S RADOM POČELA NOVA AMBULANTA DENTALNE MEDICINE  -

PLETERNICA – Pleterničani od danas imaju još bolje uvjete stomatološke zaštite, jer su sa radom počela dva nova tima dentalne medicine. To im je osigurala nova mreža stomatoloških ambulanti koja je pokazala da na pleterničkom području još uvijek ima puno osoba koje se nisu opredijelile za svoga stomatologa.

- Do sada smo u Pleternici imali četiri stomatološka tima. Jedna od stomatologinja nam je otišla na specijalizaciju iz oralne kirurgije, na čemu zahvaljujemo Ministarstvu zdravlja, jer upravo ova specijalizacija je nedostajala na području naše županije. U ambulantu je došla mlada doktorica Ana Bogović, a u proširenju mreže osigurali smo još jedan tim koji će voditi doktorica Bernardica Brblić, jer u Pleternici još ima dovoljno neopredijeljenih ljudi, još uvijek ima dovoljno pacijenata koji imaju prava na izbor. Ovo su mlade liječnice koje imaju novi pristup poslu, koje imaju nove metode i nadam se da će svi biti zadovoljni – istakao je Darko Puljašić, ravnatelj Doma zdravlja Požeško-slavonske županije, koji je pozvao stanovnike s područja grada Pleternice da odaberu svoga stomatologa.

Doktorica dentalne medicine Ana Bogović, studirala je u Zagrebu, ali nakon studija stažirala je u Stomatološkoj klinici Zagreb, gdje je dublje ušla u struku, uz pomoć najboljih stomatologa. Sudjelovala je i u istraživanjima. – Smatram da je preventiva jako bitna, zbog toga sam član Udruge Zubić vila, gdje educiramo djecu i mlade, najčešće vrtićke dobi o važnosti oralne higijene i oralnog zdravlja. Moramo brinuti i za one odraslije i posebno stariju populaciju da se zapuste i prepuste životu bez zubi – istakla je Ana Bogović, te pozvala pacijente koji se do sada nisu opredijelili da slobodno dođu u ambulantu i upišu se, te tako naprave prvi korak u boljoj stomatološkoj zaštiti. Ambulanta radi ponedjeljkom i četvrtkom od 13- 20,30 sati a ostale dane od 07-14,30. – Kako ovdje imamo jako veliku osnovnu školu stupili smo već u kontakt s nastavnicima tjelesnog odgoja, da pri nastavi u razredima prođemo malo edukacija o kariesu, kako pravilno četkati zube, da uklonimo psihološki strah od stomatologa. Znamo da dio djece nije nigdje upisan i da im moramo pružiti bolju oralnu zaštitu.

Drugi tim vodit će Bernardica Brblić, rođena u Sovskom Dolu, koja je na zamjenama već radila nekoliko godina, pa i u Baranji, a sada je došla u svoj kraj. – Mislim da je došlo do jedne decentralizacije, jer je puno pacijenata odavde bilo orijentirano na Požegu. Nama je u interesu te pacijente privući nazad, dati ljudima do znanja da cjelokupnu zdravstvenu skrb mogu dobiti i u Pleternici. Mi smo mladi timovi, već dobro uigrani i mislim da ćemo ubrzo imati dovoljno upisanih pacijenata, koji do sada nisu niti izabrali svog stomatologa. Ambulanta je dobro opremljena, mi se stalno educiramo i uvodimo nešto novo, vjerujem u svoj rad – rekla nam je optimistična Bernardica.

TEHNIČKA ŠKOLA POŽEGA OBILJEŽILA  -

POŽEGA - U utorak, 7. veljače, u cilju promocije sigurne i odgovorne uporabe tehnologije posebno među djecom i mladima, organiziran je deveti po redu Dan sigurnijeg interneta pod temom Povezivanje generacija i međusobno obrazovanje i sloganom ''Zajedno otkrijte digitalni svijet… sigurno!''

