POŽEGA - Idealan prostor na moto kross stazi Vilare u Požegi, izvan grada s velikim prostorom za parkiranje bio je poprište još jednog Moto partya u organizaciji požeškog Moto kluba Tsunami. Uspješno je održan 3. Moto Oktoberfest, sada već tradicionalno okupljanje bikera i bikerica, ljubitelja motora, brzina, oktana, žestokog rocka. Dobro druženje je organizatorima bio moto prije svega, posebno u ovim korona vremenima kada su i bajkeri ostali bez mnogo tradicionalnih moto susreta. Pod velikim šatorom na Vilarama domaćini su pripremili velike količine besplatnog grah za sve, a na brojnim vatrama oko šatora svi su si mogli ispeći kobasice koje su također organizatori pripremili u velikim količinama i za sve besplatno. Kako su bikeri pretežno pivopije, pivo je teklo u žedna grla nakon dobre klope.

Uz obvezno mjerenje temperature i evidenciju, dezinfekciju ruku, masku po želji, svi su na raspolaganju imali i besplatnu kvalitetnu staru rakiju za dezinfekciju grla, kao borbu protiv korone i u sklopu epidemioloških mjera.

Na velikoj kamion pozornici žestoki rock su svirali bandovi "Plagijat" i Fair play Band" iz Slavonskog Broda. Djevojke iz "Tsunamija" pripremile su puno suvenira, majica, naljepnica, upaljača, sve ono što jednom bajkeru treba.

Uz odličnu zabavu sve se to na kraju trajalo do dugo u noć. Još jedna odlična organizacija MK Tsunami, koja je prošla na zadovoljstvo svih. Kako je bilo možete pogledati na fotografijama i video zapisu na Facebooku Kronika požeško-slavonska koji je išao live i najbolje dočarava atmosferu Moto Oktroberfesta.  

U posljednja 24 sata zabilježeno je 190 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 1.316  -

Među njima je 280 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 23 pacijenta. 

Tri osobe su preminule, do sada ukupno imamo 272 preminule osobe od Covid 19..

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 16.197 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 14.609 osoba, od toga 204 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji su trenutno 9.372 osobe. Do danas je ukupno testirano 292.969 osoba, od toga 3.945 u posljednja 24 sata.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr.  

Na pitanje jesu li ikada jeli žitarice za doručak potvrdno odgovara 39,7% sudionika istraživanja. Pritom žitarice svakodnevno za doručak jede 18,9% hrvatskih građana, a barem jednom tjedno žitarice si za doručak pripremi 34,1% ispitanih

Da se po doručku dan poznaje kao svoju krilaticu ističe 62,1% hrvatskih građana jer upravo toliko njih redovito konzumira doručak. Da prvi obrok dana konzumiraju povremeno kaže 19,6% ispitanih, a da uopće ne doručkuju ističe njih 18,3%.

Za doručak se najčešće jede kruh s namazom (27,5%) te nešto manje žitarice (21,3%). Peciva za doručak jede 16,9% ispitanika, omlet ili jaja njih 12%, mesne nareske konzumira 11,3% te voće 11% ispitanih.

Kava je najpopularnije piće uz doručak te je konzumira više od polovine ispitanika (55,9%). Približno sličan broj ispitanika za doručak pije tekući jogurt (14,9%), čaj (12,4%) i mlijeko (11,4%). Najmanji broj ispitanika, njih 5,4%, uz doručak pije sok od naranče (5,4%).

Na pitanje jesu li ikada jeli žitarice za doručak potvrdno odgovara 39,7% sudionika istraživanja.  Pritom žitarice svakodnevno za doručak jede 18,9% hrvatskih građana, barem jednom tjedno žitarice si za doručak pripremi 34,1% ispitanih, a jednom mjesečno to čini njih 20,5%. Nešto više od četvrtine ispitanika (26,4%) ističe pak da žitarice za doručak konzumira rijetko.

Istraživanje su tijekom rujna 2020. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.  U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

OBILJEŽENA 25 GODIŠNJICA RADA SKD PROSVJETA PAKRAC  -

KUSONJE - U Kusonjama kod Pakraca snimana je tradicionalna košnja sa prikazom kosidbenih običaja Srba pakračkog kraja. Kroz košnju u šljiviku starim kosama, prikazom nasađivanja, brušenja i otkivanja/klepanja kose i pjesmom vratili smo se u neka stara vremena, kada je ovo današnje košenje bila svakodnevica u našim selima.

Snimanje kosidbe obavljeno je uz podršku Uprave za dijasporu i Srbe Vlade Republike Srbije u izvođenju SKD Prosvjete, Pododbor Zapadna Slavonija, Pakrac. Kroz rad, pjesmu i priče prikazan je ovaj dio običaja pakračkog kraja. Kosidbu ćete imati prilike pogledati ove zime. Snimanje je podržano i od strane SKD Prosvjete, Srpskog narodnog vijeća i VSNM Požeško-slavonske županije.

