VRBOVEC - U subotu 28. siječnja u Dubravi (pokraj Vrbovca) održan je 2. Turnir olimpijskih nada u gađanju zračnim oružjem, a nastupili su i požeški strijelci iz Streljačkog kluba "Požega". Natjecali su se u kategoriji zračni pištolj. Gašpar Klarić je ponovo ostvario odličan uspjeh i osvojio u kategoriji mlađih juniora srebrnu medalju, dok je Anđelko Prskalo zauzeo peto mjesto. Pred strijelcima je sada u nedjelju 05. veljače 4. kolo 1. B lige koje se održava u Osijeku.

VATROGASNI ZAPOVJEDNICI POŽEŠKO-SLAVONSKE I VUKOVARSKO-SRIJEMSKE  ŽUPANIJE U VATROGASNOJ ŠKOLI U TELFSU (AUSTRIJA)  -

Velika suradnja vatrogasaca Hrvatske i austrijskog Tirola rezultirala je još jednim uspješnim projektom koji je početkom godine realiziran u Zemaljskoj vatrogasnoj školi u Telfsu. Naime, na ponovni poziv iz Tirola, nakon 13 mjeseci, vatrogasni zapovjednici iz Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije ponovno su bili u njihovoj vatrogasnoj školi koju pohađaju vatrogasci iz cijeloga Tirola. Razmijenili su iskustva u radu te tom prilikom i nešto novo naučili.

Po deset zapovjednika ili njihovih zamjenika bilo je iz Požeško-slavonske (DVD-i Pleternica, Kutjevo, Kaptol, Brestovac, Požega, Pakrac, Lipik, JVP Požeško-slavonske županije,  JVP grada Požege te županijski vatrogasni zapovjednik), deset iz Vukovarsko-srijemske (DVD-i Babina Greda, Ivankovo, Nijemci, Cerna, Bošnjaci, Otok, Nuštar, JVP Vukovar, Vinkovci i Ilok) te dva zapovjednika iz Bosne i Hercegovine iz Viteza.

Naši vatrogasni zapovjednici su u četiri dana prošli nešto malo teorijskog i mnogo praktičnog rada. Sama obuka bila je prilagođena prema našim ranijim zahtjevima, pa su tako vatrogasci dva dana radili spašavanja prilikom tehničkih intervencija u prometu, a preostala dva dana gašenje požara u zatvorenom prostoru.

Stečena nova iskustva vrlo su vrijedna jer su vatrogasci tokom 4 dana mogli dosta novih stvari naučiti ili već naučene usporediti s viđenim u školi. Uvjeti koje vatrogasci u Tirolu imaju prilikom svog vatrogasnog školovanja su odlični. U slučaju vremenskih neprilika, hladnog ili kišovitog vremena i dalje se može raditi jer imaju veliku halu za rad u kojoj se uz jedan bočni zid nalazi stambena zgrada od 3 kata sve u svrhu uvježbavanja vatrogasaca. Imaju odličan vozni park, požarnu kuću, tunel, željeznicu, školu za vozače vatrogasnih kamiona... Nedostatak opreme, alata ili uređaja ondje je nepoznanica. Uz to imaju i kvalitetne predavače, uvjete rada, boravka i opremljenost predavaonica te samim time i kvalitetniju obuku.

Vatrogasci su iz Tirola otišli zadovoljni onime što su vidjeli i što su naučili s velikom zahvalom Zapovjedniku vatrogasaca Tirola g. Peteru Hölzl, Zemaljskoj vatrogasnoj školi u Telfsu - ravnatelju škole Georgu Waldhartu, predavačima, koordinatoru cijeloga projekta g. Peteru Logaru kao i našem koordinatoru g. Tomislavu Stokiću.