- Tim povodom, u Tehničkoj školi Požega organizira se niz aktivnosti kako bi učenike poučili primjerenom, odgovornom i sigurnom ponašanju na internetu. Tijekom siječnja 2012. godine 158 učenika Tehničke škole sudjelovalo je u anketi Digitalna ovisnost učenika. Cilj istraživanja je ispitati koliko vremena učenici provode uz internet i mobitel, kao i sadržaje koji ih zanimaju – istakla je Marina Mirković, dipl. inž, profesor računalstva.

Na Dan sigurnijeg interneta postavljen je prigodni izložbeni pano učeničkih radova. Tu je i pano posvećen broju e, jer ove godine, isti dan, u školi je obilježen i Dan broja e, koji je na poticaj profesora Radoice Popovića, prvi put u svijetu obilježen 2007. godine u Tehničkoj školi.

- U školi je održana debata u kojoj su učenici raspravljali o tezi «Ocjene i školske obveze trpe zbog vremena provedenog online». U debati je pobijedila negacijska ekipa. Iako je afirmacijska ekipa svojim argumentima pokušala obraniti tezu, učenici internet prepoznaju kao medij koji im pored zabave omogućuje lakše učenje uz digitalne sadržaje. Problem raspodjele vremena pri dnevnom korištenju interneta, općenito digitalne tehnologije sve više je izražen. Učenici ovo vrijeme produžuju, na štetu učenja i ostalih aktivnosti. Nažalost, to teško priznaju – rekla je Marina Mirković.

Na nastavi računalstva učenici su pratili i dva webinara -videokonferencijski prijenos seminara «Dijete na internetu – koji su rizici i kako sigurno koristiti moderne tehnologije» u organizaciji Hrabrog telefona, te međunarodni webinar StudentsMeet u kojem su  učenici iz raznih dijelova svijeta na engleskom jeziku u mikroprezentacijama u trajanju od 3 minute govorili o obrazovnim temama.

Radionice o e-bontonu, sigurnosti i zaštiti na internetu održane su za vrijeme nastave računalstva. Učenici su u grupama izrađivali letke/postere  kojima će svoje roditelje poučiti sigurnijem korištenju interneta, kako bi zajedno komentirali moguće probleme i rizike.

- Praćenje ponašanja učenika u digitalnom svijetu pomoći će u edukaciji učenika i roditelja, kako bi učenici osvijestili svoju naviku dugog provođenja vremena uz računalo,  internet i mobitel te promijenili svoje takvo ponašanje. Time bi njihova uspješnost u učenju bila bolja, kao i odnos prema društvenim, kulturnim, sportskim i drugim aktivnostima u široj društvenoj zajednici – dodala je Marina Mirković.

Učenici, nastavnici i roditelji zajedničkim djelovanjem i suradnjom mogu olakšati snalaženje u suvremenim tehnologijama.

SANACIJA OD POŽARA U STUDENCU JOŠ TRAJE  -

LIPIK -   Mjesec dana nakon velikog požara u lipičkoj tvornici Studenac sanacija još traje, a uz radove na samom objektu u kojem je izbio požar, nedavno je započeo i pomalo neobičan posao – prolijevanje obične i mineralne vode. U kanalizaciji bi trebalo završiti čak milijun litara. -  Dio  gotove robe koji se nalazio u trenutku požara u skladištu neupotrebljiv je i mora se uništiti. Izvorska i mineralna voda koja je oštećena izlijeva se u krugu tvornice a prema uputama koje smo dobili od Hrvatskih voda - rekla je Dijana Jendrašinkin, direktorica odnosa s javnošću Podravke u čijem sastavu posluje Studenac. Vodu su, dodala je, počeli izlijevati radnici Studenca no, kako je riječ o velikoj količini a većina njih je još uvijek uključena i u druge poslove vezane uz osposobljavanje proizvodnje, na poslovima izlijevanja zaposlit će se sezonci. Koliko njih još se ne zna, mada se spominje broj od četrdesetak, a neizvjesno je i do kada će se voda izlijevati. Osim izvorske i mineralne vode bacit će se morati i otprilike iste količine čajeva, sokova i sirupa, ali oni neće završiti u kanalizaciji jer su propisi o zbrinjavanju ovakve vrste otpada stroži. Isti slučaj je i s oštećenom PET ambalažom koja će se morati ekološki zbrinuti. Trenutno se prikupljaju ponude specijaliziranih tvrtki koje će ove poslove obaviti na zakonom predviđeni način.

