Prikazujem sadržaj po oznakama: požeško slavonska županija

OSLOBAĐANJE VOJARNE NA PRIJEDLOG UDRUGE BRANITELJA OBILJEŽAVA SE KAO DAN BRANITELJA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA - U organizaciji Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata i Hrvatski časnički zbor grada Požega organizirao je obilježavanje 26. godišnjice oslobađanja Vojarne u Požegi. Po treći puta obilježio se i Dan branitelja Požeško-slavonske županije. Tom prigodom su položeni vijenci i upaljeni lampioni podno spomenika poginulih hrvatskim braniteljima 123. brigade u Požegi.

Te sada davne 1991. godine, 17. rujna tadašnje jedinice ZNG, usprkos nedostatka iskustva i naoružanja pokazale su hrabrost i odlučnost da pod cijenu i otvorene borbe s nadmoćnim protivnikom uspostave puni suverenitet hrvatske države u Požegi. To je na kraju i presudilo predaji požeške Vojarne.

Vijence su položile delegacije Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije, delegacija požeško-slavonske županije predvođena županom Alojzom Tomaševićem, delegacija grada Požega predvođena gradonačelnikom Darkom Puljašićem, delegacija vojske i policije.

Vojni kapelan Željko Volarić poveo je molitvu za poginule hrvatske branitelje u Domovinskom ratu. - Ono čega nije nedostajalo hrvatskim vojnicima u to vrijeme bila je ljubav prema domovini, ogromno srce, zajedništvo i odlučnost na putu stvaranja hrvatske države. Takvu vojsku ništa nije moglo zaustaviti. Sam čin oslobađanja vojarne bio je dodatni poticaj Hrvatskoj vojci koja je pokazala kako je neprijateljska JNA ranjiva i pobjediva - rekao je jedan od sudionika povijesnog događanja, pukovnik Miroslav Zelenika.

- Posebno sam bio sretan tada 1991. godine kad smo ušli u ovu vojarnu, kada smo na današnji dan prije 26 godine skinuli i posljednju zvijezdu petokraku. Od tada nadalje piše se slavna povijest svih naših postrojbi, od Narodne zaštite, MUP-a te Zbora narodne garde. Budimo ponosni na našu domovinu za koju smo se i borili - rekao je umirovljeni brigadir Krešimir Pavelić, jedan od sudionika povijesnog oslobađanja vojarne koja je tada bila prekretnica jer je osvojeno mnogo oružja i tehnike.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

2. SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA - Prva je to potpuno radna sjednica, iako su još dva vijećnika polagala prisegu, jer nisu bili na konstituirajućoj sjednici. Da jer dosta vijećnika novih i prvi puta u klupama županijskih vijećnika, vidi se i po tome što su na aktualnom satu postavljena samo dva pitanja. Na pitanje vijećnice Ljerke Švajghart (SDP) zašto je došlo do zastoja na Akumulaciji Šumetlica, koje je sada stanje na tom gradilištu pošto je izvođač tvrtka Viadukt u stečaju. Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, istakao je da projekt Šumetlica ide dalje, da se od njega svakako nije odustalo, no spletom niza okolnosti godinama se projekt ne realizira. Pune dvije godine čekalo se s izborom izvođača, bilo je tu žalbi i sve se odužilo. - Kada je konačno izabran izvođač, potpisan ugovor vrijednosti 90 milijuna kuna s tvrtkom Viadukt kao izvođačem, radovi su već trebali krenuti, no dogodio se paradoks i tvrtka je otišla u stečaj. U dogovoru smo s Hrvatskim vodama, vidjet ćemo hoće li stečajni postupak dugo trajati ili će doći druga tvrtka. Ove jeseni imamo sastanak po tom pitanju s Hrvatskim vodama, ja ću se jednako boriti da se to nastavi, novac postoji i nećemo odustati.

Kada će u rekonstrukciju Zrinska ulica, koja je jedna od žila kucavica grada Požege, po njoj prolaze autobusi, kamioni i sva teška vozila, a kolnik i pješaka staza je u lošem stanju, pitao je vijećnik Bruno Horvat (SDP). Odgovorio mu je župan Tomašević, s napomenom da ta ulica nije pod ingerencijom ŽUC-a jer Zrinska ulica ima status državne ceste. - Uređenje državne ceste je u planu i ima prioritet. Ona ide sve do prostora Zvečeva, gdje će biti izgrađen i veliki i široki kružni tok, koji nastavlja prema Industrijskoj ulici jednim krakom i prema Osječkoj ulici i bolnici. To je prioritet od ulaska u Požegu do izlaska iz Požege, a Hrvatske ceste su ishodile sve dokumente i građevinsku dozvolu, a mi radimo pritisak da se krene u izgradnju. 

Od točaka dnevnog reda usvojen je Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Požeško-slavonske županije većinom glasova, jer je oporba, SDP, NL Za bolje sutra i Most bio protiv, jer smatraju da je premala realizacija koja se odnosi na pomoć za gospodarstvo, subvencije kredita poduzetnicima, subvencije poljoprivredi i razvoj poljoprivrede koje su u prvih šest mjeseci bile ili realizirane s „0“ kuna ili tek 10 do 20 posto predviđenih i planiranih sredstava.

Veliku diskusiju, no ne sa negativnim stavovima, jer je i SDP odmah u početku diskusije rekao da će glasati „za“ prijedlog Odluke o podjeli Općinske županijske bolnice Požega i osnivanje nove zdravstvene ustanove Opća županijska bolnica Pakrac koja je dobila i status bolnice hrvatskih veterana. Nije nitko bio sretan s Odlukom kada je država pokrenula proces sanacije bolnica, koja je predviđala i spajanja bolnica, no provedeno je spajanje samo Pakračke s Požeškom i Nove Gradiške sa Slav. Brodom. Sanacija nije do kraja provedena, čak po izjavi župana Tomaševića dugovi su sada veći nego prije spajanja, nego ju je država naprasno prekinula. Požeška bolnica je i dalje u vrhu hrvatskih županijskih bolnica, proglašena prije dvije godine i najboljom bolnicom, te će ona uz neke nove planirane investicije sigurno taj status i zadržati, a time i pozitivno poslovanje. Svjestan je i župan Tomašević, da je on kao župan odgovoran za zdravstvenu zaštitu svih stanovnika, ali i za financijsko poslovanje, Županija kao osnivač bolnice. Novi status Bolnice Pakrac koja postaje i bolnica hrvatskih veterana sigurno daje neku sigurnost jer će se u financiranje uključiti i Ministarstvo branitelja. - Bolnica Pakrac je stara preko 130 godina, zapošljava 270 djelatnika, što je za Pakrac koji nema puno gospodarstva vrlo značajno, i taj kraj zaslužuje da ima svoju bolnicu. Bolnica ne skrbi samo za pacijente s područja Pakraca i Lipika, već i za obližnja mjesta koja pripadaju Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. Tražit ćemo od Ministarstva zdravstva da se upravo dodaju dodatna sredstva Bolnici Pakrac zbog tih pacijenata za koje bolnica brine. Bolnica će pomoći braniteljima da dobiju kvalitetniju zdravstvenu brigu za što će od Ministarstva branitelja dobiti sredstva. Pošto se u Pakrac ne dolazi baš radi živjeti i raditi, grad Pakrac i gradonačelnica pripremit će niz mjera kako privući liječnike i medicinsko osoblje, a pomoći će i županija, kako bi dobili što veći broj liječnika, pa i stipendista da ostanu na ovom prostoru. Ovo je ujedno i ispunjenje obećanja dano stanovnicima Pakraca i Lipika - zaključio je župan Tomašević.

Odluku je podržao i posebno obrazložio i vijećnik Marijan Cesarik (SDP), koji je u vrijeme spajanja bio zamjenik ministra zdravlja. Tada je to tražio i međunarodni monetarni fond i europska unija da bi se saniralo hrvatsko zdravstvo. Posebno je bio pritisak iz EU jer tada smo bili pred ulaskom u uniju. Sa osam milijardi kuna duga hrvatskog zdravstva u dvije godine efekt je bio smanjenje duga na 2 milijarde, no od projekta se odustalo, pa se ponovno vraća samostalnost bolnicama u Novoj Gradišci i Pakracu. Danas je dug hrvatskog zdravstva ponovno u porastu. Spajanjem bolnica dobili su najviše pacijenti jer su imali više liječnika specijalista na raspolaganju. Cesarik je pohvalio i ravnatelja prof. dr. sc. Željka Glavića koji je odlično vodio cijeli proces spajanja i poslovanja obiju bolnica.

