesti ga da preuzme odgovornost za ishod, ali i da iz te situacije izvuče pouku kako kontinuirani rad, trud i učenje daju dobre i izvrsne rezultate. Nekoliko nižih ocjena nisu pokazatelji znanja ili buduće uspješnosti u životu. Dijete trebamo pripremiti na život koji se sastoji od uspona i padova, te ga osnažiti kako bi se znalo nositi i s neuspjehom. Neuspjeh treba doživjeti kao izazov, a ne kao kraj svijeta. Mirnoća, razumijevanje, iskrenost te podrška roditelja i učitelja u takvim je situacijama ključna.

Također, roditelji trebaju prihvatiti da njihovo dijete ima svoje interese i da će u nekim predmetima koji ga više zanimaju, imati više ocjene, a u predmetima koji ga zanimaju manje ili ga uopće ne zanimaju, pa u njih možda ulaže i manje truda, imati niže ocjene”, pojašnjava Ivan Igić, učitelj u OŠ Centar.

S prvašićima sada treba raditi i na emocionalnom osnaživanju, pogotovo ako su niže ocjene praćene suzama.

„Ako dijete plače zato što je dobilo nižu ocjenu od željene i očekivane, pokazuje ili da je emocionalno nezrelo i da još nije razvilo toleranciju na frustraciju te da teško regulira emocije, ili da već osjeća pritisak jer misli da mora zadovoljiti očekivanja roditelja ili učitelja. U tom slučaju škola i stručni tim škole djetetu moraju pružiti emocionalnu podršku i dati mu alate kako da se u budućnosti nosi s izazovima koji ga čekaju tijekom školovanja”, kazali su u Osnovnoj školi Centar.

Napominju kako prva četiri razreda osnovne škole djetetu daju temelje za cjelokupno školovanje. U tom se razdoblju određuje hoće li dijete zavoljeti učenje i istraživanje. Kako bi u tome uspjelo, djetetu roditelji i djelatnici škole trebaju biti dobra potpora. Oni poticajima i pohvalama mogu pridonijeti razvoju njegova samopouzdanja i zdravog odnosa prema učenju te njegovu vrednovanju. Inzistiranje na prosjeku 5.0 je nepoželjno, baš kao i vezivanje ocjena uz budući profesionalni razvoj djeteta i njegovu sreću.

POŽEGA - Radi istinitog i točnog informiranja javnosti donosimo sve relevantne podatke o javnom natječaju za prijam vježbenika koji je poništen (5. siječnja 2024.) (Narodne novine, broj: 4/24.), a predmet je pokušaja manipuliranja iskrivljenim podacima.

U Narodnim novinama, broj: 142/23. od 29. studenog 2023. godine, na Zavodu za zapošljavanje, Područni ured Požega, Oglasnoj ploči Grada Požege i na web stranici Grada Požege (www.pozega.hr) objavljen je Javni natječaj za prijam vježbenika u Upravni odjel za samoupravu Grada Požege (u nastavku teksta: natječaj).

Na predmetni natječaj (u otvorenom roku) zaprimljene su ukupno tri prijave od kojih jedan podnositelj prijave nije ispunjavao formalne uvjete iz natječaja te nije bio kandidat natječaja (članak 21. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Narodne novine, broj: 86/08., 61/11., 4/18. i 112/19.) (u nastavku teksta: ZSN). Ostala dva podnositelja prijave bili su kandidati natječaja te su pozvani na pisano testiranje (21. prosinca 2023.) kojem je pristupio jedan kandidat. Kandidat koji nije pristupio pisanom testiranju smatra se da je povukao prijavu na natječaj (članak 22. stavak 2. ZSN-a).

Kandidat koji je pristupio pisanom testiranju ostvario je potreban broj bodova te je pozvan na intervju (28. prosinca 2023. godine). Nakon toga kanditat je pozvan na razgovor vezano uz početak vježbeničkog staža, svoj dolazak je potvrdio u telefonskom razgvoru, ali se istom nije odazvao niti je opravdao svoj nedolazak.

Slijedom naprijed navednog, jedina preostala mogućnost bila je poništenje predmetnog natječaja (članak 24. stavak 5. ZSN-a).

Povjerenstvo koje je provodilo natječaj vodilo se isključivo zakonskom regulativom, a svi podaci i dokumentacija na raspolaganju su kontrolnim tijelima i medijima. Natječaj će biti ponovljen u skladu sa zakonom i pravilnicima Grada Požege i pri tome pritisci neće imati nikakav utjecaj.