Nakon požara 02. siječnja prve procjene tada su govorile o 17 milijuna kuna štete. Stvarna šteta još se ni približno ne zna a dodatni troškovi bit će upravo ovi na uništavanju gotovih proizvoda i ambalaže. Usprkos zastoju u proizvodnji zbog požara i velikim štetama u Podravki ističu kako se zaposlenici Studenca ne trebaju bojati za svoja radna mjesta.

- Sve proizvodne linije su u manjem ili većem opsegu osposobljene a tijekom veljače u tvornici planiramo proširenje linije za proizvodnju stakla koja će od ožujka proizvoditi i Lero sirupe. O otpuštanjima nema niti govora tim više što će štete pokriti osiguravajuće društvo - kazala je Dijana Jendrašinkin.   (v.m.)

DRVNU PROIZVODNJU TOFRADA PREUZELA TALIJANSKA TVRTKA ELVIO PROIZVODNJA  -

DRVNI POGON SADA IZRAĐUJE LAMELE ZA PROZORE

PLETERNICA - Pleternički Tofrado više se ne bavi drvnom proizvodnjom a  proizvodne hale u Nazorovoj ulici od početka godine iznajmljene su talijanskoj tvrtki "Elvio proizvodnja"  koja u njima sada izrađuje lamele za prozore. Tako je riješena većina problema s kojima se Tofrado bori od 2008. godine kada je cijela drvna industrija zapala u teškoće i koji su krajem prošle godine ozbiljno zaprijetili toj najvećoj pleterničkoj firmi. - Mogli smo od svega jednostavno dići ruke ali željeli smo svakako sačuvati radna mjesta i u tome smo, suradnjom s jednim od najvećih trgovaca drvetom u Europi, i uspjeli.

Nitko od 50 radnika u drvnoj proizvodnji nije ostao bez posla a Tofrado je prema njima, kao i ostalim našim radnicima, ukupno ih je 120, podmirio sve obveze. Tvrtka se sada nastavlja baviti svojim drugim djelatnostima - rekao je vlasnik tvrtke Franjo Lucić.

Tofrado postoji od 1991. godine a bavio se drvnom i metalnom proizvodnjom, te veleprodajom i maloprodajom građevinskog materijala i crne metalurgije. Tvrtka je bilježila uspješne poslovne rezultate sve do krize u drvnoj industriji kada je počela gomilati dugove prema Hrvatskim šumama. Oni su, zajedno s 4 milijuna kamata, narasli na ukupno 14 milijuna kuna. Početkom 2010.godine  u drvnom pogonu se prestalo raditi a proizvodnja je nastavljena tek krajem godine. – Kako bi pomogla  drvnoj industriji  Vlada RH je u ožujku 2010. Dala preporuku da se dugovanja prema Hrvatskim šumama riješe kupnjom nekretnina određenih tvrtki. Mi smo imali više prijedloga kako to učiniti u slučaju Tofrada, no predsjednik uprave Hrvatskih šuma nikada nije dao naš prijedlog na razmatranje, ni na Upravni ni Nadzorni odbor zbog čega smo zapali u još veće probleme - istakao je direktor Tofrada Drago Lucić.

Pitanje dugovanja prema Hrvatskim šumama tek će trebati riješiti no, u Tofradu ističu, kako se usprkos svim poteškoćama proteklih godina uspjelo podmiriti 90 posto prema dobavljačima.

Inače, Tofrado i Elvio proizvodnja prošle su cijele godine zajedno radili na pripremi novog proizvoda a talijanski je partner do sada u strojeve i repromaterijal uložio oko milijun eura. S vremenom planira povećati broj radnika a važno je istaći da veći dio proizvodnje lamela ide na inozemno tržište.     (v.m.)