3. FESTIVAL KULENOVE SEKE U POŽEŠTINI 03. OŽUJKA  -

POŽEGA - Tjednik Kronika požeško-slavonska po 3. puta organizira gastro manifestaciju u Požeštini, 3. Festival kulenove seke, zajedno s općinom Velika i KUD-om Ivan Goran Kovačić iz Velike. To je gastro manifestacija koja slavi poznatu i možemo reći autohtonu slavonsku suhomesnatu deliciju, kulenovu seku, ili u narodu prije poznatiju kao debela kobasica, uskrsna kobasica, uskršnjača.

 - Proizvod je to sve više cijenjen na ovom prostoru, posebice stoga što se za nadjev ove kobasice koristi najkvalitetnije meso kao za kulen, no ona znatno ranije dolazi kao suha na stol, lakše ju je osušiti nego kulen, pa je već krajem veljače spremna za konzumiranje. Skoro svako domaćinstvo koje radi kolinje proizvodi ovu debelu kobasicu, i ona već sada zauzima znatno i vrlo cijenjeno mjesto na gastro ponudi slavonskog stola, stoga je bio puni pogodak, kada smo odlučili organizirati natjecanje proizvođača kulenove seke. Već prve godine imali smo sedamdesetak uzoraka, a prošle godine na 2. Festivalu kulenove seke 74 uzorka iz pet županija. Za ovu godinu imamo već najava i izlagača izvan Slavonije, pa i izvan Hrvatske, što će svakako podići rejting ovog Festivala, kao najvećeg u Hrvatskoj, sa najvećim brojem natjecatelja i uzoraka. Osim što ćemo saznati tko su najbolji proizvođači kulenove seke manifestacija se polako uvrštava i u turističku ponudu Požeštine - istakao je Vladimir Protić, glavni urednik tjednika Kronika požeško-slavonska, koja je osim ovog gastro događanja organizator i ostalih manifestacija od Sarmijade, Etno susreta Požeštine, Čvarkijade, Švarglijade, Festivala slanine, Sajma antikviteta, Najljepše kratke priče, Foto natječaja, Natječaja pišem ti pjesmu i dr.

Tjednik Kronika poziva proizvođače da već sada pripremaju svoje uzorke za 3. Festival kulenove seke koji će se održati 04. ožujka u Velikoj. Sa svojim uzorcima mogu se prijaviti već od 16 sati u Vatrogasnom domu Velika, te od 19 sati nazočiti pravoj fešti i zabavnom programu. Ulaz na cjelovečernju manifestaciju uvijek je samo jedan uzorak kulenove seke. Zabavljat će čak nekoliko tamburaških sastava, KUD-ova, uvijek budu gosti iznenađenja, očekuje vas degustacija kulenovih seka, ocjenjivanje posjetitelja, birat će se i Najljepša djevojka u narodnoj nošnji, Miss kulenova seka i njene dvije pratilje, najljepše uređen stol u običajnom ruhu. Za najboljeg proizvođača, šampiona kulenove seke organizator i sponzor Alles pripremili su bogatu nagradu. Proizvođači će po visini ocjena dobiti plakete, zlatne, srebrne i brončane za svoje Kulenove seke. Očekuje se 300-njak posjetitelja u Vatrogasnom domu u Velikoj, u subotu, 04. ožujka od 19 sati, na najvećem Festivalu kulenove seke u Hrvatskoj.

JUDO KLUB „JUDOKAN“ POŽEGA NA ZAGREB open 2017. -

ZAGREB - U subotu 21. siječnja Judo klub „Judokan“ Požega je nastupio na Međunarodnom judo turniru Zagreb open 2017. Na turniru je sudjelovalo 400 natjecatelja, a požeški klub je nastupio s pet natjecatelja.

Kući su donijeli dvije brončane medalje koje su osvojile Dea Pečur u kategoriji -57 kg (djevojčice U 14) i Monika Pavličević u kategoriji - 52 kg (seniorke), Za klub su još nastupali Leon Draškovič, Iris Šilobodec i Branimir Banko, koji, iako su odradili odlične borbe ovaj put su ostali bez medalje. Natjecatelje je vodio trener Dane Milobara.