Zamjenik župana Željko Jakopović smatra da će pozitivno poslovanje svakako ovisiti o dobrom menadžmentu, ali i cjelokupnom stanju cijele države. Centralna država će morati dati sredstva, investirati u novu opremu i tehnologiju da one funkcioniraju, a svi mi malo više raditi, odgovornije se ponašati i štedjeti. Moramo se ponašati tako i mijenjati, da nam svima bude bolje, svi osobno dati svoj doprinos.

Vijećnici su većinom glasova usvojili i Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana ŽUC-a i rebalans plana ŽUC-a. Usvojen je uz protivljenje oporbe i Prijedlog Odluke o pristupanju Požeško-slavonske županije trgovačkom društvu Centar za gospodarenje otpadom Brodsko-posavske županije d.o.o., kao i Prijedlog ugovora o Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Šagulje d.o.o. Oporba je smatrala da će svi troškovi odvoza otpada u Šagulje ići na teret stanovnika županije, te da bi trebalo radije formirati tvrtku koja bi od tog otpada radila nove sirovine i na tome zarađivala, a ovako jedan od najboljih biznisa u svijetu, dajemo drugoj županiji.

Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Srednje škole Pleternica, koja predviđa razrješenje dosadašnjeg ravnatelja Hrvoja Galića, ujedno i ravnatelja OŠ fra Kaje Adžića, čije učionice privremeno i koristi Srednje škola Pleternica, po očekivanju izazvao je dosta diskusije. Posebno su to kao političku odmazdu ocijenili vijećnici Nezavisne liste Za bolje sutra, čiji je član Hrvoje Galić, koji je bio na listi glavni konkurent pleterničkoj gradonačelnici Antoniji Jozić, na proteklim lokalnim izborima. 

Župan Tomašević pojasnio je to drugačije, jer od osnivanja 2014. godine Srednja škola Pleternica došla je danas do 7 odjeljenja, 4 Ekonomske škole i 3 Obrtničke škole. Kada se počinjalo i to u učionicama pleterničke OŠ, bilo je opravdano da ravnatelj bude ravnateljica OŠ Anka Dorbić, koja je otišla u mirovinu, a naslijedio ju je Hrvoje Galić u OŠ ali i srednjoj. Dana se Srednja škola Pleternica nalazi pred projektima uređenja zgrade koju će darovati grad Pleternica, pred projektima EU, pred poslovanjem kao i svaka srednja škola, pa je normalno da onda i ravnatelj bude, ponovno privremeni, ravnatelj neke od srednjih škola, ovoga puta ravnateljica Obrtniče škole Iva Šnajder. Imenovanje isključivo zbog potrebe daljeg razvoja i što prije početka rada samostalne srednje škole, a ne politička odluka, ponovio je župan Tomašević. Odluka je donesena većinom glasova vijećnika koalicije HDZ-HDSSB-HSU-HSLS i HSS-a.

Tekst/foto: Vladimir Protić

"Povodom prvog dana škole u svoje osobno i u ime svojih suradnika upućujem čestitku svim učenicima Požeško –slavonske županije, nastavnicama i nastavnicima, a posebno našim malim prvašićima i njihovim roditeljima.

Dragi prvašići, danas je počelo najuzbudljivije razdoblje vašeg života. Pred vama su prve školske knjige preko kojih ćete steći nova znanja te razvijati svoje sposobnosti i nadarenosti. Neka vam ta znanja budu poticaj za sretniju i ljepšu budućnost. Želim vam da se zajedno s vašim nastavnicima, roditeljima i novim prijateljima radujete učenju kroz igru i druženje.

Ujedno, ovim putem pozivam sve vozače na oprez kako bi i sami doprinijeli povećanju sigurnosti prometa u našoj Županiji, a time našim učenicima omogućili siguran put od kuće do škole i povratak u obiteljske domove."

Vaš župan Alojz Tomašević

VRIJEDNOST PROJEKTA NEŠTO VIŠE OD 900 TISUĆA KUNA -

KUTJEVO - Osnovna škola Zdenka Turkovića u Kutjevu je uz pomoć Regionalne razvojne agencije Požeško-slavonske županije – PANORA d.o.o. uspješno pripremila i prijavila projekt na Pilot projekt: energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja te je dana 10. kolovoza 2016. godine potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s predstavnicima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Postupkom javne nabave odabran je izvođač građevinskih radova tvrtka Projekt inženjering iz Požege te današnjim potpisivanjem ugovora o izvođenju radova na kojemu su nazočili ravnatelj škole Miljenko Crnjac, direktor tvrtke Projekt inženjering, tajnik Županije Željko Obradović i direktorica Razvojne agencije Senka Horvat u realizaciju kreće i sedmi projekt energetske obnove na području Požeško-slavonske županije.

Ukupna vrijednost projekta je nešto veća od 900.000 kn, od čega Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira 60%, Europski fond za regionalni razvoj putem Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja sufinancira 30% dok preostali iznos sufinancira Požeško-slavonska županija kao osnivač škole.

Projektom energetske obnove postavit će se toplinska fasada na vanjske zidove zgrade, toplinski će se izolirati strop kata prema negrijanom prostoru te će se zamijeniti dio postojeće stolarije koja nema zadovoljavajući koeficijent prolaska topline. Usklađenost izvođenja radova s projektnom dokumentacijom nadzirat će stručni nadzor građenja, a nakon izvedenih radova provest će se energetski pregled i izraditi energetski certifikat. Jednako tako sufinancirane su aktivnost promidžbe i vidljivosti kojom će se javnost obavještavati o projektu, njegovim ciljevima te izvorima financiranja te aktivnost upravljanja projektom kojom će se provoditi sam projekt.

Energetskom obnovom projektirana je ušteda od 52,36% toplinske energije za grijanje nakon provedbe energetske obnove te će zgrada iz energetskog razreda D prijeći u energetski razred C.

Planirani završetak radova je 2 mjeseca od dana uvođenja u posao, a sve aktivnosti projekta trebale bi biti završene do kraja ove godine.

Tekst/foto: A. Protić

PROJEKT VRIJEDAN VIŠE OD 400 MILIJUNA KUNA -

POŽEGA – Radionici na temu “Zaželi” prethodio je radni sastanak požeško-slavonskog župana Alojza Tomaševića, gradonačelnika i načelnika općina s ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem. Razgovaralo se o projekti vrijednom više od 400 milijuna kuna od kojih se svakako u planu ima određeni iznos povući i u Požeško-slavonsku županju za što se već na nedavno održanoj županovoj koordinaciji konkretno na tu temu i razgovaralo.

Program za zapošljavanje žena u ruralnim “Zaželi” upravo je u Požegi po prvi put predstavljen na državnoj razini i to na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, a sada iz Požege kreće i ciklus informativnih radionica za područje Slavonije. U sklopu ovog programa na području čitave Hrvatske planira se u zaposliti oko 3000 žena na poslovima brige o starijim osobama u 12 tisuća kućanstava na ruralnim područjima.

- Program je otvoren kontinuirano i već sutra se mogu prijaviti jedinice lokalne samouprave, udruge i drugi prijavitelji, ali ideja je da se upravo kroz radionice pripreme što kvalitetniji projekti. Trenutno 400 milijuna kuna možda zvuči puno, ali kada se sve rasporedi, s obzirom na atraktivnost programa i broj ljudi koji su već sada zainteresirani, vjerujem kako će trebati osigurati i dodatna sredstva za sva ruralna područja kako bi potaknuli zapošljavanje – rekao je ministar Pavić prije početka radnog sastanka s županom, gradonačelnicima i načelnicima s područja Požeško-slavonske županije.

Riječ je o projektu koji je iznimno značajan za Požeško-slavonsku županiju koji se odlikuje ponajprije u ruralnim prostorima, nastavio je župan Tomašević.