LINO VIŠEBOJAC GOSTOVAO U OŠ FRA KAJE ADŽIĆA -

PLETERNICA – Lino višebojac, natjecanje za učenike osnovnih škola koje je u nekoliko godina održavanja obišlo čak 133 škole, gostovao je u pleterničkoj OŠ Fra Kaje Adžića. Najveća je to škola na području naše županije, te je više od 1.000 učenika burno pozdravilo dolazak Lina višebojca u njihovu školu. Za natjecanje su se dobro pripremili, napisali transparente, istakli zastave, bojali lica u višebojca, veselo se obukli i spremni za navijanje za svoje ekipe dočekali maskotu Lina.

Ovo natjecanje je poznato i po tome što u njemu kao promotori sporta uvijek sudjeluje i netko od poznatih sportaša, ovaj puta to su bili reprezentativka u rukometu i dugogodišnja igračica Podravke, te požeškog rukometnog kluba Martina Raguž Tokić, te onaj koji je dobio najvrisak u dvorani Marko Kopljar, hrvatski rukometni reprezentativac, najbolji desni vanjski igrač Europskog prvenstva.

Učenici višebojci natjecali su se u trčanju na kratke staze, pucanju slobodnih u košarci, pucanju penala u nogometu, pucanju sedmeraca u rukometu, skoku u dalj s mjesta, utrci u vrećama i potezanju užeta ekipa.

Marko i Martina su svojim savjetima pokazali kako najbolje pucati sedmerce, a i sami su pokazali u natjecanju s učenicima svoju borbenost i umijeće. U dvoboju sa svojim izazivačem, Markom Abramovićem iz šestog razreda uz rukometni talent pokazao je i dobar smisao za humor. Martina je pak u svojem dvoboju sa sedmašicom Valentinom Pavličević izgubila za jedan pogodak.

Nakon dvosatnog natjecanja uz burno navijanje dobili smo i pobjednike. To su bili učenici petih razreda Barbara Peić koja je od početka vjerovala u svoju pobjedu i vrlo borbeno nizala bodove i Mateo Itrak koji je uz široki osmijeh izjavio da je pehar osvojio zahvaljujući podršci prijatelja.  Oni su nagrađeni peharima, a nastupaju i u finalnom natjecanju.

Nagrađeni su i Petra Šajer učenica sedmog razreda koja je napisala najbolji rad na temu „Svijet po tvom“, a Josipu Gavriloviću iz petog i Elli Pejić iz drugog razreda koji su proglašeni za najbolje maske, zajedno s Martinom i Marko je uručio pehare pobjednicima.

SELJAČKE UDRUGE OGORČENE NAJAVAMA 'KRESANJA' AGRARNOG PRORAČUNA   -

POŽEGA – Najavljeno smanjenje agrarnoga proračuna i to kako se u javnosti kalkulira od gotovo milijardu kuna, itekako je ogorčilo poljoprivredne proizvođače. Tvrde kako u državni proračun uplaćuju više do sedam milijardi kuna pa tri i pol koliko im prema stečenim pravima pripada, ne smatraju prevelikim iznosom. Uz to im je država 'debelo' dužna i to 1,1 milijardu kuna, a posljednji poticaji na seljačke su adrese stigli još 2010. Zbog te činjenice jesenska je sjetva obavljena u iznimno teškim uvjetima, a sada je upitna i ova proljetna. Najteže je ipak proizvođačima mlijeka, tvrde u Udruzi uzgajivača simentalskog goveda Požeškog kraja.

- Smanje li nam potpore za mlijeko bit će to težak udarac. Prosječna je cijena oko 2,75 lipa, a nova predviđa samo 2,30 lipa. Uz to se ukida premija od pola kune po litri i sve skupa bit će neizdrživo. Meni država već duguje četiri mjeseca za subvencije i to negdje oko 100 tisuća kuna, a proljetna je sjetva pred vratima, treba zasijati. Situacija je jako teška - kaže Tihomir Strapač, tajnik Udruge.

