Za većinu stanovništva unos kolina je daleko ispod preporučenih vrijednosti  -

Jeste li znali da nedostatak kolina može dovesti do bolesti jetre, srčanožilnih bolesti pa čak i neuroloških poremećaja?Naime, kolin je bitan nutrijent potreban za funkcioniranje jetre i mozga te igra važnu ulogu u sastavu stanične membrane i njenoj regeneraciji.

Upravo visokoproteinske namirnice životinjskog podrijetla kao što su crveno meso, jaja, riba i mliječni proizvodi bogati su kolinom. Tu je i hrana kao što je soja, grah, grašak, cvjetača i šparoge. Za većinu zdravih ljudi, raznolika i uravnotežena prehrana najbolji je izvor i izbor. Ona treba uključivati svakodnevno konzumiranje hrane biljnog podrijetla, s kojom se unose folati (vitamini B skupine) no jednako tako i svakodnevno konzumiranje hrane životinjskog podrijetla, koja je bogata kolinom.

Zašto nam je potreban kolin?

Iako je u interesu zanimanja javnosti tek odnedavno, ključna istraživanja o kolinu datiraju još iz prve polovine prošlog stoljeća kada je otkriveno da tkivo gušterače sadrži spoj koji može spriječiti nakupljanje masti u jetri. Od tada do danas, istraživanja su pokazala da se nalazi u svim tjelesnim stanicama. Naime, nedostatak kolina može dovesti do akumuliranja masnoća u jetri i naknadno do oštećenja jetre. Jednako tako, nedostatak kolina može dovesti do poremećaja sinteze i transporta masti, što posljedično može izazvati prilično povećanje razine triglicerida u krvi, a sukladno tome dovesti do masne jetre.

Preporučena dnevna doza kolina

Kolin je službeno priznat kao osnovni sastojak od strane Medicinskog instituta Nacionalne akademije znanosti 1998. godine te je dana preporuka prema dobnim granicama. Odgovarajući unos, Adequate Intake (AI) kao ciljana vrijednost za koju se smatra da neće rezultirati deficitom za dječake od 14 godina i odrasle muškarce iznosi 550 mg dnevno, a za djevojke od 19 godina i odrasle žene 425 mg/dan, za trudnice 450 mg/dan te za dojilje 500 mg/dan.

Također, nova analiza podataka iz NHANES studije ukazuje na to da je za većinu stanovništva unos kolina daleko ispod trenutnih prehrambenih preporuka. Upravo zato, povećanje svijesti o svakodnevnom unosu kolina mora postati cilj promicanja optimalnog zdravlja kao i edukacije o hrani koja je najbolji izvor kolina.

Eva Pavić, mag.spec., dipl.ing.

POŽEGA - Udruga zavičajnih pisaca i slikara Požeško-slavonske županije „Matko Peić“ obilježila je dan rođenja Matka Peića, hrvatskog povjesničara umjetnosti, slikara i književnika, po kojemu i sama udruga, ali i jedan lijepi gradski trg, nosi ime. Uz njegovu bistu na istoimenom trgu polaganjem vijenaca i kratkim prigodnim programom kojega su uveličali učenici požeških osnovnih škola, odana je počast ovom znamenitom Požežaninu.

Vijenac je položila predsjednica udruge Rajka Radoš, ispred Požeško-slavonske županije svečanosti je prisustvovala dr. sc. Vesna Vlašić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti, brojni članovi udruge pisaca i slikara, učenici i učitelji nekoliko požeških osnovnih škola, te građani Požege. Kratkim govorom uspomene na Matka evocirao je zamjenik predsjednika i pjesnik Ivan Abibović. On je istakao da je Matko nedaleko od ovoga mjesta i rođen, njegova bista upravo gleda u smjeru njegove rodne kuće, njegove škole u kojoj se školovao i u pravcu požeškog glavnog trga. Rođen je u obitelji gradskog fijakeriste, što je učenicima manjih razreda, usporedio s današnjim taksistima. Matkov otac je imao konje i fijaker, te je on odrastao u tom okruženju.