- Prije nekoliko dana održali smo i Koordinaciju gradonačelnika i načelnika u Pakracu i upravo je program “Zaželi” bio jedna od prioritetnih tema sastanka gdje smo analizirali što je potrebno učiniti i kako biti što spremniji za aplicirati na ovaj projekt. Mi smo doista spremni, svi gradovi i sve općine jer od ovog projekta očekujemo puno. Znamo kako preko općina i gradova te udruga možemo privući i do deset milijuna kuna i potrudit ćemo se dobiti svaku kunu. Ovo je vrlo vrijedno jer se zadovoljavaju potrebe upravo na ruralnim područjima, jer ne trebamo težiti da svaka starija osoba bude institucionalizirana, već upravo suprotno – neka djedovi i bake budu u svom domu gdje se osjećaju najugodnije, ali uz pravu svakodnevnu skrb i to će ovaj model upravo omogućiti. Pozdravljamo ovaj projekt, izvrstan je i vjerujem da ćemo u vrlo dogledno vrijeme zaposliti pripadajući broj žena – istakao je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević dodajući kako su upravo pri kraju izrade točnih analiza o potrebama na području županije.

Prigodnim riječima ministra i njegove suradnike pozdravio je i zaželio im dobrodošlicu požeški gradonačelnik Darko Puljašić.

- Ovaj projekt nama će puno značiti. Nastavljamo jednu dobru priču s terena i drago nam je da prihvaćate i slušate upravo potrebe tog terena te pružate ovako dobra rješenja – rekao je požeški gradonačelnik Darko Puljašić.

Projekt “Zaželi” vrijedan je 400 milijuna i 900 tisuća kuna, a financirati će se u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. iz sredstava Europskog socijalnog fonda i u skladu je s europskim i nacionalnim preporukama o unaprjeđenju položaja žena na tržištu rada i zaštite prava žena. Opći cilj poziva omogućiti pristup zapošljavanju ženama koje su u najnepovoljnijem položaju na tržištu rada s naglaskom na ruralna područja i otoke. Najniža vrijednost pojedinačnog projekta bit će 900 tisuća kuna, a najviša vrijednost projekta može ići do 10 milijuna kuna. Poziv traje sve do 2020. godine, a za natječaj se sa svojim projektima mogu prijaviti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i udruge, dok su obavezni partneri na projektu su regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Centri za socijalnu skrb.

Tekst/foto: D.K.

KLUB VIJEĆNIKA SDP OSVRNUO SE NA ŽUPANIJSKU SKUPŠTINU -

POŽEGA - Na prvu sjednica Županijske skupštine Požeško-slavonske županije u novom sazivu osvrnuli su se tiskovnom konferencijom članovi Kluba vijećnika SDP-a zamjerajući vladajućim da ne upravljaju kvalitetno sredstvima proračuna, naveli nekoliko primjera nedorečenosti potrošnje proračuna, a posebno im zamjeraju što obrazloženje za takav rad traže i prebacuju krivnju na župane Bagarića i Ronka. Vijećnik Željko Samardžija posebno ističe da se na plaće djelatnika županije i hladni pogon odvaja 88% proračuna, te nema velikih ulaganja, no i ona koja su po njemu nisu transparentna, a i neka su nelogična. Tako navodi primjer da se za razvoj gospodarstva planira 200 tisuća kuna manje nego za lovstvo. Planirane stavke često nisu realizirane po planu, tako su za sufinanciranje kamata poduzetnicima iskorištena 70%, za zaštitu i spašavanje 67%,plan gospodarenja otpadom i osnivanje centra za otpad 23%, program zaštite zraka i gospodarenje otpadom 0%. Programu razvoja poljoprivrede ostalo neutrošeno 625 tisuća kn, za poticanje voćarstva i vinogradarstva utrošeno samo 31,25%, a za sufinaciranje izmjere poljoprivrednog zemljišta 0%.

- Ovo pokazuje kako se sredstva dodjeljuju samo odabranim i posebno podobnim, a ako se takvi namire planirana i osigurana sredstva ostaju neiskorištena. Velika tajna su ostali rashodi ili tekuće donacije u novcu preko 4,5 miliona kuna. Ova sredstva koja se dodjeljuju po posebnim odlukama županije su zakonska, ali bez nadzora vijećnika i javnosti ili kako bi narod rekao tko je bliže vatri bolje se grije. Stanovnici Požeško-slavonske županije, udruge i organizacije ne trebaju moljakati sredstva koja im temeljem zakona i odluka pripadaju i jednostavnim zahtjevom moraju im biti na raspolaganju – kaže vijećnik Samardžija. 

Vijećnik Bruno Horvat pojašnjava da nisu mogli dati glas za usvajanje financijskog izvješća za ŽUC za 2016. godinu, jer nitko nije objasnio zašto je prihod manji za 2,5 milijuna kuna nego godinu prije. Usto planirani rashodi su samo 68,81% proračuna, što znači da plan nije bio realan ili je loše napravljen.

- U strukturi rashoda najznačajniji su rashodi za usluge tekućeg i investicijskog održavanja koji iznose 7.9 milijuna kn, međutim, iz dobivenih materijala nije jasno niti se spominjalo u koje ceste je navedeni iznos utrošen, što sve navedeno čini nejasnim i netransparentnim. Smatramo da postoje velike potrebe za ulaganjima u cestovnu infrastrukturu u Požeško slavonskoj županiji te je ovaj iznos izuzetno mali imajući u vidu činjenice da je dvije godine u ŽUC ostajao višak prihoda od ukupno 8,7 milijuna kn. Istovremeno u 2016. god za dodatna ulaganja u županijske i lokalne ceste utrošeno je svega 25,14 % sredstava u odnosu na 2015 godinu – kaže vijećnik Horvat koji pita zašto je ostalo neutrošeno 47% sredstava za socijalni program građanima i kućanstvima, i ne može vjerovati da u županiji nema građana kojima su ta sredstva potrebna. Gdje su ta sredstva završila, može se samo nagađati, kaže Horvat.

Vijećnik Vicko Njavro, osvrnuo se pak na provođenje šumskog reda u šumama šumoposjednika na području županije. On je predložio nekoliko dopuna toj Odluci o mjerama zaštite šuma: Zakon o šumama moraju svi jednako poštivati, bilo da se radi o državnom ili privatnom vlasništvu, nužno je izraditi popis privatnih šuma u PSŽ jer sada ne znamo površinu istih, a pretpostavlja se da ih ima cca 12.000 hektara, izraditi karte da se zna gdje se te šumske površine nalaze, te šume u većini slučajeva imaju izrađene šumsko-gospodarstvene osnove, ali je kontrola slaba, a čuvanje tih šumskih površina nije riješeno, šumoposjednici mogu koristiti sredstva Ministarstva zaštite šuma, za niz radova koji se odvija na toj površini između ostaloga i za čuvanje šuma, postoji mogućnost i za zapošljavanje u čuvanju šuma, jer taj posao netko mora raditi. Šumoposjednici moraju svake godine napraviti program za povlačenje tih sredstava i dobiti ta sredstva za čuvanje šuma u toj djelatnosti. Vijećnik Njavro upozorava na potrebu provedbe tih odluka, da se ne bi dogodilo s privatnim šumama u PSŽ, da je sve po zakonu, ali su šume posjećene.

Tekst/foto: Vladimir Protić

VATROGASNE INTERVENCIJE -

Područje Požeško-slavonske županije 25. lipnja (nedjelja) zahvatilo je jako olujno nevrijeme praćeno kišom i na nekim područjima i ledom. Vatrogasci su imale pune ruke posla u sanacijama od krovišta, čišćenja prometnica, a u Biškupcima se zbog udara groma zapalila štala u kojoj je grom usmrtio tri ovce i konja.

U vremenu od 18,40-20,20 sati zbog olujnog vjetra vatrogasci DVD Velika bili su na tehničkoj intervenciji sanacije krovišta u Velikoj u ulici Nikole Tesle. 

U vremenu od 19,04-19,40 sati zbog olujnog vjetra vatrogasci JVP PSŽ i DVD Brestovac bili su na tehničkoj intervenciji sanacije krovišta u Brestovcu. 