Njegovo mišljenje dijele mnogi stočari, među njima i oni iz Grabarja. Bave se tovom junadi, no bez poticaja, sve je teže. - Ostanemo li bez potpora, stočari i proizvođači mlijeka snosit će najgore posljedice. Sumnjam da će nas polovica preživjeti takav udar jer ulazimo u Europsku uniju nedovoljno pripremljeni, nećemo biti konkurentni i sve je to skupa prava katastrofa“ kaže Ivan Ribičić čija obitelj naraštajima živi od tova junadi i proizvodnje mlijeka.Svi oni shvaćaju da je kriza teško pogodila domaće gospodarstvo i da dio tereta podnijeti moraju i seljaci, ali traže da se on pravedno raspodijeli.

- Smanjenje potpora bit će udarac i ekološkim gospodarstvima jer smanjenje od gotovo 40 posto nije mala stvar. Svi smo spremni dati doprinos izlasku iz recesije, ali teret moraju podnijeti podjednako svi u hrvatskom društvu - kaže Damir Rosipal, ekološki proizvođač iz Deževaca.

Iako u Ministarstvu poljoprivrede ističu kako drastičnih rezova ipak neće biti, u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori podsjećaju na stečena prava koja su zakonska kategorija.

- Mi tražimo da se poštuje zakon o potporama i ništa više od toga. Ovakvim načinom naši će građani jesti umjesto domaće, onu uvoznu hranu, a time se pogoduje samo uvoznim lobijima. Do ulaska u Europsku uniju, mnogi će zatvoriti svoje farme i ugasiti obiteljska gospodarstva, a to ničemu ne vodi“ dodaje Ivica Malnar, jedan od čelnika županijske HPK i ratarske udruge 'Ledina'. Samo za potpore u ovoj godini prema izračunu HPK, država bi trebala osigurati 2,8 milijarde kuna. Dio novca seljaci traže već do kraja veljače. Spremni su na dogovore, no ne bude li razumijevanja kažu s druge strane, svoje pravo potražit će na cestama – prosvjedima.

ISPLATU ZAOSTALIH POTICAJA UVJETUJU DO KRAJA VELJAČE

Puno je neriješenih problema u poljoprivredi

Seljake brinu i brojni još od prije neriješeni problemi, poljoprivredno zemljište, za koje je bilo puno obećanja, ali se sporo, a negdje i nikako ne rješava. Europa je na pragu, a mi nemamo riješenu legalizaciju naših poljoprivrednih objekata u proizvodnji, a to je osnovni uvjet za dobivanje poticaja, kredita, bespovratnih sredstava i na kraju za sudjelovanje na tržištu.

DODATNO OBRAZOVANJE DUGOTRAJNO NEZAPOSLENIH OSOBA  -

POŽEGA - Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Požega konstantno provodi mjere usmjerene na poticanje motivacije za zapošljavanje, sufinancira i financira obrazovanje dugotrajno nezaposlenih osoba i skupina kojima prijeti dugotrajna nezaposlenost, te aktivno potiče zapošljavanje i samozapošljavanje.

Tako je u prošloj godini mjerama obuhvaćeno 641 osoba, dok je u sklopu partnerskih projekata Lokalno partnerstvo za zapošljavanje, Mladi na tržištu rada i Žene na tržištu rada u obrazovanje uključeno još 169 osoba.

Zavod je odobravao i potpore za zapošljavanje koje su koristila 22 poslodavca s područja županije, koji su zaposlili ukupno 34 osobe, a za tu svrhu poslodavcima je isplaćeno 969 tisuća kuna potpora. Za samo zapošljavanje potpore u visini 317 tisuća kuna koristilo je 11 osoba, koje su pokrenule vlastiti posao.