NACIONALNI PROJEKT POTICANJA ČITANJA PROVODI OŠ DRAGUTINA LERMANA U BRESTOVCU -

BRESTOVAC - Unutar Hrvatske mreže školskih knjižničara, udruge koja okuplja knjižničare osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj, razvila se ideja koja već šest školskih godina (od 2011. do danas) potiče na čitanje mnoštvo učenika, njihovih roditelja i članova uže obitelji. Tijekom tog razdoblja u projektu je čitalo 25.943 učenika, oko 84.000 roditelja i članova uže obitelji, a projekt je provodilo 600 knjižničara.

Čitamo mi, u obitelji svi jedinstveni je projekt koje se provodi trudom školskih knjižničara, učitelja i ravnatelja u svim dijelovima Hrvatske. Svake školske godine učenici 3. razreda u školama koje su se prijavile za provođenje projekta u naprtnjači svojoj kući odnose osam novih knjiga različite tematike namijenjene različitim dobnim skupinama. Kroz pet dana učenici, roditelji, braća, sestre, bake, djedovi i drugi članovi obitelji zajedno provode vrijeme čitajući knjige iz naprtnjače te razgovaraju o pročitanome.

Zašto su članovi obitelji uključeni? Zato što učenici najbolje uče, primaju nova znanja, nove navike i nove ideje kroz pozitivan primjer roditelja (i ukućana). Pozitivan stav prema čitanju i knjizi te primjer roditelja koji uživa u čitanju i vrednuje knjige kao nešto pozitivno potiče dječji interes za čitanje i knjigu.

Nakon što učenici u prvom razredu osnovne škole nauče čitati, jako je važno da im možemo ponuditi zanimljivu literaturu za čitanje. No, koje god aktivnosti poduzimali školski knjižničari radi poticanja čitanja, radi stvaranja navike čitanja i otkrivanja čitateljskih estetskih užitaka, sve su one veoma ograničenog dometa, ako učenici prikladne poticaje ne dobivaju i u svojoj obitelji – zato što učenici nižih razreda uče ponajprije oponašanjem, a sve do puberteta glavni su im uzori i autoriteti njihovi roditelji. Nema kvalitetnijeg poticaja i učinkovitije metode svladavanja tehnike čitanja, nego kad učenik svakodnevno gleda svoje roditelje kako čitaju i kako uživaju o pročitanomu štivu.

Projektom „Čitamo mi, u obitelji svi“ roditeljima se skreće pozornost na činjenicu koliko je vrijedno i nezamjenjivo da tijekom svih nižih razreda budu uzor svojoj djecu u čitanju, umjesto da ih tjeraju na čitanje. No, ovim projektom roditeljima se ne skreće samo pozornost na važnost čitanja već ih se veoma efikasno pridobiva da tijekom 5 dana na različite načine čitaju sa svojom djecom te da tako provodeći vrijeme dožive lijepe trenutke koje će dugo pamtiti. Hoće li možda promijeniti i svoje navike – ostaje na njima, no školski im knjižničar nije samo rekao što je dobro za njihovu djecu, već ih je uputio što da čine i motivirao da kroz 5 dana taj model i iskušaju.

Ovaj projekt istodobno promiče važnost školske knjižnice u odgoju i obrazovanju učenika, u izgradnji njegove osobnosti i estetskog užitka koji proizlazi iz čitanja. Da bi školska knjižnica bila što korisnija učenicima kao svojim korisnicima, školski bi knjižničar unaprijed trebao znati s koliko novaca raspolaže, kako bi mogao na temelju toga planirati nabavu literature. Projekt će biti to uspješniji što ga bude provelo više školskih knjižničara zajedničkim i koordiniranim koracima. Školski knjižničar se u školi afirmira među učiteljima kao osoba koja aktivno prinosi razvoju čitačkih sposobnosti, skreće pozornost na to da knjižnica nije samo posudionica knjiga, skreće se pozornost široj javnosti na važnost školske knjižnice i školskog knjižničara, ukazuje nadležnima za donošenje odluke o financiranju školskih knjižnica i da se knjižnice trebaju financirati radi dobrobiti naše djece.

