ZANIMLJIVO PREDAVANJE NA POŽEŠKOM VELEUČILIŠTU -

Posljednje vrijeme svjedoci smo sve veće priče i popularizacije uzgoja konoplje, pronalaženja nekog spasonosnog izlaza hrvatske poljoprivrede u uzgoju i preradi konoplje, medijski tema obrađena u skoro svim medijima. O tome smo popričali s prof. dr. sc. Milanom Pospišilom s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Da li je proizvodnja konoplje kod nas stvarno zapostavljena u odnosu na druge zemlje ili je to neki drugi razlog nagle popularizacije?

- Konoplja je kod nas imala nekada jednu tradiciju, zadnja proizvodnja i prerada konoplje, tj. vlakana konoplje ugašena je 90-tih godina. Bile su to kudeljare u Osijeku, Črnkovcima i pokraj Đakova u Slavoniji. Ono o čemu se danas priča o konoplji je sasvim nova proizvodnja konoplje. Prema našem zakonu konoplja se može proizvoditi isključivo za proizvodnju sjemena koje se koristi u prehrani ljudi i domaćih životinja. U posljednje tri godine pojavljuje se znatan interes proizvođača za uzgoj konoplje, no na žalost samo za proizvodnju sjemena, jer zakon još uvijek nije regulirao pitanje stabljike za preradu i upotrebu stabljike za druge svrhe – kaže prof. Pospišil, a to pokazuju i podatci da smo prošle godine imali podnesen zahtjev za uzgoj konoplje na 170 ha, a već ove godine zahtjev su podnijeli uzgajivači za preko 600 ha, a zahtjevi se još primaju.

Što se zapravo može iskoristiti od stabljike jer svi pričaju o velikim mogućnostima iskorištavanja stabljike za tisuće drugih proizvoda?

- Može se iskoristiti sve ono što se već danas radi u zapadnoj Europi. Možda je trend stabljika ili cijela biljka ili pozder, onaj ostatak koji dobijemo nakon iskorištavanja vlakna, može se koristiti u građevinarstvu. Danas imamo izgrađene kuće od konoplje, znači nekakvi cementni blokovi od konoplje, ploče za izolaciju koje zamjenjuju štetni azbest, konoplja se koristi u automobilskoj industriji, znači onaj dio komandne ploče, za proizvodnju željezničkih pragova, za stupove za rasvjetu i dr. To se sve danas koristi u proizvodnju u Europi.

Što je s proizvodnjom ulja za koje se tvrdi da ima veliku vrijednost?

- Ulje konoplje je vrlo kvalitetno, po sastavu masnih kiselina ono je jedno od najkvalitetnijih ulja. Ako gledamo omjer omega 3 i omega 6 masnih kiselina te omjer je 1:3, što je vrlo kvalitetno. Ulje ima i ljekovita svojstva, sprečava kardiovaskularne bolesti, ta se ulja koriste u farmaceutskoj industriji, kozmetici, za proizvodnju krema i sapuna. Kad se iz sjemenki odvoji ulje ostaje pogača koja se može koristiti za hranidbu stoke. Kod nas se koristi za mamce za ribu.

Ukoliko bi zakonodavac promijenio zakon i počeo masovniji uzgoj konoplje, imamo li mi pripremljene kapacitete u industriji za tu preradu ili bi to uskoro morali nuditi u bescjenje u Europu?

- Mislim da to i je problem, jer ono što se kod nas danas događa je samo da ljudi vide određenu mogućnost zarade na toj konoplji. Za to ima različitih pogleda i pristupa. ako gledamo one koji prerađuju konoplju, njima je u interesu da imaju svoju sirovinu, a još uvijek ovaj veći dio proizvoda, pa čak i ulja i brašna od konoplje se uvozi. Ljudi sada pokušavaju kroz neku svoju proizvodnju osigurati sirovinu ili pokriće za uvoz tih proizvoda.

Kakvi su uvjeti za proizvodnju u našim krajevima Slavonije?

- Konoplja je uvijek bila prisutna u Slavoniji, uzgajala se uz rijeke, jer imamo pogodno tlo i klimu. Uz jednu edukaciju ljudi i nekakva ulaganja mogla bi se ostvariti jedna proizvodnja.

Problem je i nedostatak vlastitog sjemena, a sjeme sjeverne Europe kod nas se ponaša protivno našim zakonskim odredbama, stvara više zabranjenog THC-a?

- To je točno jer mi u biti nemamo svoju proizvodnju sjemena. Ljudi neznaju da zakonska regulativa dozvoljava, a tako i u Europi, uzgoj konoplje koja ne sadrže više od 2% THC-a. Industrijska konoplja ima ispod 1% THC-a, i biljka je koja se vrlo lako prilagođava ekološkim uvjetima. Ako uvezemo neku biljku sa sjevera Europe, ona će u ovim našim sušnim uvjetima, uz više sunca povećati taj sadržaj THC-a. Tu su onda problemi vezani za naš zakon.

Koliki su razmjeri proizvodnje konoplje kod nas?

- Ja imam podatke od Ministarstva poljoprivrede da je do sada izdano dozvola za uzgoj preko 600 ha, s time da se dozvole izdaju do 31. svibnja. U odnosu na prošlu godinu kada je izdano dozvola za 170 ha, što je znatno više.