 - Kosidba je dio novih aktivnosti pokrenutih ove godine koja je uspjela zbog zajedništva i koordinacije srpskih organizacija na našem području ali i zbog podrške Uprave za dijasporu, SKD Prosvjete i Srpskog narodnog vijeća. Dogodine planiramo pokrenuti kosidbene i žetvene svečanosti, a današnjom aktivnosti obilježili smo i 25 godina pakračkog Pododbora Prosvjete - istaknuo je Nikola Ivanović, zamjenik gradonačelnice Grada Pakraca. 

Predsjednik SKD Prosvjeta Pododbor Zapadna Slavonija Pakrac Darko Derenj istaknuo je da danas obilježavamo 25 godina od ponovnog osnivanja pakračkog odbora Prosvjete, koji je među rijetkima djelovao nakon 1995. i koji sada radi na očuvanju srpske kulture i tradicije ali želi i uključiti mlade kako bi se pokrenuo novi programski pravac djelovanja.

Sa današnjeg druženja u Kraguju nakon kosidbe iskazana je zahvala svim aktivistima i aktivisticama pakračke Prosvjete koji su svojim radom doprinijeli radu društva u proteklih 25 godina. Zbog epidemioloških mjera današnja godišnjica je obilježena samo u krugu članova Pododbora.

Marke s reprodukcijom motiva s gramofonskih ploča -

 – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj sutra 28. rujna nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatska glazba“. Motivi na markama prikazuju reprodukcije najpoznatijih izdanja gramofonskih ploča Dine Dvornika, Olivera Dragojevića i Tome Bebića. Autori prigodnih poštanskih maraka su Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić, dizajneri iz Zagreba. Nominalna vrijednost marke jednaka je za svaki motiv i iznosi 10,00 kuna. Marke su otisnute u nakladi od 100 000 primjeraka po motivu od čega je 1000 arčića u pripadajućim numeriranim etuijima. Prigodne marke otisnute su u arčićima s četiri samoljepljive marke, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Okrugli arčići imitiraju gramofonsku ploču.

Dino Dvornik

Glazbena ostavština Dine Dvornika (20. kolovoza 1964. – 7. rujna 2008.), baš kao i njegov privatni i estradni život, koji su se trajno prepletali, svjedoče o golemom talentu i eruptivnoj glazbi u kojoj je, bez obzira na razmjere nadahnuća, u osnovi uvijek bio furiozni ritam i strast. Bilo je to očito još kada je 1989. objavio album prvijenac koji je dao megahit „Zašto praviš slona od mene“, jedan od najvećih – ali i najboljih – hitova s konca osamdesetih. Dino je njime oglasio da funk nije ni tinejdžerska infekcija ni pomodna trendovska „fora”, nego čista i nepatvorena strast. Pokazali su to i sljedeći projekti poput albuma Kreativni nered, objavljenog godinu poslije, s iznimnim skladbama poput „Udri jače manijače“, koja je u samom vrhu hrvatske pjesmarice devedesetih.

Ako su ratne godine i drastično kresanje negdašnjeg tržišta Dini uskratili goleme naklade i rasprodane turneje, posve sigurno nisu utjecali na njegovu kreativnost. Na albumu Priroda i društvo objavljenom 1993. zakoračio je prema ozbiljnijim temama, ali i pokazao da je podjednako sposoban sklopiti bezgrješne R'n'B-pop stilizacije te uspješno i pionirski eksperimentirati s, na albumu gotovo sveprisutnim, techno/house ritmovima. U vrijeme dok se domaća scena priklanjala danceu 1995. objavljuje Afriku, jedan od najboljih, ali i najutjecajnijih brojeva hrvatske glazbe u devedesetima, a dvije godine poslije i izniman album Enfant Terrible. Na tragu funka ostao je sve do kraja i albuma Pandorina kutija, koji je objavljen postumno neposredno nakon preranog odlaska hrvatskog neokrunjenog „kralja funka“.

Oliver Dragojević

Oliver Dragojević (7. prosinca 1947. – 29. srpnja 2018.) pjevač je koji je, baš poput Franka Sinatre, zaslužio da ga zovu „The Voice“ odnosno „Glas“. Znan i kao „kozmički Dalmatinac“, otac, sin i duh sveti dalmatinske pjesme i „južnjačke utjehe“, koju je odavno patentirao svojom emocionalnom vokalnom „rašpom“, Oliver je sigurno bio i najbolji pjevač među glazbenicima i najbolji glazbenik među pjevačima. Multiinstrumentalist i odličan klavijaturist u dugogodišnjoj karijeri prošao je put od rocka i popa do zabavne glazbe i jazzy stilizacija. Davši najprije i glas i dušu brojnim vječnim melodijama Splitskoga festivala iz pera Zdenka Runjića, u devedesetima je otvorio s „Cesaricom“ novo lukrativno razdoblje i karijeru suradnjom s mnogim mladim skladateljima.