- U OŠ Dragutina Lermana Brestovac projekt provodimo već duži niz godina. Ove će godine u projektu sudjelovati 23 učenika. Škola je svojim sredstvima kupila knjige za projekt te je tako pokazala da prepoznaje, potiče i želi promovirati čitanje u obitelji kao važan i nezamjenjiv vid odgoja budućih čitatelja, i da itekako shvaća kako financiranjem svoje školske knjižnice namjenskim sredstvima, ne samo za lektiru, već i za sve ostale predmete, a posebice za rekreativno čitanja (čitanje iz užitka), što je u skladu s UNESCO-vim i IFLA-inim smjernicama za školske knjižnice, ulaže u budućnost svoje djece – kaže Gabrijel Barunović, knjižničar u brestovačkoj školi.

Nova prilika za promociju hrvatskih poljoprivrednih proizvoda – za programe informiranja i promocije potpora do 80% -

Rok za podnošenje prijedloga jest 20. travnja 2017., 17 sati CET (srednjoeuropsko vrijeme). Ciljevi mjera informiranja i promocije su:podizanje razine svijesti o vrijednostima poljoprivrednih proizvoda Europske unije i visokim standardima koji se primjenjuju na metode proizvodnje u Europskoj uniji, povećanje konkurentnosti i potrošnje poljoprivrednih proizvoda Europske unije i određenih prehrambenih proizvoda te povećanje njihove prepoznatljivosti u Europskoj uniji i izvan nje, podizanje razine svijesti o sustavima kvalitete Europske unije i njihovog prepoznavanja, povećanje tržišnog udjela poljoprivrednih proizvoda i određenih prehrambenih proizvoda Europske unije, s posebnim naglaskom na ona tržišta u trećim zemljama koja imaju najveći potencijal za rast, ponovno uspostavljanje redovnih tržišnih uvjeta u slučaju ozbiljnog poremećaja na tržištu, gubitka povjerenja potrošača ili drugih specifičnih problema

Prema novim pravilima, koja se primjenjuju od 01. prosinca 2015. godine, postoji mogućnost sufinanciranja višegodišnjih projekata usmjerenih ka pronalaženju novih tržišta i promicanju poljoprivrednih proizvoda unutar Europske unije i na tržištima trećih zemalja. Ukupno 133.000.000 EUR dostupno je za promociju iz proračuna Europske unije u 2017. godini za sve EU članice.

Mjerama informiranja i promocije mogu se obuhvatiti sljedeći proizvodi: pivo, čokolada i dobiveni proizvodi, kruh, peciva, kolači, slastice, keksi i drugi pekarski proizvodi, napici dobiveni od biljnih ekstrakata, tjestenina, sol, prirodne gume i smole, senf, slatki kukuruz, pamuk, jaka alkoholna pića sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.

Podnositelji prijave (organizacije predlagateljice) moraju biti: trgovinske ili međutrgovinske organizacije koje su u Hrvatskoj reprezentativne za određeni sektor ili sektore. Financijski doprinos Europske unije jednostavnim programima na unutarnjem tržištu iznosi 70 % prihvatljivih rashoda, a u trećim zemljama iznosi 80 % prihvatljivih rashoda.

Preostale rashode snose isključivo organizacije predlagateljice. Stopa sufinanciranja za programe u kojima sudjeluje više korisnika na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama iznosi 80 % prihvatljivih troškova. Nova revidirana pravila, sa širim opsegom mjera i bitno većim proračunom trebala bi djelovati na otvaranje novih tržišta bilo na unutarnjem tržištu Europske unije ili na tržištima trećih zemalja.