Na slikara Matka, ujedno svog profesora na akademiji prisjetio se i akademski slikar Ninoslav Pirović, danas nastavnik likovnog odgoja u OŠ Julija Kempfa, koji ga je također opisao iz svog sjećanja studentskih dana. Prisjetio se riječi prof. Matka, da se ne slikaju oči, nego se slika pogled, da pisac kao i slikar ne slikaju onako kako bi trebalo, nego kako se mora slikati.

Bistu na istoimenom trgu napravila je akademska kiparica Tatjana Kostanjević, njegova studentica, koja ga je predstavila, onako kakav je Matko Peić bio u njenom sjećanju, s šeširom, zagrnutim kragnom, pogleda naprijed, uvijek spreman za svoja putovanja.

Ovaj veliki hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar i književnik, rođen je u Požegi 10. veljače 1923. godine. Pisao je eseje, feljtone i putopise te likovne monografije. Putujući Hrvatskom od Istre do Baranje, od Jadrana do Dunava, Peić je autentično, neponovljivim rukopisom "portretirao" sve Hrvatske regije jakim crtežima i jarkim bojama, što ih je moglo zapaziti samo slikarsko oko, a riječju izraziti samo pjesničko pero. Umro je u Zagrebu 1999. godine, a u rodnoj Požegi, uz bistu i trg koji nose njegovo ime, postavljena mu je spomen ploča u Ulici Antuna Kanižlića na broju 14.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POŽEGA - Iako je zbog samo jedne točke dnevnog reda to trebala biti kratka sjednica, očekivala se svakako vruća sjednica jer upravo ta jedna jedina točka je bila Prijedlog Odluke o razrješenju predsjednika Gradskog vijeća grada Požege. Prijedlog o razrješenju Nine Smolčića podnijelo je 8 vijećnika SDP-a koji to po Statutu i Poslovniku imaju pravo, a predsjednik Vijeća mora sazvati sjednicu, što je i učinjeno.

Klub SDP-a je zatražio razrješenje budući je imenovani Nino Smolčić, u cilju obmane i manipulacije javnosti svojim istupima na najgrublji i najprljaviji način lažno optuživao, podmetao i plasirao krivotvorine s namjerom sramoćenja, blaćenja i klevetanja čime je naštetio ugledu ovog predstavničkog tijela.

Zatražena i ostavka dogradonačelnika Darka Puljašića zbog sukoba interesa, pa su se neki vijećnici već pobojali da će i njih netko predložiti za smjenu

Kao hladni tuš u napetoj sjednici došao je i prijedlog vijećnice Blagojke Leko (HDZ) po kojemu ona traži ostavku Darka Puljašića (HDZ), na mjesto zamjenika gradonačelnika grada Požege radi sukoba interesa iz Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Pošto je on dužnosnik, kaže Leko, nespojivo je da je imenovan od 19. rujna 2016. godine u Upravno vijeće Doma za odrasle Ljeskovica, te se tako našao u sukobu interesa. - Sukladno navedenom tražim ostavku Darka Puljašića na mjesto zamjenika gradonačelnika grada Požege – zatražila je Blagojka Leko, no tu dopunu dnevnog reda predsjednik Smolčić nije stavio na glasovanje niti uvrstio u dnevni red. Kako su već neki vijećnici počeli šaputati da se već boje da neće i njih netko predložiti za smjenu ili da odstupe, izgleda da je najrazboritije napravio vijećnik Božić (izabran kao HDSSB, a sada vjerojatno nezavisni, jer se nije još nikome službeno svrstao) koji na ovakvu vrstu sjednice nije ni došao.

