SIMPOZIJ O GRAŠEVINI ZAKLJUČIO KUTJEVAČKI FESTIVAL GRAŠEVINE -
KUTJEVO – Stručnim Simpozijem o graševini u Kutjevu, završen je Festival graševine, koji je na kraju kao krunu imao i dodjelu šampionskih titula i zlatnih medalja za kvalitetu mladih i graševina starijih godišta. Sve je započelo još prije dva tjedna ocjenjivanjem vina sorte graševina vinara iz cijele Hrvatske, a završava s vrlo zanimljivom za posjetitelje, Utrkom traktora i tamburaškim koncertima prvo mladih TS Sanjari, TS Bećaruše i TS Grabarčani, te kasnije već poznatim TS Posegana i na kraju koncert glazbenog sastava Anđeli. Cijelog dana u Kutjevu je Dan otvorenih podruma, gdje svi posjetitelji i gosti imaju mogućnost kušati vina u podrumima kutjevačkih vinara. U holu kino dvorane gdje je održan simpozij postavljena je izložba starih razglednica Kutjevo na razglednicama autora Ivana Vranića.
Stručnim skupom na kojemu se raspravljalo o brojnim pitanjima do kojih dolaze uzgajivači graševine i podrumari koji proizvode vino graševinu, ali i najnovijim istraživanjima te klonskoj selekciji graševine govorili su priznati znanstvenici. Cijeli festival organizirala je Udruga Kutjevački vinari i Grad Kutjevo, o čemu kutjevački gradonačelnik Josip Budimir kaže: - Brojnim događanjima i ovim Festivalom graševine prije svega želimo promovirati graševinu kao vrhunsku sortu vina, podići kulturu pijenja vina, a Kutjevo predstaviti kao svjetsku prijestolnicu graševine, što ona zapravo već i je.
Moderator simpozija bio je novinar Martin Vujković, a na simpoziju se sa svojim znanstvenim radovima predstavili akademik Ferdo Bašić s temom „Obrada i njega tla vinograda kutjevačkog vinogorja prilagođena klimatskim promjenama. On je zapitao sve nazočne i dao poruku svim ljubiteljima graševine: „Hrvatska nije jedina zemlja koja zna reći kako je dobila na gospodarenje i uživanje prostor koji je Stvoritelj namijenio sebi, ali, svi mi koji dijelimo dražesti Valia aurea moramo se upitati, jesmo li opravdali povjerenje koje nam je ukazano“. Akademik Bašić na kraju je zaključio da moramo provoditi samo istraživanja i istraživanja, jer bez znanstveno utemeljenih podataka teško je naći pouzdan put gospodarenja lozom u uvjetima klimatskih promjena koje su po svojoj naravi kaotične, utječu na prinos i kakvoću vina. On je inače zagovornik što manje dubokih brazdi u našim poljima, i mišljenja je da je duboko oranje problem s kojim se sada suočavamo sve više u poljoprivredi. Preporuča samo podrivanje zemljišta, a nove kulture sijati na ostatcima starih, prošlogodišnjih kultura. Posebno u vinogradima nije pristaša golog vinograda, nego zatravljenog vinograda, a svakako u vinogradarstvo moramo uvesti navodnjavanje, jer u budućnosti bez navodnjavanja neće biti moguće upravljati prinosima.
Prof dr. sc. Mladen Boban s temom Učinak graševine na razvoj infarkta u pokusnih životinja, iznio je rezultate višegodišnjih istraživanja koja se još nastavljaju, o pozitivnim iskustvima koje je umjereno konzumiranje graševine ostavljalo kod životinja na kojima je vršeno eksperimentiranje, a onom se sada polako prenosi i na ljude. Umjereno korištenje graševine pokazuje lakši oporavak od infarkta, ali i pozitivan učinak na krvožilni sustav.
Prof dr. sc. Edi Maletić iznio je podatke o posljednjoj fazi projekta koji je započeo još 2004. godine u suradnji Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Grada Kutjevo i Udruge Kutjevački vinari. Cilj ovog dugotrajnog istraživanja je bio pronaći elitne genotipove unutar populacije Graševine u Kutjevačkom vinogorju, te ih nakon provedenog postupka klonske selekcije i certificirati kao klonove. Nakon vrlo stroge i velike selekcije stvorena su 4 klona Graševine, koja su sada već nekoliko godina dala rod, a i vino se već našlo pred ocjenjivačima i kušačima. Svi dosadašnji rezultati praćenja proizvodnih karakteristika ova 4 klona potvrđuju njihove odlične karakteristike, pokrenuto je njihovo priznavanje, a postoji već i interes za sadnju klonskog sadnog materijala u novim nasadima u Kutjevu. Stvorene četiri vrste nemaju nikakvih virusnih oboljenja, svaka za sebe daje veći ili manji urod, veće ili manje šećere, veće ili manje kiseline, svježija, ili aromatičnija vina, blaža ili jača vina, pa će se ovisno o preferenciji pojedinog vinogradara on odlučivati za jednu od ta 4 klona. Plan je zaključno s berbom 2017. potvrditi vrijednost ovih klonova, a od 2018. godine očekuje se i njihovo priznavanje od nadležnog Instituta za sjemenarstvo. Time bi se stekli svi uvjeti za proizvodnju klonskog sadnog materijala čime bi se ostvarili i ciljevi projekta nakon dugih 14 godina rada i istraživanja.
O mjerama ruralnog razvoja i mogućim otvorenim natječajima za vinogradare i vinare, govorila je Marija Šarić, direktorica Poduzetničkog centra Pleternica, a o novim strojevima za obradu vinograda govorio je Ante Toni Bačić iz Francuske prezentirajući vinogradarske strojeve tvrtke Collard iz Shanpagne, kroz video prezentaciju, a kasnije i u vinogradima Vlade Krauthakera koji je kupio jedan od prezentiranih strojeva.
Na kraju simpozija dodijeljene su i medalje za kvalitetu vina s ocjenjivanja 113 graševina, koje je provedeno pod rukovodstvom prof. dr. sc. Edija Maletića, a uručili su ih pomoćnik ministra poljoprivrede dr. sc. Krunoslav Karalić i predsjednik vinarske udruge Ivan Grgić. Ukupno 6 graševina je dobilo veliko zlatno priznanje, 43 graševine su dobile zlatne plakete, 57 srebrne plakete, šest graševina brončanu plaketu i jedna priznanje. Šampionske titule nakon dodatnog pripetavanja dobili su za najbolju mladu graševinu Vinogradarstvo i vinarstvo Krauthaker za graševinu Podgorje. Za najbolju zrelu graševinu šampion je postao Kutjevo d.d. za graševinu Vinkomir, a za najbolje predikatno vino šampion je ledeno vino graševina Kutjevo d.d.
