MALA MLJEKARA „BiZ“ DOBILA PROIZVOĐAČE MLIJEKA POŽEŠTINE KAO VLASNIKE -
NAŠI POTROŠAČI MORAJU BITI SVJESNI DA SAMO KUPNJOM DOMAĆIH PROIZVODA POKREĆU LANAC POTROŠNJE I OTVARANJA NOVIH RADNIH MJESTA – KAŽE ŽUPAN TOMAŠEVIĆ
BUK - Jedan dobar primjer udruživanja proizvođača i prerađivača ovih dana zaživio je u Požeštini, te spasio jednu malu obiteljsku mljekaru od gašenja proizvodnje, sačuvalo radna mjesta, ali i sačuvalo posljednjih 30-tak farmi mliječnih krava u Požeškoj kotlini. Mljekara BiZ osnovana 1994. godine u obitelji Bošnjak u selu Buku, području grada Pleternice. Odlično je radila u svojim najuspješnijim godinama prerađivala je do 15.000 litara mlijeka. Snabdijevala je mliječnim proizvodima i nekoliko trgovačkih lanaca, manjih trgovačkih kuća, no kriza koju je doživjela mljekarska proizvodnja, uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda po dampinškim cijenama, niskim cijenama ali i bez potrebne kvalitete, odrazio se posljednjih godina i na njih. Smanjenje tržišta smanjilo se i na količine prerađenog mlijeka koje je palo na 3.500 litara dnevno, te je mljekara pomalo zapadala u dugove.
Već 15 godina nekoliko većih farmera, uzgajivača muznih krava s područja 
Požeštine udružilo se u Zadrugu Simentalac, odupirući se na taj način ujedinjeni krizi koja je zahvatila cijelu Europu, ali i Hrvatsku. Po vanjskim iskustvima, posebno u Austriji vidjeli su da samo udruženi mogu opstati, no ne samo proizvođači mlijeka sami, nego da se moraju udruživati s prerađivačima, pa čak i zajedno osnivati proizvođačke organizacije u tom cilju. Sve su oni to napravili i istovremeno dok su ih veliki otkupljivači ucjenjivali i stalno snižavali cijene, mala Mljekara BiZ gubila je utrku s velikim tržištem. Jedino rješenje, spasiti i sebe i mljekaru, potez od iznimne važnosti za obje strane bilo je ulazak mljekara u vlasništvo male Mljekare BiZ, pokušati vratiti proizvodnju, plasirati svoje mlijeko, pa čak i povećati proizvodnju mlijeka, ali i sami preraditi mlijeko i prodati na tržištu.
- Sada su vlasnici Mljekare BiZ sami proizvođači mlijeka, njih 13, koji su skupili hrabrost i donijeli takvu odluku. Danas otkupljujemo oko 8.000 litara mlijeka dnevno, u dva mjeseca proizvodnje podigli smo preradu na 5.500 litara dnevno, višak za sada prodajemo Megle mljekari, dok ne budemo u stanju sve svoje količine preraditi. Za sada nas u tome sprečava tržište, kojega intenzivno širimo. Otvorili smo i svoju osmu prodavaonicu u Đakovu, a imamo ih u Rijeci, Osijeku, Vinkovcima, Slav. Brodu, Požegi i Pleternici, kroz koje prodajemo oko 55% svoje proizvodnje. Pokušavamo današnji plasman u Sparu, Kauflandu i Konzumu povećati kroz nove, manje ili veće trgovačke lance, a najviše šansu vidimo kroz plasman na tržištu svoje županije, kroz projekt školsko mlijeko, snabdijevanje mlijekom i mliječnim proizvodima škola, dječjih vrtića, bolnica, domova za starije i drugih ustanova, pekarskih proizvođača i dr. - ističe Miroslav Kovač voditelj proizvodne organizacije Simentalac koja je sada vlasnik Mljekare BiZ.
Osim što je proizvodnja oporavljena, popravljena je i naplata, sada i u Konzumu, zaposleno je 5 novih djelatnika, tako da sada Mljekara BiZ sa svojim trgovinama zapošljava ukupno 28 djelatnika. Otkupljuju mlijeko od 30-tak proizvođača mlijeka, tako da indirektno zapošljavaju oko 200 osoba, koje preko njih ostvaruju svoj dohodak za život.