Pod motom "Uživajte, to je iz Europe" politika je promocije koja ima za cilj pomoći sektorima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u proboju na međunarodna tržišta i osvještavanju potrošača o naporima europskih proizvođača u osiguravanju kvalitete proizvoda.

Ukupni proračun namijenjen sufinanciranju mjera u okviru jednostavnih programa (jedna ili više organizacija u istoj državi članici) iznosi 90.000.000 EUR.

Kako bi reagirala na tešku situaciju s kojom se suočavaju sektori mlijeka i mliječnih proizvoda i svinjetine, Europska komisija je izdvojila iznos od 30 mil. eura za promotivnu kampanju za sektore mlijeka i mliječnih proizvoda te svinjetine. Ukupna proračunska sredstva namijenjena sufinanciranju programa u kojima sudjeluje više korisnika (organizacija u više država članica ili jedne ili više europskih organizacija) iznose 43.000.000 EUR. Iznos za programe u kojima sudjeluje više korisnika značajno će se povećati u narednim godinama kao što je predviđeno u reformi: od oko 50 mil. EUR u 2017. na oko 100 mil. EUR od 2019. godine.

- Ovo je još jedna prilika našim proizvođačima da povuku sredstva EU za promociju svojih proizvoda. Mi proizvodimo cijelu paletu proizvoda čije je promoviranje prihvatljivo kroz ovu mjeru, pa pozivam proizvođače da se prijave i iskoriste ova sredstva. Promocija naših proizvoda osim koristi za proizvođače ima višestruke koristi za cijelu zemlju. Prepoznatljivost domaćih proizvoda na zajedničkom tržištu i u trećim zemljama podiže potrošnju i kroz turističku ponudu - izjavio je ministar Tomislav Tolušić po objavi Poziva.

Zahtjev za potporu za sufinanciranje dijela premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka, u okviru Mjere 17 "Upravljanje rizicima" Programa ruralnog razvoja RH 2014-2020., podmjere 17.1. "Premije za osiguranje usjeva, životinja i biljaka" korisnici mogu podnijeti Agenciji za plaćanja do 31. siječnja 2017.

Podsjetimo, korisnici su fizičke, pravne osobe ili grupe fizičkih ili pravnih osoba upisanih u Upisnik poljoprivrednika, a intenzitet potpore je 65% vrijednosti premije osiguranja, najviše 75.000,00 eura godišnje (u kunskoj protuvrijednosti), po korisniku. Korisnik potpore mora imati važeću policu osiguranja poljoprivredne proizvodnje u razdoblju za koji podnosi zahtjev za potporom. Polica osiguranja pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje od jednog ili više štetnih događaja, i to: nepovoljne klimatske prilike, životinjske i biljne bolesti, najezda nametnika, okolišni incidenti i/ili mjere protiv unošenja u Uniju organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Unije.

Dakle, prema ovom modelu koji se primjenjuje od 1. siječnja 2016. godine ne sufinanciraju se gubici poljoprivrednog potencijala, odnosno dugotrajne imovine poput uništenja cijelog nasada ili stada (to pokriva mjera M05 – Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti, podmjera 5.2., tip operacije 5.2.1. – potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima).

Polica osiguranja pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 30 % prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje. Zahtjev se podnosi Agenciji za plaćanja isključivo elektroničkim putem, putem zaštićene mrežne aplikacije – AGRONET jednom godišnje.

Za programsko razdoblje 2014. do 2020. dostupno je oko 400 milijuna kuna za provedbu mjere M17.

- Samo prošle godine imali smo nekoliko elementarnih nepogoda koje su ozbiljno narušile prinose u određenim poljoprivrednim proizvodnjama. Ne dopustite da vas priroda iznenadi, osigurajte svoje usjeve i na vrijeme se prijavite za potporu - poručio je ministar Tolušić poljoprivrednim proizvođačima.