Najveći tragičar čak dvije sjednice za redom Dragan Borevac, dva puta proglašen predsjednikom kluba vijećnika HDZ-a odmah nakon toga ubrzo i razriješen te dužnosti

Nakon gotovo sat vremena rasprave i tumačenja Poslovnika i odredbi poslovnika, koje su vjerojatno u žaru diskusije i kršene, predsjednik Vijeća Nino Smolčić je dao i riječ i po njemu još na prošloj sjednici novo imenovanom predsjedniku Kluba HDZ-a Draganu Borevcu. To se dogodilo i na prošloj sjednici, no predsjednik HDZ-a GO Požega Darko Puljašić, je tada povukao snažnost te odluke i dozvolio da Ante Šolić nastavi s obnašanjem funkcije predsjednika Kluba HDZ-a. Sada prozvani Borevac, ponovno nije došao do riječi, pa sada više neznamo da li je ta Odluka o imenovanju ponovno povučena, jer opet je govorio Ante Šolić. Izgleda da je Borevac najveći tragičar Sjednica Gradskog vijeća, jer čak dvije sjednice bude prozvan kao predsjednik Kluba, a onda valjda ubrzo i razriješen te dužnosti.

Ni pozivanja nekih vijećnika da se uozbilje sada pred kraj mandata, nije pomoglo da se diskusija svede u diskusiju o točki dnevnog reda, nego su frcale razne optužbe stare čak i 12 godina, a raspravljalo se i o mjenicama, pozivano da se vrate novci, o kreditima, o uređenju Trga sv. Terezije i mnogo čemu drugom. Miro Rašić (izabran kao HDSSB, a sada nezavisni vijećnik) je oštre kritike uputio predsjedavajućem Smolčiću, da je već davno trebao prijaviti ta kršenja zakona i te poznate mu nezakonitosti, a ne cijeli mandat u biti raspravljati s vijećnikom Zdravkom Ronkom i optuživati ga. Ako je bilo „lapanja“, kaže Rašić, prijavite to, ako nije onda nemojte, a ako je „lapano“ stručno, da se neotkrije … Svakako takva tema nesmije biti tema baš svake sjednice Gradskog vijeća, jer ima puno pametnijih tema za raspravu. Rašić smatra da je zadnje dvije godine došlo do problema u vladajućoj koalicija, što rezultira i tome da neki vijećnici HDZ-a više ne podržavaju niti aktualnog gradonačelnika Vedrana Neferovića (HDZ).

Žestoku diskusiju prekinuo je prijedlog o pauzi, da se klubovi dogovore, pa da se krene na glasovanje, jer je i ta jedna točka oduzela već 80 minuta vremena svima.

Nakon stanke prišlo se glasovanju, za razrješenje je glasovalo ukupno 9 vijećnika (8 SDP i nezavisni Rašić), protiv prijedloga za razrješenja 10 vijećnika (8 HDZ, 1 HSP i jedan NL Nine Smolčića), dok je sam Smolčić glasovao suzdržano. Kako prijedlog nije prošao, predsjednik Gradskog vijeća Nino Smolčić sazvao je novu, redovnu sjednicu za 8 dana, kada će se raspravljati o novim točkama dnevnog reda, a saznat ćemo nešto i o onima koji nisu bili vrijedni da dobiju nagradu Grada Požege.

Aktualni sat

I on je pao u drugi plan, iako na mnogim sjednicama najzanimljiviji, a vijećnici su dobili informaciju da su krenuli zemljani radovi na gradilištu novog Dječjeg vrtića.

– Grad Požega je pribavio sve potrebne dozvole, 02, veljače je prijavljeno gradilište, a 10. veljače počinju službeni radovi. Vremenske prilike utjecat će na dinamiku radova, no svakako do kraja travnja vrtić će biti završen i u funkciji – istakao je gradonačelnik Neferović, koji je informirao da je Veleučilište u Požegi platilo iznos za otkup zemljišta od grada Požege za česticu na kojoj će se graditi Studentski dom. – Procedura po kojoj Veleučilište treba dobiti sredstva za gradnju studentskog doma je u tijeku, sredstva su u Ministarstvu regionalnog razvoja osigurala, tako da studentski dom u gradu Požegi nije upitan.