Mljekara danas osim svježeg i trajnog mlijeka proizvodi ukupno 19 fermentiranih proizvoda, od vrhnja, jogurta, svježih, polutrajnih i mekih sireva, maslaca, mliječnih namaza, nekoliko vrsta tvrdih sireva. – No jako je bitno da mi prerađujemo lokalno mlijeko, poznatog proizvođača pod brandom koji smo godinama stvarali „Mlijeko iz Zlatne doline“, koje smo sada proširili i s proizvodima od Mlijeka iz Zlatne doline, poznate i neupitne kvalitete. Očekujemo da bi proizvodnju od 10.000 litara mlijeka dnevno trebali preraditi i plasirati samo na ovo naše područje, što bi nam svakako osiguralo opstanak, a za šire tržište plasirati ostatak kapaciteta što bi nam osiguralo potpunu dohodovnost, zaradu, sredstva za dalja ulaganja i širenje proizvodnje i asortimana proizvoda. Kad sam rekao da je trebalo hrabrosti, onda moram napomenuti da smo morali svi zajedno podići kredit od 2 milijuna kuna, koji smo jedva dobili od banaka uz čak 6% kamata, da smo svi uložili i vlastitih sredstava, vratili dugove koje je imala mljekara, kupili hladnjaču za prijevoz mliječnih proizvoda, nabavili novu opremu za proizvodnju i pakiranje mlijeka, no na tome nećemo stati – kaže optimistično Kovač, koji očekuje do kraja godine još povećanje i proširenje proizvodnje i nova tržišta, a time i svakako isplativost ulaganja koja su poduzeli farmeri muznih krava.
Mljekaru koja je stabilizirala i povećala proizvodnju u roku dva mjeseca od 
promjene vlasništva, koja je jedinstven primjer udruživanja, posjetio je i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i pleternička gradonačelnica Antonija Jozić. Uz svu podršku, i čestitke, župan je odmah najavio da će Požeško-slavonska županija kroz svoj program subvencionirati kamate na kredit. – Ovdje je ostvaren projekt o kojemu razgovaramo zadnjih četiri godine, a primjer je modela koji će u Slavoniji i Hrvatskoj uskoro nastati. Onaj tko želi sebi dobro, ima dovoljno hrabrosti, a nema rezervnu državu, nego ovu, može učiniti ovakav pothvat. Vlasnici su sada i partneri, brinu o proizvodnji mlijeka, ali i daljoj preradi i naposljetku tržištu. Čestitam stoga svima koji ste se odvažili i napravili ovu zaista dobru i izuzetnu priču, koja je jako bitna za našu županiju i cijelu Slavoniju. Očekujem da će se i proizvođači drugih proizvoda na ovakav način udružiti i organizirati, da ne budemo samo proizvođači sirovina, nego gotovog, finalnog proizvoda. Kada shvatimo da samo sami možemo riješiti svoj problem riješili smo puno problema. Politika će i dalje pomagati ovakve projekte, zadrugarstva i udruživanja. Očekujem da će i novi zakon o javnoj nabavi donijeti na natječajima prednost naših domaćih dobavljača, jer više nije važna samo najniža cijena, pa tako i vama na natječajima u školama, vrtićima, bolnicama, vama donijeti prednost sa svojim kvalitetnim proizvodom – istakao je župan Tomašević koji od prošlog mandata pokazuje poseban senzibilitet za OPG i poljoprivredne proizvođače, a sada poziva i ratare koji danas skidaju pšenicu sa svojih polja, ali i svinjogojce, povrćare, voćare i vinogradare da također traže svoje modele udruživanja, finaliziranja proizvoda i boljeg nastupa na tržištu. Očekujem i od kupaca na našem tržištu da kada kupuju pitaju od kuda je proizvod, i da daju prednost proizvodima s našeg područja. To politika traži, jer sutra od nas traže da i pitaju gdje će raditi njihova djeca, a u trgovačkim lancima kupuju samo jeftine uvozne proizvode. Na taj način smo si sami zatvorili radna mjesta u svom kraju. Tu ni politika niti političari ne mogu više pomoći, nego samo svijest svih nas potrošača da cijeli lanac i mi sami pokrećemo ako kupujemo isključivo domaće proizvode.