Dok je u sedamdesetima i osamdesetima bio kultni „dalmatinski pjevač“ s himničkim i antologijskim skladbama poput „Galeba“, „Malinkonije“, „Oprosti mi pape“, „Skalinade“, „Karoce“, „Ništa nova“, „Stine“ i drugih, a dometom kudikamo većim od regionalnih granica, u devedesetima i novom mileniju postao je najveća i najblistavija zvijezda (ne samo) hrvatske scene. Štoviše, velikim baladama tipičnim za opus u dvijetisućitima davao je neponovljiv emocionalni timbar surađujući uspješno sa skladateljima i glazbenicima iz drugih žanrovskih niša koje je – baš kao i Raya Charlesa, Wondera ili Cocciantea – doživljavao kao braću po istoj strasti, nadahnuću i glazbenim sklonostima. Rezultat su skladbe koje, predstavljene i na najvažnijim svjetskim koncertnim adresama, čine veliko finale blistave karijere pjevača (i glazbenika) koji je nepodnošljivom lakoćom talenta i muzikalnosti ostavio vječne melodije za „do kraja vrimena“. Kao epitaf i kao testament.

Toma Bebić

Toma Bebić (1939. – veljača 1990.), aforističar, razbarušeni pjesnik, kozer, tvrdoglavi zagovaratelj baš svake alternative, čak i autor slikovnica i knjiga uvrnutih aforizama, postao je još za života legenda. Doduše, za njim je – nakon prerane smrti – ostao nevelik diskografski opus, no utjecaj njegovih ključnih skladbi bio je znatno, znatno veći. Ništa čudnog jer Toma i njegove najpoznatije skladbe poput „Kalete“, „Nevere“, „Oya Noya“, „Smoči svoj...“, „Ča smo na ovome svitu“, „Leute moj“, „Marčeline“ i drugih postale su gotovo himne i tradicionalista i pristaša festivalske alternative sa splitskih Prokurativa. Nažalost, dijelom zbog vlastita nehaja, a dijelom pak plaćajući danak „provincijalnosti“, Tomin je diskografski opus uglavnom slabiji i od vrijednosti samih pjesama i iznimnih koncertnih izvedba.

Njegove skladbe bile su mahom „dalmatinske šansone“ s osebujnim posvetama zavičaju, ali prije i poslije svega govorile su o svakodnevnim situacijama i „malim ljudima“, marginalcima s kojima se – kao boem i anarhist – najbolje slagao. Otpjevane hrapavim i sugestivnim glasom, bljesnule su na albumu Oya Noya 1980., s kantautorskim zgoditcima „Nevera“, „Leute moj“, „Marčelina“, „Tu-tu auto, vrag ti piz… odnija“, „Za moj raj pitajte mene“... potvrđujući Bebićevu ulogu estradnog enfant terriblea u apsolutnom otklonu od konfekcije tadašnje splitsko-festivalske šlageristike. Trajno zanimljiv kao „razbarušeni“ fenomen „splićanistike“ i osebujan šansonijer, Toma je bio i ostao kultna figura ne samo splitske nego i hrvatske glazbene scene.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 116 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 105 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 11 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 810 osoba, a ukupno je testirano 8.821 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 128 uzoraka, od kojih je 9 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi s radnim vremenom od 08,00 do 20,00 sati, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

POŽEGA - Večeras negdje oko 19,40 sati došlo je do prometne nesreće u centru naselja Babin Vir. Vozač VW Golfa 6, požeških registarskih oznaka, ušavši očito malo brže nego što je trebalo u raskrižje iz Ulice Slavka Kolara, namjeravajući skrenuti u Ulicu Vladimira Nazora, a uz mokar kolnik kojega kiša danas moči nekoliko puta, nije uspio savladati skretanje pod 90 stupnjeva. Golf je izletio izvan kolnika, na pješačku stazu, pokupio stup javne rasvjete koji je odletio desetak metara i završio na travnatoj površini između dvije stambene zgrade. Sreća da se u tom momentu nije našao niti jedan pješak na pješačkoj stazi, a u ovoj nesreći nije stradao ni vozač ni putnici u automobilu.

Očevid provode policijski službenici PP Požega, a po njihovom izvješću saznat ćemo da li je izlijetanju može bit svjedočio i alkohol budući da je subota dan za izlaske. Promet je za vrijeme očevida bio malo otežan.