Pitanja kakva je sad regulacija prometa na i oko Trga sv. Terezije, jer sada promet ide svuda, a kružni tok koji je zamišljen kao okretište automobila je tako malen da se vozilo ne može okrenuti, ostala su neodgovorena usmeno, a dobit će pismene odgovore.

Tekst/foto: Vladimir Protić

MINISTAR RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA TOMISLAV ĆORIĆ U RADNOJ POSJETI ŽUPANIJI -

POŽEGA – Požeško-slavonsku županiju je posjetio ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić na kojemu se upoznao s problematikom nezaposlenosti, problematikom nedostatka kvalificirane radne snage, te iznio nove mogućnosti koje će otvoriti Vlada RH na prekvalifikaciji, trenutno za 20.000 otvorenih radnih mjesta za koja nema radne snage. Sastanku su uz požeško-slavonskog župana Alojza Tomaševića nazočili saborski zastupnik Franjo Lucić, načelnici općina, gradonačelnici gradova, predsjednici gospodarske i obrtničkih komora, te predstavnici razvojnih agencija.

- Danas je bilo riječi o problemu visoke nezaposlenosti u županiji, koji problem imaju sve slavonske županije, posebno u kontekstu nezaposlenosti mladih i dugotrajno nezaposlenih. Ovdje smo predstavili naše namjere u sklopu aktivne politike zapošljavanja koju ćemo predstaviti u ožujku. Upoznali smo sve s našim namjerama u raspisivanju natječaja iz Europskog socijalnog fonda i čitavom nizu inicijativa. U mjerama aktivne politike zapošljavanja za 2017. planiramo iskoristiti preko milijardu i pol kuna sredstava i jako nam je stalo da ta sredstva budu iskorištena na najbolji mogući način. Upravo ovaj sastanak sjajna je prilika da vidimo kako druga strana, jedinice lokalne samouprave reagiraju na to i gdje misle da je moguće napraviti poboljšanje. Naša želja i cilj je da mjere budu što jednostavnije, otvorene najširem mogućem broju ljudi i da pomoću njih uspijemo učiniti ono što u Hrvatskoj nije učinjeno godinama. To je zapravo na neki način uspostaviti ravnotežu između ponude i potražnje rada. U ovom trenutku imamo preko 243 tisuće nezaposlenih u RH, a s druge strane je 20-tak tisuća radnih mjesta koja se nalaze ponuđena na Zavodu za zapošljavanje. Poslodavci komuniciraju da nemaju dovoljan broj radnika u čitavom nizu sektora. Mjere aktivne politike zapošljavanja ove godine će biti dobrim dijelom usmjerene upravo da se omogući prekvalificiranje, dokvalificiranje, bildanje kompetencija ljudi koji su nezaposleni, kako bi mogli zadovoljiti potrebe poslodavaca – istakao je ministar Ćorić.

- Jedan od problema o kojemu smo razgovarali su mogućnosti zapošljavanja, kroz mjere ali i kako reorganizirati sustav školstva. Tvrtka iz Lipika traži operatere na CNC strojevima kojih nema, no naša Tehnička škola u Požegi može osposobiti grupu ljudi za takva zanimanja. Mi zato moramo povezati naše gospodarstvo sa sustavom srednjoškolskog obrazovanja. Od poljoprivrednih do obrtničkih zanimanja imaju šanse da se kroz samozapošljavanje ili zadrugarstvo zaposle. Danas se srednje školstvo moraju okrenuti prema privredi. Mi smo poljoprivredna županija i zadrugarstvo je naša šansa, a roditelji trebaju biti sretni što njihovi sinovi i kćeri mogu završiti poljoprivrednu školu i vratiti se na svoje poljoprivredno gospodarstvo – kaže župan Tomašević koji dodaje da su kod nas trenutno deficitarna zanimanja, od vozača, građevinskih radnika, zidara, tesara, konobara, kuhara i svega onoga što se posebno traži u ljetnom periodu. Smatra da se i taj sustav srednjih škola, u kojemu su osnivači i odgovorni za srednje škole, ali ne upravljaju s njima, mora decentralizirati. Tako bi se problem koji se uoči mogao i brzo rješavati, potrebe gospodarstva bi se uskladile sa školovanjem mladih za što imamo kapacitete ili brzim prekvalifikacijama onih koji su se školovali samo za burzu rada.