U vremenu od 19,20-19,40 sati zbog olujnog vjetra vatrogasci JVP PSŽ i DVD Brestovac bili su na tehničkoj intervenciji sanacije krovišta u Završju. 

U vremenu od 20,19-20,34 sati vatrogasci DVD Antunovac bili su na tehničkoj intervenciji uklanjanja stabla koje je palo uslijed jakog vjetra preko prometnice u Antunovcu. 

U vremenu od 20,55-21,45 sati zbog udara groma na intervenciji gašenja štale u Biškupcima bili su vatrogasci DVD Biškupci, grom je u štali usmrtio tri ovce i konja. 

U vremenu od 21,38-22,10 sati vatrogasci JVP grada Požege bili su na tehničkoj intervenciji uklanjanja stabla koje je palo uslijed jakog vjetra preko prometnice u Požegi u ulici Ivana Matkovića.

Tekst: A. Protić Foto: Kronika požeško-slavonska/Arhiva

RAZGOVOR S POVODOM: požeško-slavonski župan Alojz Tomašević na početku drugog mandata -

Nakon što je odličnim rezultatima na lokalnim izborima potvrdio još jedan mandat, porazgovarali smo s požeško-slavonskim županom Alojzom Tomaševićem o planovima u novom četverogodišnjem razdoblju. 

Župane na vjetru odličnih rezultata mirno ste uplovili u novi mandat, što će karakterizirati taj novi mandat?
- Dobri izborni rezultati ali ja bih se svakako na početku zahvalio prije svega svim građanima i stanovnicima Županije požeško-slavonske koji su prepoznali moj rad u protekle četiri godine. Vrijeme koje sam koristio u razgovorima, inicijativama, slušajući potrebe nastojao sam staviti u puni program razvoj županije i mog rada i zato je ovaj rezultat, ne bih rekao očekivan, no na određeni način očekivao sam pobjedu. Sretan sam i zadovoljan što se kao takva i ostvarila i realizirala. Nastavak rada je prioritet u svakom slučaju i uvijek govorim i govorit ću dok god jesam tu, da je kompletan fokus moga rada i uvijek će biti gospodarstvo. Promišljanja što to možemo učiniti i kako unaprijediti odnose sa gospodarstvenicima i svim našim stanovnicima, poboljšati rad u samoj županiji, poboljšati rad u svim uredima, naći modele ekspeditivnosti, da građani budu zadovoljniji. Siguran sam da prostora i za to ima i naredne četiri godine posvetit ću upravo tome dijelu u razvoju i reorganizaciji same županije, još boljoj koordinaciji i suradnji sa gradonačelnicima i načelnicima. Okrenuti se još više prema našim građanima, isto tako pozivam naše građane i poljoprivrednike neka svojim idejama, prijedlozima i promišljanjima budu mi potpora da realiziramo upravo ovakve projekte.

Puno se pričalo o brojnim projektima, koji su već pripremljeni, koji su u pripremi i planiranim projektima, što nas očekuje u novom mandatu u vodoopskrbi i zaštiti od voda?
- Puno projekata kao što smo govorili u kampanji mi smo pripremili, pripremamo i nastavak u svakom slučaju slijedi. Ponosni smo što smo značajan dio tih projekata do sada i realizirali. Možemo govoriti i o zdravstvu i o školstvu, no jedan od strateških ali apsolutno strateških projekata svakako je obrana od poplava i navodnjavanje, ja se borim i tvrdim, i jučerašnji sastanak koji smo imali u Zagrebu na tezi da nema moderne poljoprivrede bez organiziranja, bez navodnjavanja i upravljanja onime što nam je priroda i Bog dao. To su naše vode, naših pet rijeka ili pritoka koje idu prema rijeci Orljavi. Da bi to mogli na taj način realizirati i staviti u punu funkciju gospodarstva, nužno se nameće vidjeli ste i sami što se dogodi u desetak sati, velike padaline koje dođu ovdje čine velike štete i za gospodarstvo, obiteljska gospodarstva, farmerima i svima onima koji razvijaju gospodarske aktivnosti. Nameće se apsolutno i to je projekt na kojem se dugo radi, izgradnja Akumulacije Kamenska koja će služiti i za obranu od poplava jer to je od prilike 30 milijuna kubika veličine koja će svojem dijelu 25% biti i retencija, moći će dakle primiti sve one bujične vode, a s druge strane zapravo i prostor na kojem se otvara mogućnost navodnjavanja, upravljanja rijekom u svome koritu, nizvodno do Lužana do ulaska u rijeku Savu. Otvara se mogućnost na taj način da hidro potencijale koje imamo stavimo u funkciju navodnjavanja predivnih plodnih obala lijeve ili desne strane Orljave, sa izgradnjom plastenika i staklenika, bioplinskih postrojenja i svega onoga što smo zapravo pripremili u svome poslovnom planu. Isto tako proizvodnja električne energije kao projekti mini hidro centrala ili hidroelektrana nizvodno od Požege je planirano 6 i 4 uzvodno. I sama hidroelektrana na brani koja je predviđena upravo u toj akumulaciji da je novi zamah i novi dodatak svemu tome, dakle koristiti vodu, obraniti se od poplava, navodnjavanje, proizvodnja električne energije i samim time možemo pojeftiniti mogućnosti i nova ulaganja ali i turistički kapacitet jer jezero i prostor Kamenske je zapravo kada gledate geografski središnji dio naše županije, nalazi se upravo na raskrižju predivnih putova od juga prema sjeveru gdje izgradnjom velikog strateškog projekta, izlaska na autocestu dolazimo do toga da zapravo ključni moment postaje središte razvoja upravo ta akumulacija. Nastavak toga je sjeverno odlazak prema Zvečevu ili našem Papuku, stavljati u punu funkciju gospodarstva. Navodnjavanje ili obrana od poplava, izgradnja akumulacije projekt broj 2, broj 1 je izlazak na autocestu i sa time mi ne stajemo. Trenutno smo u fazi dovršetka i dorada, nešto što moramo realizirati u poslovnome planu naše županije, novi projekt za koji se zna jer je to u kontekstu upravljanja vodama cijele Slavonije. Želimo to staviti u punu funkciju a s druge strane pozivam sve one koji se bave zaštitom, jer moramo strateški promišljati o zaštiti i zaštiti prirodu, ali ne štititi već živjeti i zajednički očuvati prirodu i okoliš, očuvati staništa, staviti u punu funkciju gospodarstvo.

U planu je čak četiri velika projekta Aglomeracija na području županije?
- Imamo nekoliko aglomeracija, Aglomeracija Pleternica, Požega, Pakrac i Lipik i aglomeracija Kutjevo. Prije svega smjernice Europe i europske komisije koje su jasno rekle do 2020. godine sva naselja preko 50 ljudi moraju dobiti vodu, drugi dio naselja preko 2.000 ljudi moraju se uključiti u aglomeraciju da sve otpadne vode ne idu u prirodu nego kroz filterska postrojenja, pustiti u prirodu kao gotovo čistu vodu. To su velike investicije, preko 300 milijuna kuna To je nešto što je potreba i na tim projektima i gradovi ali i županija u suradnji sa Tekijom i komunalnim poduzećem Pakrac Lipik, smo otišli daleko sa projektnom dokumentacijom i mogu slobodno reći da očekujemo nekakvu odluku i Hrvatskih voda kada taj projekt može krenuti sa izgradnjom.

