STOČARI VIŠE NE SIJU PŠENICU, NEGO TRITIKALU, JEČAM, ZOB, KUKURUZ, TE ULJARICE U PLODOREDU -

ČAGLIN - Žetva je u punom jeku i u čaglinskom kraju. Na poljima smo zatekli Željka Jakopovića, aktualnog zamjenika požeško-slavonskog župana koji ima i vlastiti OPG u sklopu kojeg obrađuje 44 hektara zemlje, a bavi se i stočarstvom, uzgojem svinja tovljenika. 

Dok su drugi u žetvi pšenice - žita OPG Jakopović žanje ozimu zob, nakon čega prelazi na žetvu pšenice tritikale. - Evo kao što i vidite kombajn je u polju, trenutno je žetva rane - ozime zobi, rane sjetve koja je bila na vrijeme. Radi se o izuzetno dobroj pripremi i dobrom usjevu. Zbog klimatskih prilika nije pokošena ranije ali niti sad u ovom vremenu nije kasno. Praktički žetva je došla u isto vrijeme. Poštivajući struku prvo je bila žetva ječma, a zatim uljane repice koja bi bila dosta rizičnija da je ostavljena. Slijedi sada žetva zobi nakon čega ide pšenica - žito. Trenutno imamo žetvu na 4 hektara zobi nakon čega odmah idemo žetvu žita tritikale - rekao nam je Željko Jakopović.

Tritikale je žitarica koja je nastala ukrštanjem pšenice i raži, tako što objedinjuje pozitivna svojstva ove dvije žitarice koja se ogledaju u povećanom sadržaju proteina, a naročito u pogledu aminokiselinskog sastava. Tritikale je perspektivna ratarska kultura koja zaslužuje pažnju proizvođača, našla je svoje mjesto u ratarskoj i stočarskoj proizvodnji, a sve je više prisutna i u ljudskoj ishrani.

- Budući da na svom gospodarstvu imam i stočarstvo ne sijem klasičnu pšenicu zbog opće poznate situacije s cijenom. Sijem tritikale koja je vrlo otporna, značajnog uroda i jeftinija, a prije svega isključivo kvalitetna je stočna hrana. Sve to koristim isključivo za svoju stočarsku proizvodnju. Možda bude nešto i tržnog viška što ćemo vidjeti nakon završetka žetve - dodaje Jakopović naglašavajući kako je zasijao 15 hektara žitarica na svojim površinama. 

Na površinama OPG-a Jakopović nešto manje je zasijanog kukuruza prvenstveno iz razloga jer je dostatna tritikale žitarica za stočarsku hranu koja mu je prioritet u proizvodnji. - Sijem još na površinama uljanu repicu i soju što ide isključivo za tržište. Te dvije uljarice imaju perspektivu i solidnu cijenu, a mogu se relativno dobro i prodati. Slobodno mogu reći da je uljana repica kultura budućnosti, ali ne očekuje se u konačnici cijena koja je stimulativna. Uljana repica daje dobar prinos, 3,5 tona po hektaru iako se s prinosima na nekim površinama mogu pohvaliti da sam imao 4,2 tone po hektaru što je više nego dobro - ističe Jakopović. 

Što se tiče pšenice ona prema riječima Željka Jakopovića, koji je i po struci agronom, nema svoju budućnost u Požeštini ali i cijeloj Hrvatskoj. - Primarno se tu radi o krušarici koja nema svoju budućnost prvenstveno zbog smanjenja broja stanovnika ali i velikom uvozu gotovih pekarskih proizvoda. Tu je sigurno i još jedan razlog a to je što se prelazi na integrirane proizvode i specijalne proizvode u pekarstvu kojima je obična pšenica sve manje zastupljena. Svi oni koji se budu htjeli baviti s proizvodnjom krušarice to će činiti za specijalne namjene i sa strogo kontroliranom tehnologijom po svim pravilima struke - naglašava Jakopović. 

Da se u Slavoniji sa plodnih njiva treba dizati stočarstvo to je činjenica, a najlošija je opcija da se sve žitarice prodaju za primarnu proizvodnju u industriji. - Svaki OPG treba tražiti nekakvo rješenje kroz stočarstvo i dodanu vrijednost ili barem, ako je već na tržištu ići u izgradnju mini silosa gdje proizvode može spremiti i sušare gdje ih može osušit. U svemu tome treba biti malo i trgovac, a ne samo čisti proizvođač što je kod nas slučaj. Sa svim se time treba nositi jer je najveći problem s obrtnim kapitalom - ističe Jakopović.

Poljoprivrednici koji proizvode pšenicu, prvenstveno krušaricu oni su svjesni situacije da u toj proizvodnji nema velike budućnosti koja je problematična iz više razloga. - Sve druge žitarice, od ječma tritikala, pivarskog i stočarskog imaju svoju budućnost. Ratare prisiljava struka jer je teško proizvoditi šećernu i uljanu repicu i suncokret ako nemate tvz. tropolje ili četvoropolje što znači da nakon svake četiri godine dolazi uljarica - dodaje Jakopović. 

Inače uz ratarstvo OPG Jakopović bavi se stočarstvom za koje na vlastitim površinama može imati dovoljno hrane za ishranu stoke.