– Nemamo puno vremena za to odlučiti i pokrenuti jer nestat će nam mladost, nedostaju nam obrtnička i poljoprivredna zanimanja. Imamo dio srednjoškolskih zanimanja koja se pokazuju kao višak. Mi moramo o tome razgovarati, zašto škole obrazuju za zanimanja koja nemaju mogućnost zapošljavanja, od komercijalista, ekonomskih zanimanja i dalje. Ne možemo to čekati godinama, danas je sve podložno brzim promjenama, na godišnjoj bazi, pa i naše škole moraju biti na tržištu a ravnatelji menađeri. Moramo i iz drugih krajeva privući u naše škole na školovanje, jer mi godinama svake godine upisujemo po 10% manje djece. Znanost se mora pokrenuti i okrenuti gospodarstvu.

Tekst/foto: Vladimir Protić 

PREDSJEDNIK SDP-a DAVOR BERNARDIĆ U RADNOJ POSJETI POŽEGI  -

POŽEGA -  U kasnim poslijepodnevnim satima predsjednik SDP-a Davor Bernardić stigao je u radnu posjetu gradu Požegi i Požeško-slavonskoj županiji. Njegovi domaćini bili su dr. sc. Marijan Cesarik, predsjednik GO SDP Požega i Zdravko Ronko, predsjednik ŽO SDP-a, a na radnom sastanku su nazočili i svi predsjednici općinskih i gradskih organizacija SDP-a, sa temom izlazak na lokalne izbore i kadrovska rješenja za lokalne dužnosnike. SDP će imati kandidate i za županiju, te općine i gradove.

 - Ovdje sam došao dati punu potporu Zdravku Ronku za gradonačelnika grada Požege. Mislim da je vrijeme da se u Požegu vrati optimizam, investicije, socijalna osjetljivost, koji su zadnjih nekoliko godina falile. I državne investicije su falile Požeško-slavonskoj županiji. Potpuno je neprihvatljivo da ova županija, jedan od bisera slavonskih županija, bude zaobiđena i bude jedna od najnerazvijenijih županija u Hrvatskoj. To ničime ova županija i ljudi koji ovdje žive nisu zaslužili i na žalost sve je više ljudi koji iseljavaju iz Požeško-slavonske županije – istakao je Bernardić, koji je najavio borbu za bolji život, vraćanje povjerenja, da mladi ljudi vide putokaz i pravdu, da se nastavi reforma obrazovanja, novi investicijski ciklus u kojemu predviđamo europske fondove, koje Požeško-slavonska županija skoro uopće nije koristila. Treba zaštiti i ljude koji primaju minimalnu plaću, koji Zakon mi predlažemo za Sabor RH, kojim ćemo zaštiti i osigurati minimum dostojanstva. U Hrvatskoj nema razloga da itko ne živi dostojanstveno.