Govori se jedno duže vrijeme o potrebi otvaranja i dobivanja brzog izlaza na autocestu, gdje smo po pitanju izgradnje prometnica?
- Na žalost do sada je bilo promišljano prije više od 4 godine, samo je autocesta ostala kao nekakva važna prometnica, ali ja s tim nisam bio zadovoljan, rekao sam gospodo ne možemo mi učiniti od Slavonije izolirani prostor gdje će istočni dio Hrvatske biti samo tranzitni tunel Europe, nego obrnuto mi moramo prije svega sve učiniti da bi te prometnice bile žile kucavice za razvoj, ostanak i na svojim prostorima razvijanje gospodarstva. Drugačiji smjer apsolutno i danas je činjenica da će se i smjernica Vlade, predsjednika i ministra prometa, i jučerašnji sastanak održan je u tome kontekstu, Slavoniju ili kopneni dio hrvatske treba premrežiti po modelu kako kažemo riblje kosti, da od sjevera od podravske magistrale spajamo se prema autocesti, da ovaj prostor oživi jer kvalitetnim cestama mi možemo dati odgovor koji je gospodarstvo. Požega ili Požeština ne smije biti izolirana, ne može biti zatvorena nego otvaranjem autoceste otvaraju se i gospodarske aktivnosti. To je i velika investicija, oko 500 milijuna kuna, očekuje se prije svega da će to raditi naša građevinska infrastruktura kao na Akumulaciji Kamenska. To su par godina velikih radova što znači nešto gdje se otvaraju nova zapošljavanja. Isto tako važno je nastavak obilaznice Požega jer su projekti završeni i krenut će se upravo sa izgradnjom i završetkom tih državnih cesta kao takvih oko Požege, prema Pleternici, prema Našicama i sve ono što smo predvidjeli u našem planu. Ne smijemo zaboraviti da prometna izoliranost Pakraca i Lipika je od jednake važnosti i da izlaz na brzu cestu prema autocesti je jednak prioritet kao i ovdje kod Godnjaka. Pogotovo jer prije dvije godine tamo je ugašena pruga, došlo je do izoliranosti tko zna iz kojih razloga. Nije samo pitanje dali je neki puti pravac isplativ nego obrnuto, mi moramo promišljati kako možemo pomoći da taj čovjek ostane tu, gašenjem i ukidanjem prometnih pravaca i nemogućnosti dolazi do iseljavanja.

Nešto novo u što smo ušli je energetska obnova. Što županija planira po tome raditi?
- Mi smo shvatili i činjenica je jedna da tražimo i preko razvojnih agencija županije i svih za razvoj gradova i u suradnji sa općinama, dok nema drugih velikih projekata o kojima razgovaramo kako bi mogli privući sredstva, mi prijavljujemo na gotovo sve natječaje. Jedna važna stvar koju smo prepoznali je upravo energetska obnova gdje se otvaraju mogućnosti ušteda primjerice bilo koja osnovna ili područna škola ima loše prozore, ako je fasada loša, ako dolazi do gubitka energije, mi možemo plaćati plin ili bilo koji drugi energent duplo više a efekt neće biti realiziran, što je zapravo ugodni radni školski prostor za djecu i nastavnike. Upravo obrnuto mi smo prepoznali taj način i krenuli smo i ponosan sam na sve ravnatelje škola, ponosan sam na gradonačelnike ali svakako na djelatnike agencije gdje smo privukli najviše sredstava u Hrvatskoj, do sada oko sedam škola je u natječaju i neću stati dok i zadnja škola područna ne bude obnovljena. Opet se vraćamo na europska sredstva, županija tu sufinancira oko 15%, no međutim ima tu nekad i nepredviđenih potreba, ali važno je napomenuti da sve to rade tvrtke iz naših prostora. Svaki natječaj je od velike gospodarske važnosti i sa svakim se otvaraju veće mogućnosti, tako da pri natječaju tvrtke znaju koliki je trošak pa nekada i pozivam da iskoriste sva sredstva koja su im predviđena. Iskoristiti sve a ne samo 60% od predviđenog, omogućuje veću plaću radnicima što dovodi do ostanka čovjeka na ovim prostorima.

Poznati su vaši stavovi da moramo mijenjati sustav srednjih škola, koje ne pripremaju učenike za život, za rad. Što predviđamo uraditi sa školstvom?
- Cijela nacija raspravlja o tome, jedna od najvažnijih reformi je reorganizacija ali i strateško promišljanje je budućnost školovanja naše djece. Učimo našu djecu za život koji oni žele i koji će voditi. Želimo u našim školama učiti upravo to našu djecu jer nećemo imati kvalitetnu budućnost, primjerice poljoprivreda, obrtništvo ili nečega drugoga. Ne trebamo njih zatrpavati sa podatcima u glavi koje će sutra zaboraviti, danas u modernoj tehnologiji sve ono što je potrebno možete i pronaći, važno je znati gdje pronaći, no međutim ako mi želimo stvarati obiteljska gospodarstva, obiteljska poljoprivredna gospodarstva ili obrtnička zanimanja, a mi smo danas dio Europe. Mi ne možemo biti odvojeni otoci po sistemu, mi ćemo učiti onako kako mi želimo a ne koristiti mogućnosti Europe ili nekakve druge. Poljoprivrednoj školi se mora od prve do četvrte godine učiti metodom postupnosti, jasno da prva i četvrta godina nisu iste ali mu davati šanse i mogućnosti. Pružiti mogućnost da on može koristiti sve uređaje, sve strojeve, imamo do 120 hektara poljoprivrednog zemljišta koje se stavlja upravo u funkciju, ne da bi škola zaradila novac, nego upravo obrnuto, da bi učili djecu kako se novac zarađuje. Postaviti neke poligone, evo primjerice kao u vojsci, ako želite nešto naučiti imate poligone za vježbanje, tako vrijedi i ovdje, poligoni voćarstva, ratarstva ili nešto drugo. Ponosan sam što smo stavili kamen temeljac za razvoj naše Poljoprivredne škole. Škola stara 130. godina koja je osnovana da bi pomogla poljoprivrednicima, to je simbioza zajedništva, a europa upravo podupire takva razmišljanja. Ja neću stati dok ne budemo najbolja Poljoprivredna škola u Hrvatskoj, pa samim tim se otvara mogućnost međunarodne razmjene. Požega je grad obrtnika kroz povijest poznata kao takva, međutim mi moramo razmotriti što mi možemo mladim ljudima ponuditi da ta zanimanja upisuju, sve je veća potreba za građevinskim radnicima, građevina se ipak oporavlja, bez građevine teško je pomisliti da se može nešto brzo i razvijati ali kad građevina funkcionira tada i industrija i sve grane funkcioniraju. Dakle svako zanimanje koje mi spomenemo, možemo iskoristiti i podići razinu a samim time poveznica svih naših i obrtničkih, tehničkih i poljoprivrednih zanimanja i škola upravo u jednoj simbiozi i suradnji mogu naučiti našu djecu kako raditi i upravljati organizacijama. Naime ako u Ekonomskoj školi uče kako upravljati organizacijom, postoje fiktivne tvrtke, direktori, komercijalisti i tako dalje, u čemu je onda problem da nemamo poljoprivrednu zadrugu osnovanu na Poljoprivrednoj školi.

Zdravstvo je jako bitno u životu ljudi, naše možemo reći za koplje je ispred zdravstva drugih županija, no i ovdje planirate velike pomake i nove investicije?
- Izuzetno sam ponosan na naše liječnike i medicinske sestre, sve djelatnike koji rade u bolnici, domu zdravlja, hitnoj službi, stomatološkim ambulantama, u zdravstvenim institucijama jer njihov rad i njihova volja, upravo i želja da se prema pacijentu odnose kao prema čovjeku rezultat je toga da je naša bolnica prije dvije godine proglašena kao najbolja u Hrvatskoj. Nemamo namjeru stati s time jer procjenjujemo da prostora ima i dalje a tako i mogućnosti, pa evo i potpis ugovora koji je prije mjesec dana i realiziran je 36 milijuna kuna novih investicija koje na našoj bolnici neće završiti samo u prolazu, nego obrnuto, izgraditi dnevna bolnica, proširit će se i podići još veći standardi na pedijatriji i dječjem odjelu gdje treba najveća briga za najmlađe pogotovo biti učinjena. Znači nove investicije, nova ulaganja, priprema se važan novi projekt, opet se vraćamo na energetsku učinkovitost i obnovu kompletne naše bolnice sa kompletnom ovojnicom. Nismo zaboravili niti Dom zdravlja, 6 milijuna kuna i preko Doma zdravlja će biti usmjereno u podizanje razine neposredno prema pacijentima, opremanje ambulanti. Moram priznati prošao sam evo kroz svoj život i radni vijek puno i medicinskog prostora bolnice i drugih institucija, stvarno smo za koplje iznad drugih i ponosan sam na sve djelatnike. Trenutno imamo problem da hitne službe nisu prepoznate u europskim fondovima ali preko ministarstva zdravstva i ministarstva europskih fondova tražimo kako staviti u mogućnost da još sredstava bude privučeno, te da uz našu bolnicu izgradimo novu Hitnu službu. Novo vrijeme traži i izgradnju heliodroma za hitni prijevoz.