REAGIRANJE NINE SMOLČIĆA NA TISKOVNU KONFERENCIJU KLUBA VIJEĆNIKA SDP -

Požežani od Zdravka Ronka ništa drugo i ne mogu čuti osim riječi tužbe, klevete. Čovjek koji je danas na marginama SDP-a želi liječiti svoju frustraciju na Gradskom vijeću, a na isto i ne dolazi kao i na Županijsku skuštinu Požeško-slavonske županije.

Dakle, stojim iza svih iznešenih tvrdnji i dostavljam Vam novi dokument iz kojeg je vidljivo da dotični iznosi nove neistine, a to da je u nečasne radnje uvukao Caritas i svu odgovornost prebacio na njih, a iz dokumenta je vidiljivo da je nezakonitu nanknadu uzimao i sebi iako to na današnjoj tiskovnoj poriče. Sve te radnje su od strane Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa proglašene nezakonitim.

Ne mislim se više uvlačiti u nove svađe jer to je jedino što Zdravko Ronko zna i poruka njemu da Gradsko vijeće nije mjesto optužbi, nego prijedloga i rasprava, a upravo prijedloga od njega nije bilo kao i niti dolazaka – piše u priopćenju koje potpisuje Nino Smolčić, aktualni predsjednik Gradskog vijeća grada Požega.

Smolčić izgleda promašio metu?

Iako je medijima dostavio listu isplata iz Tekije na kojoj se ne vidi kome su išla sredstva koja su isplaćivana, tada predsjedniku Skupštine Tekije Zdravku Ronku, Smolčić i dalje tvrdi da je to lista koju je on dobio i objavio. Za listu koju je Ronko predočio medijima, a također je dobivena u Tekiji, tvrdi da je osim za Caritas kojemu je Tekija po nalogu Zdravka Ronka isplaćivala 2.000 kuna mjesečno, ukupno 48.000 kuna, i na osobni račun Zdravka Ronka isplatila 12.000 kuna, također po nalogu Zdravka Ronka, što kao dužnosnik nije smio primiti.

Ovaj puta Ronko ga je uhvatio ne samo s razvezanim patikama, jer tvrdnja mu ne stoji. U vrijeme tih šest isplata Ronko nije obnašao dužnost gradonačelnika, jer je po odluci Vlade RH, raspuštena vlast grada Požega i imenovan povjerenik, koju dužnost je obnašao Ferdinand Troha. Stoga je Ronko tada zapravo imao pravo na naknadu kao predsjednik Skupštine Tekije, jer tada nije bio dužnosnik.

Kako je do javnosti došlo do dva identično-različita spiska isplata naknada, pojasnit će netko u nastavku ove političke trakavice. Očekujemo još koju reakciju.

Tekst/foto: Vladimir Protić

IZABRANIH 19 ČLANOVA PREDSJEDNIŠTVA UTEMELJITELJA HDZ POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE IZABRALO DUŽNOSNIKE -

POŽEGA – Protekle subote na Skupštini Zajednice utemeljitelja HDZ-a Požeško-slavonske županije izabrano je 19 članova Predsjedništva. Nakon skupštine proširile su se negativne konotacije da je na skupštini kolalo nekoliko šalabahtera, podsjetnika članovima za koga glasati, pa se očekivala i velika borba za predsjednika utemeljitelja HDZ-a koju dužnost je do tada obnašao Vladimir Englman.

Na današnjoj sjednici Predsjedništva za novog predsjednika izabran je ponovno Vladimir Englaman dok će dužnost potpredsjednika obnašati Ivica Kovačević, Nikica Oberan, Marijan Pilon i Zlatko Banožić, a dužnost tajnika Zlatko Čunović. Kako doznajemo za Englmana je glas dalo 11 članova, dok je 5 bilo suzdržanih, a 3 novo izabrana člana Predsjedništva nisu niti došla na konstituirajuću sjednicu.