 - Ono što nam treba su promjene, jer ovdje u ovih 25 godina smo vidjeli rezultat HDZ-a na razini općina i gradova i na razini županija u cijeloj Slavoniji, rezultat je siromaštvo i iseljavanje. U sredinama gdje je SDP na vlasti ljudi žive bolje, imaju veću kvalitetu života i veći potencijal osobnog razvoja, a iseljavanja je puno manje – kaže Bernardić, koji je prokomentirao na pitanje novinara i aferu „putnih naloga“. – Mislim da je stvar jasna, postoji dovoljno indicija da je riječ o jednom krivotvorenju i prijevari. Pozivam nadležne institucije da što prije rasvijetle slučaj.

 -  To što se desilo nema veze s politikama, to je kriminal. Vlast dolazi i odlazi, a službe ostaju, neki iz devedesetih godina. Tko tamo radi, tko je što napravio to će nadležna tijela odlučiti, a to s politikom SDP-a nema apsolutno nikakve veze – dodao je Ronko, od kojega se očekuje da prihvati prijedlog za kandidaturu GO SDP-a Požega.

Teskt/foto: Vladimir Protić 

NESTALO IH JE I VIŠE JER VLADA NOVI TREND DA SE OPG CIJEPA NA DVA ILI TRI UNUTAR OBITELJI ZBOG POTICAJA EU -

Prema podacima Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na početku 2017. u Hrvatskoj je bilo registrirano 165.139 OPG-ova što je za 20.561 manje nego što ih je bilo u početkom 2013. godine kada ih je bilo registrirano ukupno 185.700. U jednom trenutku u proteklih nekoliko godina Ministarstvo poljoprivrede baratalo je podacima o čak oko 230.000 OPG-ova. U godinu dana broj OPG-ova smanjenje je za 5624, a najveći broj gašenja, prema podacima Agencije, dogodio se tijekom 2015. kada je, zbog primjene novih pravila Zajedničke poljoprivredne politike i novog sustava potpora, broj smanjen za 13.748. Novi sustav izravnih potpora za programsko razdoblje Zajedničke poljoprivredne politike EU do 2020. godine te Programa ruralnog razvoja, koji je otvorio brojne mogućnosti za povlačenje novca utjecao je na masovno gašenje OPG-ova, piše agrobiz.

Nestalo ih je možda i više, zbog novog trenda cijepanja OPG-ova

- Razlozi smanjenja broja OPG-ova su među ostalim i poduzete aktivnosti u cilju ažuriranja podataka u Upisniku poljoprivrednika. npr. ispis umrlih osoba, ispis poljoprivrednika koji ne zadovoljavaju propisane uvjete (poljoprivrednici koji ne posjeduju poljoprivredne resurse) i ispis onih koji nisu izvršili upis zemljišta u ARKOD" - ističu u Ministarstvu poljoprivrede. Iako je tijekom 2015. i 2016. došlo do gašenje brojnih OPG-ova koji se nisu bavile poljoprivredom, nova EU pravila za izravne potpore, a posebice za povlačenje novca iz EU fondova utjecale su i na pojavu novog trenda - masovnog cijepanja OPG-a i formiranja novih unutar iste obitelji, kako bi se u okvirima zakonskih mogućnosti i pravila prijave za EU fondove izvuklo više novca. Zakon to ne zabranjuje, no činjenica je da se tako na neki način stvaraju "umjetni uvjeti" i privid poljoprivredne proizvodnje, a s ciljem uzimanja novca iz europskih fondova. Prema podacima koje je nedavno iznio predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić u Hrvatskoj je samo tijekom 2015. godine registrirano i u raspodjelu potpora uključeno 10.348 novih poljoprivrednih gospodarstava te je u sustav izravnih plaćanja uključeno i 124.568 novih hektara poljoprivrednog zemljišta. Nekolicina mladih poljoprivrednika s kojima smo razgovarali proteklih dana ističu kako je na selo u zadnje dvije godine došlo do tog novog negativnog trenda da se obiteljska poljoprivredna gospodarstva prebacuju na supruge, djecu, rođake mlađe od 40 godina, a sve ne bi li ostvarili pravo na potpore za mlade poljoprivrednike koje iznose i do 50.000 eura, objavljuje agrobiz.

