Četvrtak, 09 Srpanj 2015 14:42

Ogledni primjeri višnjika od 18 ha kraj Trapara

Ocijeni sadržaj
(7 glasova)

PREZENTACIJA UTJECAJA PRP SOLI NA POBOLJŠANJE TLA U VOĆNJAKU -

 TRAPARI – Kako do boljih prinosa u voćnjaku promjenom načina gnojidbe prikazan je na oglednim primjerima stanja tla u zajedničkom višnjiku kraj Trapara u kojem deset članova udruge uzgaja višnju na 18 ha, na gotovo 15.000 stabala i 2 ha jabuka. Kako su neki od voćara već tri godine prešli na gnojidbu s PRP-solima, a neki ostali na klasičnoj NPK mineralnoj gnojidbi bilo je idealno usporediti stanje tla u raznim dijelovima višnjika. Bagerom su iskopana dva kanala u višnjiku duboka preko 1,5 metara uz stabla višnje, te je zorno moglo biti viđeno, a to je sve pojasnila i stručnjakinja za tla iz Francuske, razlike u tlima, rastresitosti tla, dubini korijena i njegovoj razgranatosti, što uvelike utječe i na rod višanja.

 - PRP sol je organsko gnojivo obogaćeno mikro elementima a ispunjava i uvjet za ekološku proizvodnju. Dobre rezultate daje na ratarskim kulturama, a prvenstveno je namijenjena za voćarstvo i vinogradarstvo, upravo zbog toga što po jedinici površine daje veće količine hranjiva. Znači veći broj jedinki biljaka, stabala, trsova povlači veće iskorištavanje tla. Ovim načinom gnojenja u tlu povećavamo prozračnost, poboljšavaju se uvjeti za razvoj glista koje normalno daju kvalitetu tla, razvijaju humus i mogućnost razvoja mikro korijena koji je nužan za vegetaciju. Upravo veći razvoj mikro korijena daje i veću mogućnost razvoja stabla i ploda. Taj sustav gnojenja daje dugoročne rezultate i zadržava kvalitetu tla, a time višegodišnji nasadi imaju isplative prinose. Klasično gnojenje NPK mineralnim gnojivima je nužno zlo, zbog povećanja ekonomske opravdanosti, a dugoročno rade štetu. Prave kiselost tla, smanjuju mu PH vrijednost, smanjuje humus u tlu, prozračnost a time i smanjenje korijenosti u tlu – rekao je Ivica Kovačević iz Jakšića koji ovu gnojidbu u svom dijelu višnjika provodi već tri godine, iako je nešto skuplje od mineralnih gnojiva dugoročno se isplati jer oporavlja voćnjak i voćke.

On je posadio oblačinsku konzumnu konditorsku višnju koja ima dobru prođu na domaćem i inozemnom tržištu. Do sada su višnju uglavnom predavali domaćem otkupljivaču iz Slav. Broda, ali su zbog neurednog plaćanja većina njih potražili druge otkupljivače pa čak i izvezli određene količine. Organizirali su se i u Udrugu uzgajivača višnje Požeško-slavonske višnje s kojom će nastojati upravo prodaju višnje pospješiti i naći kvalitetnije kupce. Prošle godine je ured bio znatno veći nego ove godine jer je na višnje kasni mraz ostavio velike štete, negdje i do 60%.

 - Hrvatska višnja je najkvalitetnija i ne mogu joj konkurirati po kvaliteti ni srpska, mađarska, ni poljska višnja. Ono što nama naši otkupljivači klasiraju po drugoj klasi u europskoj uniji postiže daleko bolju klasu. Upravo taj monopol tri otkupljivača svake godine nam smanjuje cijenu, pa već slijedeće godine s udrugom naći ćemo nove otkupljivače i postići neke druge uvjete. Već u ovoj godini zbog smanjenja uroda nema neke ekonomske opravdanosti, stoga moramo tražiti bolja tržišta koja nam nudi EU – kaže Kovačević i navodi da je još prije dvije godine višnja dobivala 4,9 kn za kg, prošle godine 3,50, a ove godine od 2,60 do 3,20 ovisno o kvaliteti uz isplatu u slijedećoj godini. To ih je navelo da traže kupce u EU koji daju bolju cijenu i plaćaju odmah, a udruženi će to moći postići i sa svojim količinama.

 Dvadeset godina voćarstvom, a posebno višnjom se bavi Josip Pečur iz Jakšića, a od prošle godine višnjike je prepustio sinovima i sada je kaže šaljivo samo savjetnik. – Ove godine jedan je imao nešto preko 5 tona a ovaj drugi sin 15 tona višnje, što je znatno manje nego prošle godine kada su imali za 50% veći urod. Ova godina se višnja nije pokrila, jer je s ovom cijenom novca bilo dosta samo za plaćanje troškove berbe i nabavku sredstava zaštite za slijedeću sezonu. S ovom cijenom, tu nema isplativosti, posebno što većinu roda na otkupu klasiraju u drugu klasu koju plaćaju jedva kunu i pol. Ne znam što će učiniti u budućnosti.

Tekst/foto: Vladimir Protić