- Također u 2011. godini bilježimo dobre rezultate u provedbi mjere Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa koja je namijenjena mladim osobama bez radnog iskustva koje su završile školovanje po programima srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, kroz stručno osposobljavanje za rad osigurat će im se stjecanje radnog iskustva za polaganje stručnih, državnih ili majstorskih ispita. U mjeru Stručno osposobljavanje za rad uključeno je 206 osoba, a ukupno će biti isplaćeno 5,2 milijuna kuna na ime doprinosa za mirovinsko osiguranje i novčanu pomoć za polaznike ovog programa – istakla je Silvija Vlahov Petrović, rukovoditeljica Odsjeka za aktivnu politiku zapošljavanja u požeškom Zavodu.

Radi stjecanja novih znanja i vještina, te praktičnih iskustava koje traži tržište rada obrazovalo se 238 osoba u 12 različitih zanimanja, za što je izdvojeno preko 2 milijuna kuna.

U program javnog rada u 2011. godini zaposlene su 152 dugotrajno nezaposlene osobe na području naše županije, a u svrhu poticanja  socijalne uključenosti kroz suradnju jedinica lokalne samouprave i nevladinih udruga te je u tu svrhu isplaćeno 1,94 milijuna kuna.

DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO NALOŽILO ISTRAGU PROTIV VLASNIKA I PET ZAPOSLENIKA TVRTKE "BRACO"  -

POŽEGA - Županijskog državnog odvjetništva u Slav. Brodu pismeno je potvrdilo kako je naložilo provođenje istrage protiv Z.D., M.V., S.M. , B.B., LJ.C. i A.G. te da im se na teret stavlja kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti. Neslužbeno doznajemo kako je prvoosumnjičeni Zoran Dodiković osnivač i direktor Trgovačkog društva "Braco" d.o.o. Požega a ostali su djelatnici te tvrtke. Inače, tvrtka "Braco" raspolaže sa 53 trgovine mješovite robe na području Požeštine.

Državno odvjetništvo osumnjičenog Dodikovića tereti da je od siječnja 2007. godine do svibnja 2011. godine, u cilju da dođe do nepripadne velike imovinske koristi, naredio da se uz robu koju je društvo legalno nabavljalo i prodavalo, ilegalno pod istim uvjetima prodaje i robu nabavljenu u ime društva ali za osobni račun, te da se utržak od tako prodane robe isplaćuje njemu u gotovini. To je prihvatilo pet zaposlenika tvrtke a riječ je o njenom užem rukovodstvu. Roba 'na crno' se prodavala u svim trgovinama a tim načinom Zoran Dodiković je pribavio imovinsku korist veću od 680 tisuća kuna. Nakon prodaje robe 'na crno' dokumentacija je bila uništavana tako da u Trgovačkom društvu "Braco" ne bi ostao trag njene prodaje.

Djelatnici policije, u suradnji s Poreznom upravom, kriminalističko istraživanje nad poznatim požeškim poduzetnikom počeli su u svibnju prošle godine a u gradu se tada moglo čuti kako je nečasne radnje 'otkucao' djelatnik te tvrtke. Prema informacijama ŽDO, trenutno se vrše knjigovodstvena vještačenja te provode ostale dokazne radnje kako bi se mogla ocijeniti kaznena odgovornost osumnjičenika.   (vm)

GLAZBENI RAT OKO ZLATNIH ŽICA SLAVONIJE SE NASTAVLJA  -

POŽEGA - Općinsko državno odvjetništvo u Požegi odbacilo je sve tri kaznene prijave koje su protiv gradonačelnika Požege Zdravka Ronka  i šest čelnika požeškoga festivala Zlatne žice Slavonije podnijeli Glazbeno društvo Zlatne žice iz Požege i čelnici istoimenog festivala održanog početkom rujna prošle godine u Kutjevu. Riječ je o dobro poznatom glazbenom ratu oko tradicionalnog glazbenog festivala, koji se održava u Požegi unazad dvadesetak godina, organizator mu je do prošle godine bilo upravo GD Zlatne žice, a nakon što je 2008. godine u Hrvatskom zavodu za intelektualno vlasništvo grad Požega zaštitio ime i žig priredbe lanjske godine je grad raspisao javni natječaj za davanje koncesije radi organizacije festivala.