Podaci Agencija za plaćanje u poljoprivredi kažu kako su od ukupnog broja OPG-ova potpore tijekom 2016. godine isplaćene za njih 104 377., pri čemu gotovo jedna trećina njih (30.617) dobiva manje od 5.000 kuna godišnje. Ministarstvo poljoprivrede namjerava krenuti u izradu novog Zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG), kako bi se točno definiralo što su to obiteljska poljoprivredna gospodarstva te kako bi se uredila pravila i definiralo tko su i što su aktivni poljoprivrednici koji se stvarno bave poljoprivredom i pridonose proizvodnji te temeljem toga imaju pravo na ostvarivanje potpora; bilo kroz izravna plaćanja (poticaji) ili kroz brojne mjere Programa ruralnog razvoja. Prema neslužbenoj potvrdi iz Ministarstva, Zakon bi u Saboru mogao biti izglasan već do ljeta.

Tekst: Vladimir Protić Foto: ilustracija

OBILJEŽAVAMO SVJETSKI DAN MOČVARNIH STANIŠTA -

Močvarna staništa upisana na popis Ramsarskih područja od međunarodne važnosti pod velikom su prijetnjom zbog lošeg upravljanja i neodrživog hidroenergetskog razvoja

ZAGREB – Povodom Svjetskog dana močvarnih staništa koji obilježavamo 02. veljače, WWF upozorava da trebamo promijeniti stav o važnosti močvara te zaboraviti na nekadašnje teze gdje su ljudi močvarna područja smatrali prljavima i izvorima različitih bolesti. Upravo takva razmišljanja dovela su do devastacije tih vlažnih staništa koja se ubrajaju među najproduktivnije ekosustave na planetu.

Zemlje naše regije su među 169 država svijeta potpisnica Ramsarske konvencije koja nas obvezuje na očuvanje močvara. Tako se na Ramsarskom popisu močvara od međunarodne važnosti nalaze hrvatski parkovi prirode Lonjsko polje, Kopački rit i Vransko jezero, ribnjaci Crna Mlaka, te delta Neretve.

- Zahvaljujući dobrom upravljanju parkovima prirode, Lonjsko polje i Kopački rit močvarna su područja u kojima se može prepoznati sva njihova ljepota i vrijednost. Osim što su središta biološke raznolikosti, oni i ljudima pružaju brojne usluge: od zaštite od poplava i pročišćavanja voda, preko prirodnih resursa poput drva i ribe, do skladištenja ugljičnog dioksida i brojnih socio-ekonomskih usluga za turizam i rekreaciju. Međutim, na primjeru delte Neretve vidimo kako se zbog neodrživog korištenja močvarno stanište može dovesti do ruba opstanka. Već nekoliko godina postoji inicijativa da se i delta Neretve proglasi parkom prirode, što bi dovelo do boljeg upravljanja i oporavka tog područja - navodi Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije, dodajući da bi bolje upravljanje vratilo veći broj riba i ptica na to prekrasno područje.

Tekst/foto: WWF

Gospodarski oporavak slabije razvijenih područja u Hrvatskoj jedan je od glavnih preduvjeta za sprječavanje iseljavanja stanovništva i smanjenje negativnog demografskog trenda. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Programom održivog razvoja lokalne zajednice brine upravo o malim lokalnim zajednicama i njihovim potrebama.

„Programom održivog razvoja lokalne zajednice po prvi puta je osigurano 73 milijuna kuna za jedinice lokalne samouprave razvrstane u I. i II. skupinu prema indeksu razvijenosti, što je gotovo dvostruko više sredstva nego prošle godine,“ izjavila je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac te najavila još jedan natječaj za male lokalne projekte vrijedan 45 milijuna kuna, čime će lokalnoj zajednici ove godine biti na raspolaganju gotovo trostruko više sredstava nego do sada.