Od sudionika skupštine saznajemo da je zapravo županijsko rukovodstvo HDZ-a htjelo na sve načine izbjeći ponovni izbor Vladimira Englmana za predsjednika utemeljitelja, iz toga su i kružili šalabahteri, na kojima nije bilo imena Englmana. Stoga ovaj njegov izbor koji su izvršili utemeljitelji HDZ-a sigurno ide kao jedna poruka. Inače Vladimir Englman je stvarni i neosporni inicijator, sudionik i začetnik svih aktivnosti oko osnivanja HDZ-a u Požegi, kojemu su upravo utemeljitelji iz tih vremena ponovno dali povjerenje da vodi Zajednicu utemeljitelja dr. Frano Tuđman u Požeško-slavonskoj županiji.

Priopćenje iz HSP dr. Ante Starčević -

Prije desetak godina prodali smo HT, tvrtku koja je tada poput sada HEP-a, bila najvrednija nacionalna tvrtka s perspektivom širenja u regiji. Upravo prije nekoliko dana HT je pokazao svu svoju snagu preuzevši najsnažniju telekomunikacijsku tvrtku u Crnoj Gori s najavom da će s istim namjerama ići i prema telekomunikacijskim tvrtkama u Bosni i Hercegovini. Umjesto da učimo na vlastitim pogreškama, odnosno na modelu uspješnog širenja te da u okruženju jačamo HEP kao glavnog energetskog regionalnog subjekta, mi smo u situaciji da kroz privatizaciju HEP dajemo u ruke privatnim igračima. Tko nam jamči da tih 25 posto dionica HEP-a koje država planira staviti na tržište neće doći u ruke Mađara, OTP-a ili u krajnju ruku MOL-a, pa da se uvučemo u začarani krug?

Moramo širiti vidike, a ne se vrtjeti u okvirima koje nam nameću neoliberalne opcije koje su fokus s kupnje INA-e maksimalno prebacile na prodaju HEP-a stvorivši tako goruću temu koju nisu niti u jednom dijelu predstavili biračima tijekom svojih nedavnih predizbornih kampanja. Posebno su opasne teze kako se prodajom 25 posto minus jedna dionica ne ugrožava apsolutno upravljanje HEP-om, jer kad se jednom krene s rasprodajom nacionalnog srebra, na slučaju HT-a i INA-e, pa u konačnici i Croatia Osiguranja, jako dobro znamo kako to završi.

Ne smijemo ponoviti grešku kao u slučaju INA-e koja je od lovca postala lovina. I 2003. godine kada ju je besramno na tržište stavio Ivica Račan, a četiri godine kasnije potpuno zatukao Ivo Sanader, INA je financijski, logistički, infrastrukturno i korporacijski bila znatno snažniji naftno-plinski gigant nego što su to bili austrijski OMV i mađarski MOL koji su se, zahvaljujući uskogrudnim interesima pojedinaca iz tadašnjih hrvatskih vlasti, borili za preuzimanje INA-e.

Na kraju ostaje pitanje i kada država preuzme dionice INA-e, iz kojih sredstava će se financirati ogromni troškovi moderniziranja rafinerija u Sisku i Rijeci? Bojimo se nekom novom privatizacijom, ovoga puta Hrvatskih šuma ili još gore Hrvatskih voda!

Stoga je jeftinije državi osnovati novu naftnu tvrtku ili Plinacro-u proširiti djelatnost i na naftni sektor koji bi preuzeli sve sadašnje zaposlenike INA-e gdje bi se MOL morao zapitati s čime će to raspolagati u Hrvatskoj, nego ići u ovu zamršenu financijsko-stratešku operaciju koja definitivno miriše na izdaju nacionalnih interesa i odricanja upravljanja strateškim resursima koji se mogu pretvoriti u domino efekt prema drugim nacionalnim tvrtkama!