POŽEGA - Pod velikim šatorom na Vilarama očekuje vas danas i noćas 3. Moto Oktoberfest u organizaciji Moto kluba Tsunami Požega. Uz besplatni grah i kobasice, hektolitre piva, bikere i bikerice, ali i sve ljubitelje motora očekuje žestoki rock do zore.

Sve je organizirano pod odličnim epidemiološkim mjerama, mjerenje temperature, dezinfekcija na ulazu, ali i kasnije dezinfekcija s besplatnom vrhunskom rakijom. Posjetitelji dobiju i masku za lice ako žele.

Glazba već svira, odličnog graha ima u velikim količinama, navečer na brojnim vatrama koje je pripremio organizator sami si pečete kobasice po želji, koliko možete pojesti, a na velikoj kamion pozornici zabavljat će vas "Plagijat" i Fair play Band" iz Slavonskog Broda. Djevojke iz "Tsunamija" pripremile su puno suvenira, majica, naljepnica, upaljača, sve ono što jednom bajkeru treba.

Zabava zagarantirana do zore, hrane i pića u dovoljnim količinama, besplatan parking - kaže predsjednik "Tsunamija" Robert Krstanović, samo još trebate doći, da baš Vi !

POŽEGA / EMINOVCI - Udruga hrvatske policije, Hrvatski branitelji grada Požege organizirali su povodom obilježavanja Dana policije i blagdana zaštitnika policije sv. Mihovila tradicionalni Malonogometni turnir. Zbog korona virusa i provođenja epidemioloških mjera nije se išđlo na veliki broj učesnika, te su sudjelovale tri ekipe, Udruga hrvatske policije Slav. Brod, UHDDR grada Požega i Udruga hrvatske policije Požega. Turnir je u početku bio predviđen na Sportsko rekreacijskog centra Požega, no zbog dva dana kišnog vremena odigran je u Sportskoj dvorani Tomislav Pirc Požega.

 - Nakon Lijepe naše i komemoracije za poginule hrvatske branitelje, minuta šutnje za nenadano i tragično poginulog člana Ivicu Vidačića, umirovljenog policajca. Igrane su tri utakmice, a konačni pobjednik je Udruga hrvatske policije Požega, drugo mjesto pripalo je Udruzi UHDDR Požega a treće mjesto Udruzi hrvatske policije Slav. Brod. Ekipama su uručeni pehari, kao i najboljem igraču i najboljem vrataru. U nastavku slijedi druženje starih ratnih prijatelja i ručak i Eminovcima u odmaralištu Moto kluba Independent - istakao je predsjednik Udruge Zoran Renka. Za ručak su bili zaduženi članovi udruge kojima je ražanj i roštilj specijalnost koju su razvijali za ovakva druženja.

KAMENSKA - Kratkom komemoracijom, polaganjem vijenaca i molitvom u Kamenskoj je obilježena 29. godišnjica od prve vojno-redarstvene akcije provedene s ciljem oslobađanja požeškog kraja od agresora. Sjećanje je to na događaje 26. rujna 1991. godine kada su u akciji oslobađanja naselja Kamenska, Mijači i drugih svoje živote izgubili Drago Mindum, Nikica Mandušić, Mihovil Vojnić, Branko Terzić, Ivica Zovko, Dragan Jajić, Marko Garić, Jozo Jelić i Marko Marić, te Igor Zalar čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni. U središtu Kamenske je podignut spomenik za poginule hrvatske branitelje s uklesanim imenima svih poginulih.

Vijence su položili predstavnici Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije predvođeni predsjednikom Tomom Vrhovcem, roditelji i članovi obitelji poginulih u prvoj vojnoj akciji u Kamenskoj, članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata, izaslanstvo Požeško-slavonske županije koje je predvodio tajnik Županijske skupštine Željko Obradović, izaslanstvo Grada Požege koje je predvodio gradonačelnik Darko Puljašić i njegovi zamjenici Marijan Pilon i Ferdinand Troha, delegacija grada Pleternice predvođena zamjenikom Domagojem Katićem, predstavnici Općine Brestovac, Općine Velika i predstavnici PU Požeško-slavonske, izaslanstvo Vojarne 123. brigade, izaslanstva Ureda za obranu i Ureda državne uprave.

Molitvu i blagoslov nakon polaganja vijenaca vodio je župnik župe Skenderovci Mijo Lasović.

Svim okupljenim obratio se požeški gradonačelnik i saborski zastupnik Darko Puljašić ističući da ne smijemo zaboraviti one koji su svoj život utkali u današnju slobodu i neovisnost Hrvatske. To moramo ponavljati i isticati, jer oni koji nisu željeli ovu Hrvatsku sve više su glasniji u tom negiranju. Domovinski rat moramo kao našu najveću vrijednost isticati i širiti istinu o toj borbi hrvatskog naroda za ovu današnjicu koju živimo.