U razdoblju od 2012. do 2016. godine, Ministarstvo je Programom održivog razvoja lokalne zajednice sufinanciralo više od 800 manjih infrastrukturnih projekata u ukupnom iznosu od 228 milijuna kuna. Kroz ove male projekte komunalne i socijalne infrastrukture značajna sredstva u lokalnim zajednicama ulaže se u nerazvrstane ceste, nogostupe, lokalne vodovodne i kanalizacijske mreže, javnu rasvjetu, dječje vrtiće i igrališta, školske objekte, javne objekte za okupljanje u zajednici, zdravstvene objekte i slično.

„Interes lokalne zajednice za provođenjem ovakve vrste programa jako je velik, a to nam najbolje govori podatak da smo do sada rješavali samo 25 posto iskazanih potreba jedinica lokalne i područne samouprave u okviru Programa“, istaknula je ministrica Žalac i dodala kako je program krojen upravo po mjeri jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te je odlična priprema korisnicima za veće projekte koji će revitalizirati njihove lokalne zajednice.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije godišnjim programima putem raznih aktivnosti želi utjecati na održivost razvoja lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture, prvenstveno izgradnjom, obnovom i rekonstrukcijom objekata socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture na lokalnoj razini, vodeći pritom računa o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti i neovisnosti.

Program održivog razvoja lokalne zajednice nacionalna je mjera za ostvarenje regionalnoga razvoja u skladu s načelima održivog razvoja i socijalne uključenosti. Program je odgovor na razvojne prioritete lokalne i područne razine i predstavlja podršku gospodarskoj i socijalnoj revitalizaciji slabije razvijenih područja te jačanju socijalne kohezije i održivog razvoja.

HRVATSKI CRVENI KRIŽ - GRADSKO DRUŠTVO POŽEGA -

POŽEGA – Gradsko društvo Crvenog križa Požega najavljuje novu akciju dobrovoljnog darivanja krvi u veljači. Već u srijedu 01. veljače, četvrtak 02. veljače i petak 03. veljače od 10 do 18 sati prikupljat će se krv u zgradi Crvenog križa, Osječka 12 u Požegi.

Kako smo prošle godine uspjeli na području Požeštine darivati rekordan broj doza krvi u odnosu na nekoliko godina prije, pozivamo i mi kao tjednik Kronika požeško-slavonska sve sugrađanke i sugrađane s područja Požeštine da se odazovu pozivu Crvenog križa, postanu dobrovoljni darivatelji ako još nisu, i daruju svoju krv. Tri člana redakcije tjednika Kronika su već godinama dobrovoljni darivatelji krvi.

Iz Crvenog križa poručuju da darivatelj krvi može biti svaki zdravi čovjek od 18 do 65 godina. Darivanje krvi je bezbolan akt koji ne narušava zdravlje darivatelja. Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Krv kao lijek je nezamjenjiva. Ne zaboravite, kapima svoje krvi spašavate nečiji život.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: ilustracija

JUDO KLUB "JUDOKAN" POŽEGA NA TURNIRU PROFECTUS  -

SAMOBOR – U subotu 28. siječnja, Judo klub "Judokan" Požega je nastupio na Međunarodnom Judo turniru Profectus kup Samobor s 13 natjecatelja i kući su donijeli 6 medalja.

Zlatnu medalju osvojila je Angelica Legac, srebrene medalje osvojili su Dolores Devčić i Jakov Begović, a brončane medalje  Marta Pamuklić, Klaudio Pipinić i Šimun Begović.

Za klub su još nastupili i odradili odlične borbe ali ovaj put su ostali bez medalje: Dea Pečur, Branimir Banko, Leon Drašković, Petar Pečur, Nikola Raguž, Ante Begović i Niko Radić.

Natjecatelje su vodili: trener Dane Milobara, trenerica Ivana Grbeš i "pomoćna trenerica" Monika Pavličević.