GD Zlatne žice se nije javilo na taj natječaj smatrajući svojim pravom da i nadalje organiziraju festival, a koncesiju za idućih pet godina dobio je Požeški tamburaški orkestar. Zbog toga je GD Zlatne žice festival istog imena i tijekom istih dana u rujnu 2011. godine organiziralo u Kutjevu!

Kaznene prijave podnijete su zbog navodnih djela zloupotrebe položaja i ovlasti, nedozvoljene upotrebe tuđih osobnih podataka i autorskog djela, prijetnje i drugih kaznenih djela što je povezano sa organizacijom lanjskog festivala u Požegi.

- Prijave su odbačene nakon niza izvidnih i dokaznih radnji jer nisu utvrđeni elementi kaznenog djela – kazala nam je Mira Baričević, općinska državna odvjetnica u Požegi.

Prijavitelji su tvrdili da im je grad Požega oduzeo pravo organizacije požeškog festivala koju su radili od 1990. godine, te da su zloupotrijebili vizualni identitet te priredbe i zloupotrijebili njihove podatke, zatim podmićivali izvođače kako bi došli na festival u Požegu itd. Oni su među ostalim u kaznenim prijavama čak tvrdili da je Krunoslav Kićo Slabinac za nastup na festivalu u Požegi mimo ugovora dobio na ruke 25 tisuća kuna!

Tijekom izvidnih radnji policija i Državno odvjetništvo proveli su niz aktivnosti i razgovora sa nekoliko desetaka ljudi među kojima su izvođači i autori tamburaških pjesama izvedenih na požeškom festivalu. Tako je nakon višemjesečnog rada nastala obimna dokumentacija teška desetak kilograma!

Zbog svih događanja i različitih tumačenja tko je u pravu, a tko ne sporovi su pokrenuti u osječkom Trgovačkom sudu, a u Hrvatskom zavodu za intelektualno vlasništvo traje upravni postupak zbog pokušaja osporavanja zaštite imena i vizualnog znaka Zlatnih žica Slavonije tako da kraj požeškog glazbenog rata još nije blizu.  (T)

POŽEGA - Na području Požeško - slavonske županije nema organiziranog otkupa ovčje vune. Kako u ovoj županiji postoji oko 20.000 ovaca te oko stotinjak proizvođača koji imaju preko 50 ovaca pokušali smo im pomoći kako da se riješe vune na najprihvatljiviji način organiziravši sastanak s mogućim otkupljivačem – kazao je Željko Jakopović, zamjenik župana za gospodarstvo na  jučerašnjem sastanku uzgajivača ovaca s predstavnicima tvrtke Kristan nautika s Krka.

Naime, vuna je veliki ekološki problem jer ukoliko uzgajivač ovaca nema kome prodati on je mora zbrinuti na zadovoljavajući način, odnosno zakopati u zemlju. - Zadnje dvije godine to mi je bio veliki problem. Našao sam jednog privatnika i uspio to riješiti po cijeni od jedne kune po kilogramu, a prije dva tjedna javio mi se stari otkupljivač. Svima nam je cilj da se vune riješimo kako ne bi stvarali ekološke probleme i morali je zakapati u zemlju - kazao je Ivo Grbić iz Požege koji ima 400 komada ovaca.

Karolina Depope-Naso iz Kristan nautike kazala je da je žalosno što se već 20 godina kod nas s vunom postupa kao otpadom. Oni žele da naša vuna postane prepoznatljivi hrvatski proizvod. - Za sada vunu otkupljujemo po cijeni od 1,5 kune za kilogram. Skupljamo je sami obilazeći zainteresirane ovčare. Prošle godine prikupilo smo 120 tona u dva mjeseca. Otkupljenu vunu izvozimo u Italiju za proizvodnju tepiha. Cilj nam je da u budućnosti sami prerađujemo tu vunu pa da je kao takvu izvozimo – kazala je Karolina Depope-Naso. (at)