Uz poljoprivredu odrednica razvoja županije je i turizam. Što ćemo tu napraviti?
- Turizam ne može biti predvodnik razvoja jedne države, to znači da ona primarna proizvodnja a kod nas je poljoprivreda broj jedan sa industrijama koje se nadograđuju i samim time i turizam je postao industrija. Kada to nadogradimo to je onda garancija uspjeha, mi moramo proizvoditi ono što će biti plasirano uz turizam i zato se mi apsolutno fokusiramo što mi možemo u našoj županiji učiniti kako bi turizam stavili u funkciju razvoja gospodarstva. Dosta je toga učinjeno, pojedinačno ljudi ulažu, bilo to privatni smještaji ili određeni gospodarski objekti su u funkciji pojedinačnog razvoja turizma, ne reklamiram nikoga ali primjerice Zlatni lug ima predivnu priču. Mi smo shvatili da je zapravo lovni turizam otišao na višu razinu, ciklo turizam kao moderni trend u koji smo se mi uključili evo, imamo u planu 600 kilometara staza i karata ucrtanih i sad dolazimo u drugu fazu. Što mi moramo u tom turizmu učiniti, ja vidim da mi puno činimo ali zapravo nema simbioze, mi još uvijek nismo došli u fazu da ne možete bicikl voziti kroz jednu općinu a onda kroz drugu ne. Dakle kada čovjek krene biti turista za njega nema granica, zato se želimo staviti u drugačiji model, fokusiranja i promišljanja što znači da sada u tom čuvenom kalendaru, o kojem ja govorim, o aktivnostima koje moramo promišljati barem dvije godine ili nekoliko godina unaprijed. Određene manifestacije koje su tradicionalno kao takve već poznate, moramo staviti u kalendar da se ne dogodi da u isto vrijeme imamo u dva bliska grada ili dvije bliske općine velike manifestacije. Siguran sam da će već ove godine od jeseni biti mnogo toga promijenjeno, sa idućom godinom još više, intenzivnije jer ne možemo previše čekati da će neko nama dovesti turista, mi moramo širiti turističke agencije i širiti turističke atrakcije i sadržaje. Svih pet planina naših treba staviti u funkciju, jedno Grgurevo na koje tisuće ljudi trebaju doći i vidjeti, uživati u kulturi. Moramo osmisliti nove sadržaje, možda jednu bitku u kojoj smo i tako pobijedili, to ljudi vole vidjeti. Uključiti konjanike, društva, udruge, svaka manifestacija mora imati dobar model ali i znati kako novac zaraditi.

Cijela Europa priča o ruralnom razvoju, mi smo gotovo cijeli u tom ruralnom dijelu. Što će nam donijeti taj ruralni razvoj?
- Niz mjera koji se rade, u ruralnom prostoru postoji i nešto što imate na primjer smještaj na obiteljskom gospodarstvu opet zahtjeva neke standarde kao takve, lijepo je imati tradiciju i kulturu ali iza tog se čovjek treba i otuširati. To je ono što mi zapravo želimo, najviše sredstava upravo ide kroz ruralni razvoj, kroz turizam kao takav sad se ponovno vraćam, ljudi moraju intenzivnije slušati i čitati, tražiti i pratiti što se događa i prijavljivati na natječaje. Svakako je istina da nama treba jedan hotel viših standarda u Požeštini jer ne možete napraviti neki konferencijski turizam kao takav bez stotinu soba, da bi doveli ljude kod nas. No možemo okrenuti priču ako pogledate koliko je praznih kuća, dakle obitelji pozvati ili barem predlažem na razmišljanje kako ostvariti sredstva i obnoviti te stare kuće, staviti u funkciju. Pa ako je godišnje sto dana ili koliko bude iskorišteno je već bolje za početak nego ništa. Kada to učinimo i kada shvatimo da se može dovest autobus turista ili pojedinačno tog momenta mi zapravo počinjemo promišljati kako se može zaraditi novac od onoga što možemo ponuditi. Učinimo da od našeg grada bude turizam, od grada čokolade, evo Zvečeva, tko nama brani da muzej čokolade napravimo. To je ono što je važno, to smo vidjeli u svijetu, da je to prihvatljivo, počnimo graditi ovdje kod nas. Pojedinačno ne možemo ništa ali simbiozom, zajedništvom, projektima i programom možemo učiniti čuda i ono što je minus pretvoriti u plus.

Gospodarstvo je temelj svega pa i ostali razvoj izostaje bez gospodarstva. Najavljivani su neki veliki projekti stranih ulagača, no gdje zapinje?
- Mi trenutno imamo dva problema, dakle to je pitanje Zvečevo i Orljava, i to su naravno privatna poduzeća, no svakako tražimo modele kako da te aktivnosti budu jednostavno finalizirane i da se sačuvaju radna mjesta. Na ovaj ili onaj način, bitno je da se to ponovno stavi u funkciju gospodarstva. Tendencija i želja otvaranja novih radnih mjesta je da drvna industrija želi proširiti svoju proizvodnju i razvijati se, možda to nije puno, 300 radnih mjesta ili 500 ali par godina unazad vratimo se pa ćemo vidjeti koliko je zapošljavano novih radnika u Spin valisu, Color emailu, Plamenu i tako dalje. Svako radno mjesto ili stotine su pokazatelji da su kod nas ne samo smanjeni brojevi nezaposlenosti već se povećao broj zaposlenih. To je ono što je za nas ključno i važno. Primjerice Kutjevo d.d. koje ide u jednom drugačijem smjeru, mlada uprava i vlasnik je meni to osobno rekao da želimo vratiti ili ići prema tendenciji kooperativnih odnosa, sa Papukom u proizvodnju mesa i tako to. Vinarstvo i vinogradarstvo ne treba puno ni spominjati, investicija se velika događa u Kutjevu, gospodin Galić svoj će podrum krajem godine završiti. Kuću graševine ovih dana finaliziramo, ipak je to 30 ili 50 milijuna kuna investicije. Zbog zemljišta smo stajali godinu dana sa radovima, no mislim da smo pri kraju. Sve su to stvari koje mi želimo omogućiti i realizirati, svaka izgradnja novog objekta je novo zapošljavanje. Ja bih bio sretan i borit ću se otvoriti još jednu tvornicu ovdje primjerice, prehrambenu ili nešto slično, što možemo pozicionirati ovdje u dogovoru sa predsjednikom uprave Podravke i k tom tragu idemo. Sve su to mogućnosti koje mi zapravo želimo, s druge strane mislim da mi moramo opet početi gledati kako sebe možemo okrupniti, kako da naši poljoprivrednici i djelatnici u tome kontekstu koji danas funkcioniraju. Evo mliječna industrija je taj pokazatelj i vjerujem da ćemo sigurno uspjeti u tome, evo par poljoprivrednika je preuzelo tvrtku BiZ, mljekaru sa tendencijom proizvodnje, finaliziranja i preuzimanja djelatnosti. To je zapravo ono čemu ćemo mi ići i nećemo stati. Na žalost nismo uspjeli finalizirati izgradnju tvornice stakla, puno smo na tome napravili, no ta priča još nije gotova, od nje se nije odustalo, mislim da će i to biti pozitivno riješeno.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA ORGANIZIRALA VRLO AKTUALNU JAVNU TRIBINU ZA BRANITELJE -

POŽEGA - Požeško-slavonska županija i župan Alojz Tomašević organizirali su trenutno vrlo aktualnu temu za branitelje u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja je bila odlično posjećena. Tribina pod nazivom „Način na koji se procesuiraju branitelji i kakve su mogućnosti takvih presuda za Hrvate u RH i BiH“ trebala je dati neke odgovore na ova trenutno osjetljiva pitanja. Uvod u tribinu dao je župan Tomašević, a nakon njega su o temi govorili general bojnik HV-a i HVO-a Zlatan Mijo Jelić i general pukovnik HVO-a Željko Šiljeg.

