Hrvatski sabor je u petak, 13. svibnja 2022., usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, njime su izvršene korekcije važećeg Zakona „Narodne novine“, br. 20/18, 115/18 i 98/19) koje će poboljšati primjenu istog, ubrzati raspolaganje, omogućiti dodjelu poljoprivrednog zemljišta onim korisnicima koji će se na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države baviti poljoprivrednom proizvodnjom koja stvara dodanu vrijednost te će se uspostaviti efikasnija kontrola korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku.
Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu zadužuju se jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) da u roku od 6 mjeseca od dobivanja suglasnosti na Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspišu javne natječaje za zakup za slobodno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i ono zemljište koje se koristi bez valjane pravne osnove te se propisuje da Ministarstvo poljoprivrede preuzima raspolaganje istim ukoliko to ne bude slučaj. Maksimalnu površinu zakupa može odrediti JLS u javnom natječaju, uvodi se elektronička provedba javnog natječaja za zakup, i mijenja se rok trajanja zakupa na način da se zakup daje na 25 godina za višegodišnje nasade i 15 godina za ostale vrste poljoprivredne proizvodnje, oba roka s mogućnošću produljenja.
Veoma važno za ispunjavanje strateških ciljeva je propisan sustav bodovanja, namijenjen utvrđivanju najpovoljnijeg ponuditelja u javnim natječajima za zakup, pri čemu prednost ostvaruju ponuditelji koji ostvare najveći broj bodova od ukupno mogućih 100 bodova. Najveći broj bodova ostvaruju ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države ostvaruju višu dodanu vrijednost (proizvodnja, prerada…), dosadašnji posjednici, domicilni te mladi nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Naime, u javnom prostoru najviše polemike izazvala je upravo odredba o bodovanju te je nakon sjednice Hrvatskog sabora održano više sastanaka i rasprava sa predstavnicima institucija i zainteresirane javnosti. Uvaženi su prijedlozi i komentari te su dodani bodovi za povrtlarstvo i proizvodnju šećerne repe, bodovi za autohtone pasmine, uređen je kriterij domicilnosti, bodovanje proizvodnog objekta u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koja raspisuje javni natječaj te je dodan novi kriterij - Udio izravnih plaćanja u ukupnim prihodima od poljoprivrede - koji je bio sadržan u kriteriju dosadašnji posjednik.
Novim Zakonom propisuju se obveza i rok dostave odnosno izrade Gospodarskog programa za ugovore koji imaju odredbu o Gospodarskom programu kao sastavnom dijelu ugovora, dodatne mjere kontrole raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH kroz uključivanje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u kontrolu tla i kontrolu provedbe agrotehničkih mjera te prekršajne odredbe za neovlašteno korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i za nedostavljanje godišnjeg izvješće o provedbi gospodarskih programa, a uvodi se administrativna kontrola ispunjavanja gospodarskih programa od strane Ministarstva poljoprivrede i JLS-ova.