- Posebno sam sretan što smo imali čast organizirati tribinu gdje su došla dva moja ratna prijatelja, dva generala koji su suvremenici stvaranja Hrvatske. Možda danas nakon odmaka od ratnih zbivanja lako zaboravljamo što se dogodilo i stvari stavljamo “pod tepih”. Večerašnja tema iznimno je osjetljiva jer branitelji su zapravo prepušteni sustavu nebrige. Teza koja se počela provlačiti, da je zapravo ratovanje u BiH općenito ratni zločin te da je Hrvatska agresor, tako da su tamošnji branitelji ostali prepušteni sami sebi. Oni danas moraju voditi veliku i tešku bitku kako bi dokazali da nisu ratni zločinci, da nije bilo udruženog ratnog zločina a pogotovo nije bilo agresije RH na priznatu BiH. Važno je da hrvatski narod u cijelosti shvati da je potrebna potpora generalima i braniteljima jer kroz ovakve metode sudi se upravo narodu, ne pojedincu. Nameće nam se tako neka nova krivica, nova stigma iako smo mi ratovali za svoju domovinu i svoju slobodu - rekao je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević dodajući da to na žalost moramo dokazivati i nekima koji danas sjede u Saboru RH. Nužno je to učiniti kako bi spasili opstojnost hrvatskog naroda u BiH i zadržali te prostore vjekovnih ognjišta Hrvata. Nije cilj te ljude preseliti u Hrvatsku, jer to bi onda tek bio poraz, nego zadržati taj prostor na kojemu žive Hrvati, ali ga učiniti sigurnim.

- Procesuiranje hrvatskih branitelja u BiH je stigmatizirajuće i presude koje se donose mogu imati dalekosežne posljedice. Danas u BiH postoje dva zakona po kojima se sudi za ratne zločine, jedan je Kazneni zakon bivše SFRJ, a drugi je Kazneni zakon koji je u BiH donesen retroaktivno iz 2003., koji je puno teži. Pravosuđe BiH uzelo je praksu da Hrvate sudi po jednom zakonu, onom težem, a Muslimane po drugom, što je presedan u Međunarodnom ratnom pravu bez obzira na to što je Međunarodni sud za ljudska prava u više navrata naložio pravosuđu BiH da svima mora suditi po istom zakonu. Zakon po kojem se sudi Hrvatima, uvedene su kvalifikacije udruženog zločinačkog pothvata, širokog i rasprostranjenog napada kao zločina protiv čovječnosti te selektivne zapovjedne odgovornosti i po tom zakonu iz 2003. god. kazne su puno teže nego po zakonu iz SFRJ, koji takve kvalifikacije ne poznaje. Isto tako, u BiH se uopće ne procesuiraju mnogobrojni zločini nad hrvatskim narodom i tako, preko ovih montiranih političkih procesa, hrvatski narod se u BiH želi proglasiti zločinačkim, a RH agresorom na BiH. Mi kao sudionici tog vremena moramo takve postupke spriječiti, a ova Hrvatska Vlada prva je koja se je usprotivila dvojnim suđenjima i zakonima. Nadamo se kako će hrvatski branitelji, uz Vladu RH koja je već poduzela određene korake uspjeti spriječiti tu pravosudnu agresiju - istakao je general bojnik Jelić.

- Ovo je vrlo osjetljiva tema, problem hrvatskih branitelja u BiH gdje se pravosudni sustav koristi kao oružje u prividnom miru, pokušavaju se postići ciljevi koji nisu postignuti u ratu. Najekstremniji primjeri su suđenje šestorki HVO u Hagu, zatim suđenja svim zapovjednicima HVO-a na svim razinama. Hrvatski branitelji nastoje se na svaki način od pravosuđa i politike kriminalizirati, inkriminirati da nije branio BiH - dodao je general pukovnik Šiljeg.

Javnoj tribini nazočili su predstavnici brojnih Udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja cijele županije, branitelji, roditelji i članovi obitelji poginulih branitelja, saborski zastupnik Franjo Lucić, gradonačelnik Požege Darko Puljašić, njegovi zamjenici Mario Pilon i Ferdinand Troha, zamjenik gradonačelnice Pleternice Domagoj Katić, načelnici općina, Velike Vlado Boban, Kaptola Mile Pavičić, Brestovca Zdravko Mandić i Jakšića Ivica Kovačević, ravnatelji županijskih ustanova i škola. Moderator na tribini bio je Ferdinand Troha.

Tekst/foto: Vladimir Protić

ZAVRŠEN NATJEČAJ "KREATIVNI I NEOVISNI" POVODOM MJESECA BORBE PROTIV OVISNOSTI -

POŽEGA – Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije i Požeško-slavonska županija proveli su po 5. puta natječaj povodom obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti, na kojemu su učenici osnovnih škola kroz svoje radove i kreativnost izrazili svoje shvaćanje borbe protiv pušenja, alkoholizma, droga i kockanja. Sudjelovali su učenici od petog do osmog razreda osnovnih škola, ukupno šest, te srednjih škola, ukupno tri škole. Na osnovnu temu Što cigarete, alkohol, droga i kocka čine ljudima? Što imam od toga da kažem Ne… učenici su se kreativno izrazili kroz likovne radove, snimali fotografije i film, izrađivali plakate i postavili instalacije na temu.

Na svečanosti u Županijskoj vijećnici najboljima su dodijeljena priznanja i novčane nagrade, učenicima do 500 kuna, ali i poklon bonove i školama po 1.000 kn. Nagrade je dobilo 48 učenika a mentori priznanja. Pročelnica za društvene djelatnosti dr. sc. Vesna Vlašić, posebno je pohvalila OŠ iz Pleternice i Kaptola, te Srednju školu Pakrac i Katoličku gimnaziju čiji učenici su poslali najviše radova na natječaj.

Kako je primjetan sve veći interes i prijavljenih sve više škola, pohvale im je uputio i ravnatelj ZZJZ Mato Matijević, koji je odmah otvorio i novi natječaj za slijedeću školsku godinu.

Poruku mladim ljudima poslao je požeško-slavonsku župan Alojz Tomašević koji je uručio priznanja učenicima: - Vi mladi ljudi ne smijete stati, vi ne smijete reći da ništa nije dobro, vi se ne smijete prepustiti lošim stvarima u svijetu, vi morate biti osobe koje će biti svjetlo i predvodnici odluke „Ja neću“. Neću koristiti drogu, neću koristiti alkohol i droge, nego obrnuto: Imam pravo donijeti odluku o sebi, želim živjeti ponosno, časno, zdravo i boriti se da u vašoj okolini upravo tako i bude.

Vi mladi ljudi ne smijete stati, vi ne smijete reći da ništa nije dobro, vi ne smijete se prepustiti lošim stvarima u svijetu i vi morate biti osobe koje će biti svjetlo i predvodnici odluka: ja NEĆU! Neću koristiti drogu, neću koristiti alkohol i drugo nego obrnuto: Imam pravo donijeti odluku o sebi, želim živjeti ponosno, časno, zdravo i boriti se da u vašoj okolini upravo tako i bude - poručio je uz čestitke župan Tomašević. On je podsjetio i kako se prošle godine na natječaj javilo pet škola dok ih je ove bilo već devet, te je izrazio nadu kako će se dogodine na natječaj javiti sve škole.

Kategorija likovni rad:
- individualni uradak:
1. mjesto: Gabriela Marijanović, 1. h, Ekonomska škola, Požega
Tema: Imam(o) stav i govorim(o) NE!
Naslov: „Htio je sve“
Mentorica: Višnja Menđel-Troha, prof.
Nagrada: 400 kn; 1 x Poklon bon u iznosu od 400 kn
2. mjesto: Leon Rakić, 8. c, OŠ Antuna Kanižlića, Požega
Tema: Što imam(o) od toga da kažem(o) NE!
Mentorica: Danijela Stanić, prof.
Nagrada: 300 kn; 1 x Poklon bon u iznosu od 300 kn
3. mjesto: Anamarija Subić, 8. b, OŠ Antuna Kanižlića, Požega
Tema: Što cigareta/alkohol/kocka/droga čine ljudima?
Mentorica: Danijela Stanić, prof.
Nagrada: 200 kn; 1 x Poklon bon u iznosu od 200 kn

- grupni uradak:
1. mjesto: Gabrijel Garić i Đuro Galović, 7. f, OŠ fra Kaje Adžića, Pleternica
Tema: Što cigareta/alkohol/kocka/droga čine ljudima?
Mentorice: Marija Hruška, prof. i Mirela Peroutka, prof.
Nagrada: 600 kn; 2 x Poklon bon u iznosu od 300 kn
2. mjesto: Antonija Vido i Marija Magdalena Vidakušić, 5. e, OŠ fra Kaje Adžića,
Pleternica
Tema: Imam(o) stav i govorim(o) NE!
Mentorice: Marija Hruška, prof. i Mirela Peroutka, prof.
Nagrada: 500 kn; 2 x Poklon bon u iznosu od 250 kn
3. mjesto: Ignacije Galović, Gabrijel Buće, Karlo Peinović, Gabrijela Širanović i
Matej Burić, 5. e, OŠ fra Kaje Adžića, Pleternica
Tema: Imam(o) stav i govorim(o) NE!
Mentorice: Marija Hruška, prof. i Mirela Peroutka, prof.
Nagrada: 500 kn; 5 x Poklon bon u iznosu od 100 kn

Kategorija plakat:
- individualni uradak:
1. mjesto: Ana Šimunović, 2. a, Katolička gimnazija s pravom javnosti u Požegi
Tema: Što cigarete/alkohol/kocka/droga čine ljudima?
Mentorica: Marijana Ćorluka, prof.
Nagrada: 400 kn; 1 x Poklon bon u iznosu od 400 kn
2. mjesto: Gabriela Troha, 8. a, OŠ Vilima Korajca, Kaptol
Tema: Što cigarete/alkohol/kocka/droga čine ljudima?
Mentorica: Margareta Cvenić, pedagoginja
Nagrada: 300 kn; 1 x Poklon bon u iznosu od 300 kn
3. mjesto: Ana Paragi, 3. razred, Srednja škola Pakrac,
Tema: Što cigarete/alkohol/kocka/droga čine ljudima?
Naslov: „Ovisnost u lancima“
Mentorica: Vesna Ančić, prof.
Nagrada: 200 kn; 1 x Poklon bon u iznosu od 200 kn

- grupni uradak:
1. mjesto: Marta Brnić i Magdalena Štiglić, 3. k, Ekonomska škola, Požega
Tema: Što cigareta/alkohol/kocka/droga čine ljudima?
Mentorica: Višnja Menđel-Troha, prof.
Nagrada: 600 kn; 2 x Poklon bon u iznosu od 300 kn
2. mjesto: Ivan Blagojević, Domagoj Lukas, Lea Mirković, Robert Mroček i Petra
Vojak, 7. razred, OŠ Stjepana Radića, Čaglin
Tema: Imam(o) stav i govorim(o) NE!
Naslov: „Donesi PRAVU odluku“
Mentorica: Ljiljana Đurđević, pedagoginja
Nagrada: 500 kn; 5 x Poklon bon u iznosu od 100 kn
3. mjesto: Marija Ester, Helena Dravec, Katarina Soldo i Marija Eraković, 7. a,
OŠ fra Kaje Adžića, Pleternica
Tema: Imam(o) stav i govorim(o) NE!
Mentorice: Marija Hruška, prof. i Mirela Peroutka, prof.
Nagrada: 400 kn; 4 x Poklon bon u iznosu od 100 kn

Kategorija fotografije:
- individualni uradak:
1. mjesto: Paula Kosac, 2. a, Katolička gimnazija s pravom javnosti u Požegi
Mentorica: Marijana Ćorluka, prof.
Nagrada: 400 kn; 1 x Poklon bon u iznosu od 400 kn
2. mjesto: Đurđica Malčić, 3. b, Katolička gimnazija s pravom javnosti u Požegi
Mentorica: Marijana Ćorluka, prof.
Nagrada: 300 kn; 1 x Poklon bon u iznosu od 300 kn
3. mjesto: Sara Marin, 7. c, OŠ braće Radića, Pakrac
Tema: Imam(o) stav i govorim(o) NE!
Mentorice: Nataša Major, prof. psiholog i Nikolina Zanetti, mr. likovne kulture
Nagrada: 200 kn; 1 x Poklon bon u iznosu od 200 kn

- grupni uradak:
1. mjesto: Paula Kosac i Lorena Ćosić, 2. a, Katolička gimnazija u Požegi
Mentorica: Marijana Ćorluka, prof.
Nagrada: 300 kn; 1 x Poklon bon u iznosu od 300 kn
2. mjesto: Melita Klaić i Karla Rade, 3. razred, Srednja škola Pakrac
Naslov: „Odaberi stranu“
Tema: Što imam(o) od toga da kažem(o) NE!
Mentorica: Vesna Ančić, prof.
Nagrada: 500 kn; 2 x Poklon bon u iznosu od 250 kn
3. mjesto: Đurđica Malčić, 3. b i Teodora Sakoman, 1. b, Katolička gim. u Požegi
Mentorica: Marijana Ćorluka, prof.
Nagrada: 200 kn; 1 x Poklon bon u iznosu od 200 kn

Kategorija film:
1. mjesto: Dominik Budimir, 8. razred, OŠ Zdenka Turkovića, Kutjevo
Naslov: „Uzrok ili simptom?“
Mentorica: Marija Bajić, prof.
Nagrada: 400 kn; 1 x Poklon bon u iznosu od 400 kn
2. mjesto: Josip Pavlović i Luka Brus, 8. a, OŠ Antuna Kanižlića, Požega
Naslov: „Droge“
Mentorica: Biljana Marković
Nagrada: 500 kn; 2 x Poklon bon u iznosu od 250 kn
3. mjesto: Luka Zelić, Luka Šarčević i Tomislav Vacek, 3. razred, SŠ Pakrac
Naslov: „Reci NE drogama, udri po proteinima!“
Mentorica: Vesna Ančić, prof.
Nagrada: 450 kn; 3 x Poklon bon u iznosu od 150 kn

Kategorija instalacija
- individualni uradak:
1. mjesto: Saša Mutić, 8. a, OŠ Vilima Korajca, Kaptol
Tema: Što droga čini ljudima?
Mentorica: Margareta Cvenić, pedagoginja
Nagrada: 400 kn; 1 x Poklon bon u iznosu od 400 kn
2. mjesto: Iva Ajhner, 3. razred, Srednja škola Pakrac
Naslov: „Istina u boci“
Tema: Što cigarete/alkohol/kocka/droga čine ljudima?
Mentorica: Vesna Ančić, prof.
Nagrada: 300 kn; 1 x Poklon bon u iznosu od 300 kn
3. mjesto: Lara Vidić, 8. a, OŠ Vilima Korajca, Kaptol
Tema: Imam(o) stav i govorim(o) NE!
Mentorica: Margareta Cvenić, pedagoginja
Nagrada: 200 kn; 1 x Poklon bon u iznosu od 200 kn

- grupni uradak:
1. mjesto: Barbara Krejči i Gea Zandona, 3. razred, Srednja škola Pakrac
Naslov: „Kocka je bačena!“
Tema: Što cigarete/alkohol/kocka/droga čine ljudima?
Mentorica: Vesna Ančić, prof.
Nagrada: 600 kn; 2 x Poklon bon u iznosu od 300 kn
2. mjesto: David Novinc i Karlo Mikić, 8. a, OŠ Vilima Korajca, Kaptol
Tema: Što cigareta/alkohol/kocka/droga čine ljudima?
Mentorica: Margareta Cvenić, pedagoginja
Nagrada: 500 kn; 2 x Poklon bon u iznosu od 250 kn
3. mjesto: Ivanka Beranek i Lorena Vuković, 8. a, OŠ Vilima Korajca, Kaptol
Tema: Što imam(o) od toga da kažem(o) NE!
Mentorica: Margareta Cvenić, pedagoginja
Nagrada: 400 kn; 2 x Poklon bon u iznosu od 200 kn

Tekst/foto: Vladimir Protić